Zabrana političkog kandidovanja - moguće i u Njemačkoj?

Marine Le Pen osuđena je u Parizu na četiri godine zatvora zbog pronevjere sredstava Europskog parlamenta. Dvije godine ove kazne može odslužiti uz nošenje narukvice na gležnju, a dvije godine su uvjetne.

No ni ova zatvorska kazna ni popratna novčana kazna od 100.000 eura nisu izazvale negodovanje, kao što je petogodišnje oduzimanje pasivnog biračkog prava, odnosno prava da se kandidira na izborima koje je dovelo do rasprava, a djelomice i do demonstracija.

Zakonom propisana mogućnost ukidanja pasivnog biračkog prava

Godine 2016. u Francuskoj je donesen zakon na osnovu kojeg se nepodobnost za izbor automatski primjenjuje ​​na osude za određena kaznena djela korupcije. To se također odnosi i na pronevjeru javnih sredstava. Sud je stoga bio dužan oduzeti pasivno biračko pravo, odnosno od njega može odstupiti samo u iznimnim slučajevima.

Međutim, ono što je moglo biti iznenađujuće je da je sud odlučio da se "sekundarna posljedica" primjenjuje odmah. Dakle, ne tek nakon što presudu preispita Žalbeni sud. Pariški sud je ovu odluku obrazložio rizikom ponavljanja i zato što Le Pen tokom postupka nije pokazala razumijevanje. Zakon u Francuskoj predviđa tu mogućnost.

U Njemačkoj postoje slična pravila

Njemački kazneni zakon također poznaje mogućnost ukidanja pasivnog biračkog prava kao tzv. sekundarnu posljedicu. “Osoba osuđena na kaznu zatvora od najmanje jedne godine gubi sposobnost obnašanja javne dužnosti i prava obavljanja javnih funkcija u trajanju od pet godina”, navodi Kazneni zakon (StGB). 

"Kriminal" su sva kaznena djela koja su zakonom kažnjiva minimalnom kaznom zatvora od jedne godine. Ako su uvjeti ispunjeni, posljedica nepodobnosti u trajanju od pet godina nastupa gotovo automatski. O tome sud ne mora posebno odlučivati.

Pravo na izbor do pravomoćnosti odluke

U Njemačkoj, primjerice, prevara nije kazneno djelo jer kazneni zakon ne predviđa minimalnu kaznu. Čak i ako je osoba osuđena za poticanje na mržnju, ne oduzima joj se pravo kandidiranja, odnosno pasivno biračko pravo. Jer i poticanje na mržnju je takozvani prekršaj a ne kazneno djelo. Čak ni osuda na više od godinu dana zatvora to ne mijenja.

Klasični kriminal predstavlja pljačka, teške tjelesne ozljede, ubojstvo iz nehata, silovanje, krivokletstvo, krivotvorenje i još neke drugi.

U Njemačkoj, međutim, gubitak pasivnog biračkog prava nastupa tek nakon što je osuda postala pravomoćna. To znači da sve dok su pravni lijekovi još uvijek mogući, osoba se – za razliku od Marine Le Pen sada – još uvijek može kandidirati na izborima. Ako je presuda pravomoćna, u tom slučaju osuđeni primjerice ne može biti ni član stranke. To je regulirano Zakonom o strankama.

Iznimke se također odnose na određeni "kriminal"

Osim ovog automatskog oduzimanja pasivnog biračkog prava, Kazneni zakon predviđa i mogućnost da sud može oduzeti pravo kandidiranja osudom na razdoblje od dvije do pet godina, a za pojedina "djela" i kaznom od najmanje šest mjeseci.

Tu spadaju određena politička kaznena djela poput izdaje države, izborne prijevare, podmićivanja birača ili zastupnika, klevete države i njezinih simbola i neka druga. U tim slučajevima popratne posljedice ne nastupaju automatski, već o njima sud mora posebno odlučiti.

Moguće oduzimanje aktivnog biračkog prava

U određenim zakonom predviđenim slučajevima, sud može i oduzeti aktivno biračko pravo, odnosno dopuštenje glasanja, na dvije do pet godina. Za razliku od pasivnog biračkog prava, aktivno biračko pravo ne oduzima se automatski u slučaju osude za kazneno djelo i kazne zatvora duže od jedne godine. Čak i neko ko je osuđen na doživotni zatvor zbog ubojstva još uvijek može glasati na izborima. 

Za oduzimanje prava glasa odlučujuća je dakle politička veza. Međutim, svaka osuda za politički zločin ne dovodi do ove sekundarne posljedice.

Gubitak mandata u Bundestagu?

Onaj kome je sudskom presudom oduzeto biračko pravo automatski gubi položaj i prava koja je stekao na prethodnim izborima. Iznimka se odnosi na mandat u Bundestagu. Nakon odgovarajuće presude, Vijeće starješina mora odlučiti i o gubitku članstva u Parlamentu. To je regulirano Saveznim izbornim zakonom.

Povlačenje pasivnog biračkog prava također igra ulogu u trenutnim koalicijskim pregovorima između CDU/CSU i SPD-a. U završnom dokumentu radne grupe "Unutarnji poslovi, pravo, migracije i integracija" stoji rečenica: "U sklopu jačanja otpornosti naše demokracije, reguliramo oduzimanje pasivnog prava glasa u slučajevima višestrukih osuda za poticanje mržnje." Stoga je sasvim moguće da bi kazneni zakon uskoro mogao biti pooštren u tom pogledu.

tagesschau

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu