Usmjeravanje vozila ili jačanje policije RS

Vlada Republike Srpske uputila je u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, kojim je predviđeno uvođenje pomoćnog sastava policije. Ništa tu vjerovatno ne bi bilo sporno da je kontekst drugačiji, posebno nakon nedavno usvojenih zakona u Narodnoj skupštini RS, kojma je „izvršen državni udar“, ali i sudskog postupka protiv predsjednika RS, Milorada Dodika (SNSD). Nadležnosti rezervnog sastava biće definisane dodatnim uredbama. 

„Prirodno je i logično da oni neće moći, niti imaju taj kapacitet, niti ćemo mi to tražiti, da obavljaju sve policijske poslove“, uvjerava ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan, napominjući da će imati ovlaštenje upozorenja.

Usmjeravanje vozila

„Kada je riječ o saobraćajnoj policiji, da usmjerava vozila, što je mjera upozorenja. A ako dođe do privođenja ili nekih drugih intervencija na javnom skupu, tada će moći da pomogne aktivnom policajcu ali samo uz aktivno učešće aktivnog policajca“, kategoričan je Karan, navodeći da je jedan od razloga za ovakav potez nedostatak preko hiljadu policijskih službenika u ovom trenutku. 

Iz Federacije odgovaraju recipročnim mjerama. Isti rezervni sastav uvešće i federalni MUP, poručuje resorni ministar Ramo Isak. Apostrofira da je predsjednik RS Milorad Dodik postao „medijski neinteresantan“ i da je nakon pokretanja priče o mogućem atentatu na njega, sada ušao u novu igru koja se zove rezervni sastav policije.

„Pošto mu ovo neko izmišljeno ubistvo nije urodilo plodom, on je sada pokrenuo formiranje rezervnog sastava Policije Republike Srpske da bi opet zatalasao", kaže Isak, koji u takvom potezu vidi „veliku grešku".

„Ako on to uradi u Republici Srpskoj, uradićemo i mi u Federaciji BiH. Zamislite, deset kantona će formirati rezervni sastav, mimo toga će formirati Federalna uprava policije rezervni sastav“, rekao je Isak, prenosi Hayat.

Najava „obaranja" zakona

Međutim, u Republici Srpskoj ne samo da podržavaju ovu mogućnost, nego čak i pozivaju kolege iz Federacije da to urade, a sve spekulacije o mogućem stvaranju paravojnih ili nekih drugih jedinica, kategorično odbacuju.

„Pozivam Federalnu upravu policije i kantonalne, da to isto urade radi funkcije bezbjednosti građana. Posebno u situaciji elementarnih nepogoda. Svi oni koji ovom daju drugu dimenziju, a ne policijsku, su politikanti. To su političke dimenzije koje nisu usmjerene za opštu bezbjednost građana i Republike Srpske i Bosne i Hercegovine“, kaže Karan.

Reagovao je i šef bh. diplomatije Elmedin Konaković (NiP), rekavši da su svi međunarodni partneri blagovremeno informisani o potezima koji dolaze iz Banjaluke. Iz njegovih izjava se može zaključiti da Federacija ipak neće ići u formiranje sličnih sastava policija.

„Pratimo pomno šta radi, imamo spremne adekvatne odgovore koji će značiti stabilizaciju prilika. Dodik, ponoviću, uporno traži konflikt. Da smo mu dali konflikton bi se iza tog konflikta sakrio i politički preživio. Mi vučemo takve poteze da danas u RS radi i SIPA i Sud i svi su njegovi zakoni ništavni jer ih je poništio Ustavni sud i nijedan se ne implementira. Tako će biti i sa ovim potezima koje trenutno povlači“, uvjeren je Konaković.

Obračun sa neistomišljenicima

Na sličnom fonu je i opozicija u RS koja je osudila ovakav potez aktuelne vlasti, navodeći da se na taj način bespotrebno unosi strah i neizvjesnost. Navode da će formiranje rezervnog sastava policije služiti „za odbranu režima“ i obračun sa političkim neistomišljenicima.

“Pitanje Vladi: Da li ste vi normalni? Zar ne bi bilo korisnije za Republiku Srpsku da je vlada donijela odluku da se isplati 13. penzija svim penzionerima u Republici Srpskoj. Ili da je utvrdila zakon kojim će svi pripadnici policije koji se privatno druže sa kriminalcima morati odmah dobiti otkaz“, upitao je Igor Crnadak (PDP), upozorivši na period prije rata i ono čemu je prethodila pojava termina kao što su „teritorijalna odbrana“, „rezervni sastav policije“.

Šta će u praksi značiti formiranje rezervnog sastava policije i kakve bi mogle biti posljedice na bezbjednost, pitali smo stručnjake iz ove oblasti. Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Armin Kržalić, podsjeća da je ova inicijativa bila „živa“ prije šest godina i da je očito da se takve ideje čuvaju kada se stanovništvo želi izbaciti iz mirnog takta. Formiranje rezervnog sastav policija zadire u ustavno-pravni poredak i etničke odnose u BiH.

„Ovakve mjere dodatno doprinose fragmentaciji i zabrinutosti u sektoru sigurnosti", kaže Kržalić, analizirajuči tri ključna apasketa ovakve odluke – politički, ekonomski i bezbjednosni.

Politička poruka

„Formiranje rezervnog sastava MUP-a RS predstavlja jasnu političku poruku nastavka politike podrivanja političkog poretka. Produbljuje političke tenzije između entiteta, što se vidi iz najava. Zbog čega se isti može vidjeti kao jačanje entitetskih na uštrb državnih institucija, što je možda i cilj", kaže Kržalić, navodeći da ovakva odluka predstavlja i pokazivanje autonomije i izazivanje reakcije.

„Ovo je još jedna Dodikova provokacija i nikako se ne može posmatrati kao nužna bezbjednosna mjera. Sa ekonomskog aspekta, to opterećeuje entitetski budžet i neopravdano je i politički motivisano ulaganje“, naglašava Kržalić, ne umanjujući ni posljednji aspekt bezbjednosti koji izaziva osjećaj straha kod građana, što povlači potrebu uključenja međunarodnih subjekata.

Na angažavanje pripadnika pomoćnog sastava primjenjivaće se odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima koje se odnose na prava i dužnosti policijskih službenika. Inače, formiranje rezervnog sastava policije RS bilo je na dnevnom redu i 2019. godine, ali je vlast tada odustala nakon pritiska međunarodne zajednice.