Val vrućine (već) hara Europom

Službeno upozorenje na vrućinu. Onaj ko je protekli vikend proveo u Bonnu nije mogao previdjeti ovo upozorenje na monitorim u centru bivšeg glavnog grada Njemačke. Upozorenje je izdato zbog temperatura koje su tokom proteklog vikenda iznosile 30 stepeni celzijusa, dok bi se polovinom sedmice, u ovom zapadnonjemačkom gradu,  trebale popeti na 36 stepeni.

Sasvim podnošljivo, mogli bi pomisliti oni koji su protekli vikend boravili u Španiji ili Portugalu. Tamo su temperature naime dostizale 46 stepeni – tačno toliko je, prema službenim podacima, zabilježeno u južnošpanskom gradu El Granado, koji se nalazi na granici sa Portugalom. Time je postavljena nova rekordna temperatura za juni, saopćila je španska Meterološka služba Aemet.

U susjednom Portugalu u većim dijelovima na jugu zemlje i u glavnom gradu Lisabonu vlasti su proglasile najviši stupanj upozorenja na vrućine. 

Ništa nije bilo bolje ni u ostatku Europe. U Italijiovo upozorenje je izdano za 21 grad, a u Francuskoj je upozorenje na vrućine bilo izdano za cijelu zemlju. No, tamo tek predstoje najtopliji dani počevši od ovog ponedjeljka zbog čega je u 84 od 101 départements (upravna jednica) u ponedjeljak proglašen drugi najviši stupanj upozorenja na vrućine.

„To još nikada nismo imali", izjavila je Agnes Pannier-Runacher, francuska ministrica za zaštitu okoliša za AFP.

U Njemačkoj, nakon što su za vikend već zabilježena upozorenja zbog visokih temperatura, najtopliji dani također tek dolaze. Do 39 stepeni je moguća prognoza za srijedu, saopćila je Njemačka meteorloška služba. Prema prognozama u Njemačkoj građani moraju računati i sa tropskim noćima tokom kojih se temepratura neće spuštati ispod 20 stepeni.

Visoke temperature ne zaobilaze ni zemlje Zapadnog Balkana. Upozorenje na visoke temperature je već na snazi na jadranskoj obali. U Srbiji i BiHje na snazi upozorenje na umjereno visoke temperature.

Valovi vrućine sve češći

Prema istraživačima klime, valovi vrućina postaju sve češći, dulji i intenzivniji zbog klimatskih promjena.

Njemačka se, prema podacima Meteorološke službe, zagrijala za 2,5 stepeni u odnosu na predindustrijsko doba. 

Analiza tvrtke 1Komma5, specijalizirane za sustave obnovljive energije, pokazuje da prosječan broj dana s temperaturama iznad 30 stupnjeva Celzija kontinuirano raste od 1980-ih. Ova tvrtka je analizirala podatke meteorološke službe. Prema ovoj analizi, između 1950. i 1959. u Njemačkoj je bilo prosječno 3,8 vrućih dana godišnje. U sljedećem desetljeću taj je broj bio 3,9, a između 1970. i 1979. bilo je 4,5 vrućih dana godišnje.

Između 1980. i 1989. taj je broj bio 3,9, a od 1990. do 1999. sedam. Prema podacima, između 2000. i 2009. već je bilo 8,2 dana, u sljedećem desetljeću bilo ih je jedanaest, a od 2020. godine prosječno je 11,4 dana s temperaturama iznad 30 stupnjeva Celzija godišnje.

Prema mjerenjima meteorološke službe, 2024. bila je najtoplija godina u Njemačkoj otkako je sustavno promatranje vremena započelo prije više od 140 godina. Devet od deset najtoplijih godina otkako su mjerenja započela u ovoj zemlji dogodilo se nakon prijelaza u novi milenij.

Vrhunac prvog vala vrućina ovog ljeta očekuje se u srijedu, nakon toga bi, prema prognozama, trebalo uslijediti rashlađenje.

Do nekog novog vala vrućine i novi upozorenja. Ljeto je tek počelo.