Viaduct protiv BiH: Skupi ceh entitetske greške

Spor između slovenačke firme Viaduct i Bosne i Hercegovine (BiH) prerastao je u sistemsku krizu. Iako su koncesiju za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu dodijelile vlasti bh. entiteta Republika Srpska (RS), isplatu milionske odštete sada traži međunarodni arbitražni sud – od države BiH.

2004. godine Vlada RS-a potpisala je koncesioni ugovor s firmom HES Vrbas, koju je osnovala slovenačka kompanija Viaduct d.o.o. iz Portoroža. Planirana je izgradnja dvije hidroelektrane – HE Krupa i HE Banja Luka–Niška, ukupne vrijednosti 165 miliona eura.

Sporna koncesija koja je dovela do tužbe

Međutim, 2013. godine RS je dodijelila novu koncesiju za izgradnju mini hidroelektrane Bočac 2 entitetskoj kompaniji Elektroprivreda RS, na lokaciji blizu planirane HE Krupa. Premijerka RS-a tada je bila Željka Cvijanović iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Viaduct je to protumačio kao kršenje ekskluzivne koncesije. Nakon propalih pregovora, Viaduct je 2016. godine podnio tužbu protiv države BiH pred ICSID-om (International Centre for Settlement of Investment Disputes – Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova).

ICSID je u aprilu 2022. donio presudu kojom se BiH obavezuje da isplati 39,8 miliona eura, uz zatezne kamate. Vlada RS-a pokušala je osporiti presudu, ali je ICSID u maju 2024. odbacio taj zahtjev. Ukupni dug sa kamatama sada premašuje 110 miliona konvertibilnih maraka.

Država ne odgovara za obaveze entiteta?

Kako BiH nije isplatila arbitražnu odštetu, Viaduct je pokrenuo prinudnu naplatu tražeći blokadu sredstava koja pripadaju institucijama BiH. Prema pisanju Slobodne Evrope, Viaduct je Eurocontrolu dostavio presudu arbitražnog suda i zatražio da se obustave isplate prema institucijama BiH – posebno BHANSA-i – sve dok se dug ne plati. Eurocontrol je prihvatio zahtjev jer je presuda ICSID-a konačna i obavezujuća.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić pojasnila je za N1 televiziju da država BiH ne odgovara za obaveze koje su nastale na entitetskom nivou, osim ako ih nije formalno preuzela kroz odluku Parlamentarne skupštine BiH. U slučaju arbitražne presude u korist Viaducta, kaže Cenić, RS kao entitet koji je zaključio sporni koncesioni ugovor treba da snosi troškove.

Zašto se i u ovom slučaju ne negira državna imovina?

Govoreći o pokušaju da se odgovornost prebaci na državu, Cenić je ukazala na ključni paradoks. Prema njenom tumačenju, vlasti RS-a, iako politički negiraju postojanje državne imovine, ovim slučajem indirektno priznaju da takva imovina postoji i ima pravnu funkciju. „Jer da ne postoji, dug se ne bi mogao prebacivati na državni nivo", kaže Cenić.

Ona podsjeća na Sporazum iz 2017. između tadašnjih zvaničnika – predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i premijerke RS-a Željke Cvijanović, koji je predviđao da RS snosi troškove, ali entitet to nikada nije ispoštovao.

Zvizdić, aktuelni predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, smatra da će dug platiti Vlada RS-a, jer se na to obavezala sporazumom iz 2017. godine. On navodi dva moguća izvora za izmirenje te obaveze: Sredstva od PDV-a koja pripadaju RS-u, jer entiteti prema zakonu ne mogu koristiti ta sredstva dok se ne izmire međunarodne obaveze, ili preusmjeravanje sredstava namijenjenih za kapitalne projekte.

Dug RS-a veći od 2 milijarde KM

Zvizdić upozorava da vlasti RS-a vode entitet u dužničko ropstvo, navodeći da je ukupna vrijednost arbitražnih sporova koji se vode protiv RS-a veća od 2,2 milijarde KM.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik krivicu za slučaj Viaduct prebacuje na bivše entitetske premijere Mladena Ivanića i Peru Bukejlovića, iako je koncesioni ugovor potpisan 2004. godine za vrijeme mandata Dragana Mikerevića. Dodik tvrdi da on u tom periodu nije bio na vlasti i predlaže da se iznos isplati iz dijela neraspoređenih prihoda koji pripadaju RS-u. Međutim, ignoriše činjenicu da je u vrijeme dodjele koncesije Elektroprivredi RS-a, zbog čega je i došlo do spora, entitetsku vladu kontrolisao njegov SNSD.

Kovčeg za finasijskog mrtvaca

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Draško Stanivuković kaže da je slučaj Viaduct „posljednji ekser u finansijski kovčeg RS-a". Prema njegovim riječima, arbitražna presuda kojom je BiH obavezana da slovenačkoj firmi Viaduct isplati više od 110 miliona KM rezultat je „bahatog, nesposobnog i neodgovornog" upravljanja u RS-u.

Dodao je da slučaj Viaduct nije izuzetak, već pravilo u sistemu u kojem niko ne odgovara, podsjećajući na gubitke vezane za Bobar banku, Banku Srpske, te arbitraže koje su izgubljene zbog neaktivnosti vlasti. Na slične slučajeve podsjeća i poslanik u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović koji kaže da su vlasti RS-a nanijele državi BiH štetu od preko milijardu konvertibilnih maraka u posljednjih deset godina.

Viaduct nije jedini slučaj

U tom kontekstu Mehmedović spominje i slučaj Fabrike cijevi Unis iz Dervente. Prema njegovim riječima, ova fabrika podigla je kredit koji nije vraćen, a kako je Izvozno-kreditna agencija BiH bila garant, država je bila obavezna da otplati dug u iznosu od 193 miliona KM. Također, podsjeća da entitetska „Radio-televizija RS-a duguje BHRT-u (državnom javnom servisu) više od 90 miliona KM po osnovu raspodjele RTV takse".

Pravni ekspert Milan Blagojević, bivši sudija Ustavnog suda RS-a i univerzitetski profesor, smatra da je BiH dovedena u nepovoljan položaj jer nije iskoristila mogućnost iz pravila ICSID-a da jasno definiše kako ona nije odgovorna strana u ovom sporu.

Da li je BiH iskoristila sve instrumente?

Prema Blagojeviću, ostaje nejasno kako je BiH postala tužena strana pred ICSID-om, ako nije potpisnik koncesije iz 2004, zašto niko iz državnih institucija nije obavijestio ICSID da ugovor nije zaključila država BiH, već entitet RS i na osnovu čega je uopće donesena presuda protiv BiH, ako nema formalne obaveze iz tog ugovora koja se odnosi na državu?

On za BN televiziju navodi da pravila ICSID-a omogućavaju državi da se izjasni kako odgovornost snosi entitetska jedinica (constituent subdivision), što BiH nije učinila: „Da je BiH to učinila, arbitražni centar ne bi mogao ni voditi postupak protiv BiH, već bi tužena strana bila RS, koja je i potpisala koncesioni ugovor", kazao je Blagojević.

Slovenačka firma Viaduct podnijela je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH zbog neizvršavanja arbitražne presude, potvrdio je za Euronews BiH njihov pravni zastupnik Predrag Baroš. Tužilaštvo još nije saopštilo da li će pokrenuti istragu, ali je potvrđeno da je formiran predmet i da se utvrđuje ko je odgovoran za štetu veću od 110 miliona maraka.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu