Zašto je potres u Afganistanu bio tako razoran?

Za znanost je važna takozvana Richterova ljestvica, koja mjeri jačinu potresa. Na taj se način oslobođene energije mogu objektivno uspoređivati. No sama ljestvica govori malo o stvarnoj šteti nastaloj na terenu, jer ona ovisi i o dubini potresa te o lokalnim uvjetima.

Nedavni potres u Afganistanu, u provincijama Kunar i Nangarhar, imao je magnitudu 6,0 po Richteru –što nije izrazito snažno, ali tri dodatna faktora uzrokovala su razaranja: mala dubina žarišta, svojstva tla i često korištenje jednostavnih građevinskih materijala te loša gradnja.

Manja dubina žarišta potresa

Aktualni se potres dogodio na samo osam kilometara dubine –takozvani „plići potresi", koji se javljaju na dubini manjoj od 70 kilometara, smatraju se posebno opasnima jer energija dolazi izravno i neprekidno na površinu. To dovodi do maksimalnog pomicanja tla i znatno povećava potencijalnu štetu na zgradama i infrastrukturi.

Vjerojatnost za nastanak velike štete raste u subdukcijskim zonama kada su žarišta potresa blizu površine. Subdukcijske zone su geološka područja na kojima se jedna tektonska ploča gura ispod druge, što često uzrokuje snažne potrese i vulkansku aktivnost.

Iako Afganistan nije izravno u takvoj oceanskoj subdukcijskoj zoni, ta se zemlja nalazi u regiji sudara i deformacija, gdje stari ostatak indijske ploče polako tone duboko ispod Hindukuša u Zemljinom plaštu i izaziva snažne potrese.

Svojstva tla

U mnogim regijama Afganistana tla su rahla ili prekrivena sedimentima i glinenim slojevima. Rahla, vodom natopljena glina ili pjeskovito tlo mogu pri potresu izgubiti čvrstoću i početi tonuti. Zbog toga nastaju klizišta. Posebno nakon obilnih kiša vlaga se povećava i dodatno smanjuje stabilnost građevina.

Gradnja i struktura zgrada

Afganistanske kuće često se grade od gline, kamena i sirovih opeka –glavnom bez metalnih potpornih struktura ili betonskih temelja. Ova gradnja smatra se posebno rizičnom za potrese, jer zidovi teško podnose vibracije i mogu se srušiti pri najmanjem podrhtavanju.

U ruralnim područjima se često ne primjenjuju građevinski propisi i konstrukcije otporne na potrese. U urbanim središtima grade se i kamene kuće bez čeličnih konstrukcija. Prema znanstvenim procjenama, već kod potresa srednje jačine treba očekivati teška oštećenja.

Stara potreba za novim istraživanjima u Afganistanu

Prema mišljenju stručnjaka Njemačkog centra za geološke znanosti (GFZ) u Potsdamu, već su razorni potresi 2023. u afganistanskom Heratu pokazali da je „hitno potrebno temeljito znanstveno ispitivanje regije".

Afganistan je posljednjih godina gotovo nestao iz javne percepcije. Dugogodišnji nemiri u zemlji i vladavina talibana dodatno otežavaju znanstveni rad na terenu.

„Postoji samo ograničen broj seizmičkih stanica i gotovo nikakva dodatna GNSS-satelitska mjerenja na zapadnom kraju Heratskog rasjeda", navodi GFZ već nakon potresa u Heratu. I ističe: „To predstavlja znatan izazov za precizno modeliranje ovih afganistanskih potresa i izvlačenje pouzdanih zaključaka."

Kada primjećujemo potrese i kada postaju opasni?

Osim vrijednosti na Richterovoj ljestvici, za razmjere štete od potresa odlučujući su kvaliteta građevina i struktura tla.

Za usporedbu: tek od magnitude 3,5 ljudi počinju primjećivati podrhtavanje u naseljenim područjima, osjećaju vibracije i blaga pomicanja. Od magnitude 5 pomjeraju se komadi namještaja i predmeti. Loše građene zgrade dobivaju vidljive pukotine u zidovima ili im otpadaju dijelovi.

Od magnitude 6 mnoge loše građene kuće se urušavaju, a ljudi mogu biti zatrpani pod ruševinama ili ozlijeđeni od padajućih predmeta. Od magnitude 7 kolabiraju i čvršće zgrade, cijeli dijelovi gradova mogu biti uništeni.

Od magnitude 8 razaranja su vrlo masivna i na nekoliko stotina kilometara od epicentra mora se računati s brojnim žrtvama.