Više nade za djecu oboljelu od raka?

U 2022. godini širom svijeta je kod više od 275.000 djece i adolescenata dijagnosticiran rak, a više od 105.000 djece je umrlo od ove bolesti. U Evropi svake godine od raka oboli 35.000 djece a u Njemačkoj, po navodima Registra za oboljenja raka kod djece (DKR) 2.400 mališana. Poređenja radi, kod odraslih osoba se u Njemačkoj svake godine registruje oko 500.000 novih slučajeva raka.

Najčešći oblik raka kod djece je leukemija (rak krvi), dok adolescenti najčešće obolijevaju od limfoma (rak limfnih čvorova). Prema podacima Frankfurtske fondacije za djecu oboljelu od raka, 80 posto oboljelih se izliječi. Međutim, šanse za izlječenje kod mnogih vrsta raka nisu se poboljšale u posljednjih 30 godina – svako peto dijete, oboljelo od raka, umire.

Ako izliječeno dijete kasnije doživi recidiv, prognoze su loše. U prosjeku, vrijeme preživljavanja u takvim slučajevima iznosi osam mjeseci. Osim toga, za recidive ne postoji standardizirani tretman.

Premalo lijekova za djecu i adolescente oboljele od raka

Jedan od najvećih problema u liječenju raka kod djece jeste nedostatak specijaliziranih lijekova. Za djecu postoji samo mali dio onoga, što je dostupno odraslim pacijentima. Mnogi novi lijekovi, koji dolaze na tržište, odobreni su isključivo za odrasle.

Istraživači u Hoppovom centru za dječije tumore (KiTZ) u Heidelbergu zbog toga se oslanjaju na individualizirani pristup liječenju uz pomoć "mini-tumora". Od 2019. godine ljekari – ne samo iz Njemačke već i iz inostranstva – tamo mogu poslati uzorke tkiva djece oboljele od raka, kada se radi o visokorizičnim pacijentima ili djeci, koja su već imala recidiv.

Stotine mini-tumora za borbu protiv raka kod djece

Na osnovu tih uzoraka, istraživači uzgajaju stotine mini-tumora, objašnjava Ina Oehme, voditeljica Odjeljenja za testiranje lijekova. Ovi mali tumori, poznati i kao organoidi, omogućavaju testiranje 80 različitih lijekova u raznim dozama i kombinacijama. Testirani lijekovi su uglavnom onkološki lijekovi za odrasle, uključujući one koji su već odobreni, kao i one koji su još u fazi kliničkih ispitivanja.

Prema riječima Oehme, do sada je u KiTZ Heidelberg primljeno više od 500 uzoraka tkiva, od kojih su dvije trećine bile pogodne za testiranje. Kod oko 80 posto tih uzoraka pronađen je odgovarajući lijek, odnosno medikament, koji je u laboratorijskim uslovima doveo do povlačenja tumora. Otprilike tri sedmice nakon uzimanja uzorka, istraživači mogu znati da li određeni lijek djeluje ili ne.

Liječenje i istraživanje u isto vrijeme

Osim testiranja lijekova, istraživači u KiTZ-u sekvenciraju cjelokupni genom tumora, kako bi bolje razumjeli biološke procese koji stoje iza dječjeg raka i teških bolesti krvi.

KiTZ je zajednička institucija Njemačkog centra za istraživanje raka (DKFZ), Univerzitetske bolnice Heidelberg (UKHD) i Univerziteta Heidelberg (Uni HD). Institut sarađuje s brojnim nacionalnim i međunarodnim istraživačkim centrima.

Prema vlastitim navodima, KiTZ vodi prvi panevropski program sekvenciranja genoma za djecu, oboljelu od raka. Do sada je u ovaj program uključeno više od 1.700 pacijenata, a više od 100 centara iz 12 evropskih zemalja i Izraela poslalo je do sada uzorke tumora oboljele djece-pacijenata u Heidelberg.

Iako i drugi istraživački centri koriste pristup uzgoja mini-tumora za testiranje lijekova, posebnost projekta KiTZ leži u njegovoj sistematskoj metodologiji. Prikupljanjem velikog broja tumora, ovaj centar raspolaže obimnom bazom podataka, što omogućava preciznije i pouzdanije rezultate, objašnjava Uta Dirksen, dječja onkologinja iz Univerzitetske bolnice u Essenu.

Ovaj tekst je najprije objavkljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu