Unija, SPD i Zeleni se dogovorili oko istorijskih dugova

Šta predviđa sporazum?

Unija CDU/CSU, SPD i Zeleni su se, prema sopstvenim izjavama, dogovorili o sljedećem:

Ublažavanje kočnice zaduživanja, i to ne samo za izdvajanja za odbranu, već, pod pritiskom Zelenih, i za troškove u oblasti sajber bezbjednosti, civilne zaštite stanovništva, obavještajnih službi - kao i za pomoć državama napadnutim u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Rashodi za odbranu i bezbjednost trebalo bi da spadaju pod ograničenja kočnice zaduživanja samo do granice od jednog procenta BDP-a – što iznosi oko 44 milijarde eura. Sve preko tog iznosa moći će da se finansira iz kredita - i to, bez ograničenja.

Savezne pokrajine dobijaju veći prostor za sopstveno zaduživanje – ubuduće će moći zajedno da podižu kredite do 0,35 procenata BDP-a.

Za ulaganja u infrastrukturu biće osnovan poseban fond i izuzet iz pravila kočnice zaduživanja u Ustavu. Biće finansiran kreditima do 500 milijardi eura.

Od toga će 100 milijardi biti dodijeljeno pokrajinama i, prema riječima šefa poslaničke grupe Unije, Fridriha Merca, prvenstveno će biti korišteno za predstojeće planiranje komunalnog sistema grijanja i energije.

Još 100 milijardi, pod pritiskom Zelenih, biće striktno namijenjeno zaštiti klime i ekološki prihvatljivoj transformaciji privrede – to će se regulisati preko postojećeg Fonda za klimu i transformaciju. Ovaj posebni fond biće na raspolaganju tokom narednih dvanaest godina.

Takođe, na inicijativu Zelenih, kako navodi Merc, dogovoreno je da se iz ovih infrastrukturnih milijardi finansiraju isključivo novi projekti, a ne već planirani. Zeleni su strahovali da bi Unija i SPD mogle da koriste ovaj novac za premještanje postojećih rashoda, čime bi oslobodili sredstva u osnovnom budžetu – na primjer, za dodatne penzije za majke ili niže poreze za ugostiteljstvo.

Merc je rekao da očekuje da će kancelar Olaf Šolc (SPD) sada odobriti i dugo traženu dodatnu vojnu pomoć od tri milijarde eura za Ukrajinu, koju je napala Rusija. Iz kancelarskog ureda stigli su odgovarajući signali. Prije izbora za Bundestag vodile su se duge rasprave o ovom paketu pomoći i o načinu njegovog finansiranja.

Zašto je sporazum sa Zelenima bio toliko važan?

Za provođenje finansijskog paketa i s njim povezano ublažavanje kočnice zaduživanja, neophodna je izmjena Ustava. Za to su potrebne dvotrećinske većine u Bundestagu i Bundesratu. Unija i SPD su htjele da iskoriste odnose snaga u još uvijek aktuelnom sazivu Bundestaga. U njemu je, za razliku od novoizabranog Bundestaga, moguće postići dvotrećinsku većinu zahvaljujući glasovima Unije, SPD-a i Zelenih.

U novom parlamentu, koji se konstituiše 25. marta, Unija, SPD i Zeleni više nemaju potrebnu dvotrećinsku većinu. Zbog toga je bilo hitno da se finansijski paket usvoji još sa starim Bundestagom.

U novom Bundestagu, pri ovakvim odlukama - AfD i Ljevica imaju takozvanu blokirajuću manjinu, odnosno više od jedne trećine glasova.

Unija i SPD opravdavaju svoj pristup hitnošću situacije: zbog potpuno promijenjenih geopolitičkih okolnosti, prijetnje iz Rusije i nepredvidivog američkog predsjednika Donalda Trampa, smatraju da su hitne odluke neophodne.

Osim toga, i plan vlade vlade Unije i socijlademokrata zavisi od ovog sporazuma. Da su pregovori između Unije, SPD-a i Zelenih propali, crveno-crna koalicija bi izgubila osnovu dosadašnjih dogovora. Bez dodatnog novca, mnogi planirani projekti ne bi mogli da se finansiraju ili bi morali da budu pokriveni drastičnim rezovima u drugim budžetskim sektorima. Pitanje je i da li bi SPD, pod tim uslovima, uopšte bila spremna da nastavi saradnju s Unijom.

Šta slijedi u Bundestagu?

Najprije će u nedjelju Odbor za budžet razmotriti finansijski paket i dati preporuku Bundestagu. U utorak  (18. marta) će Bundestag ponovo zasijedati - starom sastavu. Merc je uvjeren da će se obezbjediti potrebna dvotrećinska većina – čak i ako neki poslanici više nisu deo novog saziva Bundestaga i ne osjećaju se obaveznim da slijede partijsku disciplinu.

Svaki poslanički klub mora da osigura prisustvo svojih poslanika, naglasio je Merc.

Unija, SPD i Zeleni zajedno imaju 31 poslanika više nego što je potrebno za dvotrećinsku većinu. „Dakle, imamo i mali – ako hoćete – prostor za slučajeve bolesti."

Kakvi su odnosi snaga u Bundesratu?

Glasanje u Bundesratu zakazano je za naredni petak. Ovdje dvotrećinska većina nije sigurna. Nekoliko saveznih pokrajina zahtijeva da dobiju više od planiranih 100 milijardi eura iz fonda za infrastrukturu.

Pokrajine u kojima Ljevica, FDP ili Savez Sara Vagenkneht učestvuju u vlasti vjerovatno ionako neće moći da glasaju za prijedlog, jer njihove stranke nisu postigle jedinstven stav. One će se vjerovatno uzdržati. Takođe, Slobodni birači u Bavarskoj do sada nisu podržali ovaj paket.

Odakle milijarde?

Država obezbjeđuje sredstva izdavanjem obveznica na tržištu kapitala. Kupovinom državne obveznice investitor pozajmljuje novac državi i zauzvrat dobija kamatu. Dug se na duži rok mora otplatiti, ali za razliku od privatnih lica, država može tu obavezu odložiti daleko u budućnost. Do tada mora da plaća kamate iz budžeta.

Njemačka trenutno ima vrhunski kreditni rejting kod rejting agencija, što znači da može da se zadužuje pod veoma povoljnim uslovima. Stručnjaci smatraju da ni veće zaduženje neće ugroziti ovaj rejting.

Čak i sa dugom od 82 odsto BDP-a tokom finansijske krize 2010. Njemačka je uspjela da zadrži svoj AAA rejting. Međutim, da li će se to i sada ponoviti, zavisiće i od toga koliko povjerenja agencije budu imale u ekonomsku snagu Njemačke.