Unija CDU/CSU uvjerljivo u vodstvu

Predizborna kampanja za prijevremene savezne parlamentarne izbore 23. veljače bila je kratka i bliži se svom kraju. Strankama i njihovom političkim dužnosnicima ne preostaje mnogo vremena da uvjere birače u svoje namjere i planove. Aktualni kancelar Olaf Scholz još uvijek vjeruje da je moguće da njegova Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) sustigne konkurenciju. Rekao je za magazin Spiegel da je 60 posto siguran da će biti ponovno izabran za kancelara.

S obzirom na trenutne rezultate ispitivanja javnog mnijenja, to se čini malo vjerojatnim. SPD je 2021. pobijedio na tadašnjim saveznim izborima s 25,7 posto glasova. U aktualnom ispitivanju javnog mnijenja javnog servisa ARD Njemački trend(Deutschlandtrend) stranka sada uživa samo 14 posto podrške. U posljednjem predizbornom istraživanju za ARD, koje je proveo institut Infratest dimap, SPD je u odnosu na prethodni tjedan dodatno blago oslabio (-1). U usporedbi s izborima 2021., to bi bio pad od više od jedanaest postotnih bodova.

Od 10. do 12. veljače anketari su reprezentativno ispitali 1.579 njemačkih državljana s pravom glasa. Kršćansko-demokratska unija (CDU) i bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU), koji na saveznoj razini nastupaju zajedno kao Unija CDU/CSU, zadržali su svoje vodstvo i u odnosu na prethodni tjedan blago porasli na 32 posto (+1). AfD ostaje stabilan na 21 posto.Zelenibi mogli računati s nepromijenjenih 14 posto. Ljevica bi s 6 posto (+1) ušla u Bundestag. BSW bi s 4,5 posto (+0,5) i FDP s 4 posto ostali ispod izbornog praga od pet posto. 

Trećina birača još uvijek neodlučna

Što se izbori sve više približavaju, to više birača prelazi iz tabora neodlučnih među one koji su izabrali stranačke boje. No, promjene su i dalje moguće, jer još uvijek značajan broj birača neodlučan. Manje nego kad su u pitanju izbori 2017. i 2021. desetak dana prije izbora, ali još uvijek dovoljno da bi moglo doći do primjetnih promjena. 

U aktualnom ARD-Deutschlandtrendu otprilike svaki osmi birač (13 posto) navodi da bi do dana izbora mogao promijeniti svoju stranačku preferenciju. Za nešto više od dvije trećine birača (69 posto) odluka je konačna. Gotovo svaki peti (18 posto) razmišlja o tome da uopće ne iziđe na izbore ili još ne pokazuje sklonost prema bilo kojoj stranci.

Koja bi stranka trebala voditi vladu?

Nakon što se takozvana semafor-koalicija SPD-a, Zelenih i Liberalno-demokratske stranke(FDP-a) raspala početkom studenog 2024., brzo je postalo jasno da će se održati prijevremeni izbori. Infratest dimap tada je pitao građane koju bi stranku željeli vidjeti na čelu buduće vlade. Gotovo svaki drugi birač tada je naveo Uniju CDU/CSU. No, u posljednja četiri mjeseca taj je udio pao na 35 posto.

Otprilike upola manje ispitanika, njih 17 posto, bi podržalo novu vladu predvođenu SPD-om, dok 11 posto preferira vladu pod vodstvom AfD-a, a 9 posto pod vodstvom Zelenih.

Nijedan kandidat za kancelara ne oduševljava većinu birača

CDU/CSU ulazi u utrku s Friedrichom Merzom kao kancelarskim kandidatom. Njega 34 posto (+1 u usporedbi s prošlim tjednom) birača smatra sposobnim za dobrog kancelara. Svaki četvrti ispitanik vidi aktualnog kancelara Olafa Scholza (26 posto; +1) ili kandidata Zelenih Roberta Habecka (25 posto; -1) kao dobar izbor za kancelarsku poziciju. Svaki peti birač (19 posto; +1) daje podršku Alice Weidel, kandidatkinji AfD-a za kancelarku. 

Za sva četiri kandidata većina ispitanika navodi da ne bi bili dobri kancelari. To se dosad nije dogodilo ni na jednim saveznim izborima. Godine 2021., prije nego što je Olaf Scholz preuzeo dužnost, 51 posto birača vjerovalo je da će biti dobar kancelar.

Koje bi stranke mogle ući u koaliciju?

Ako Unija osvoji izbore, na što ukazuju aktualne ankete, neće moći vladati sama i trebat će joj koalicijski partner. Matematički i politički moguće su koalicije Unije sa SPD-om ili Unije sa Zelenima. Iako bi koalicija s AfD-om, koji je u svojim dijelovima i službeno kategorizirana kao ekstremno desna stranka, bila matematički moguća, CDU/CSU ju je unaprijed kategorički isključio.

Za birače je SPD-a i dalje najpoželjniji partner za Uniju, s 32 posto (+1). Koaliciju Unije s AfD-om podržava 17 posto (-2), 16 posto (+2) birača favoriziraju Uniju sa Zelenima, dok 11 posto (-2) vidi FDP kao poželjnog partnera.

Istraživači javnog mnijenja pitali su i birače Unije koje bi saveze preferirali. Najveće simpatije postoje za koaliciju CDU/CSU i SPD-a (39 posto). Savez s FDP-om podržava 27 posto birača Unije. Zelene bi kao koalicijskog partnera prihvatilo 11 posto Unijinih birača, dok bi samo 9 posto podržalo suradnju s AfD-om.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu