Židovske zajednice u Berlinu grade nove sinagoge

To je tipično berlinsko neupotrijebljeno zemljište. Tu i tamo u susjedstvu se vide neožbukani zidovi kuća starih sigurno 100 godina, na pet-šest spratova. Između su slobodni prostori i tek ostaci nekadašnje reprezentativne građevine. Ovdje, na Fraenkeluferu u Berlin-Kreuzbergu, bila je jedna od najvećih sinagoga u Berlinu sve do antisemitskih pogroma nacionalsocijalista u novembru 1938. Zgrada koja datira iz 1916. godine nekada je imala mjesta za 2000 ljudi.

Ali u noći 9. novembra 1938. to je bila prva sinagoga u Berlinu koja je izgorjela. Ono što je ostalo nakon razaranja koja su izazvali nacisti i srušeno u ratu srušeno je krajem 50-ih godina prošlog stoljeća. Ostala je samo pomoćna zgrada - koja se već nekoliko godina koristi kao bogomolja židovske zajednice.

Sada treba početi gradnja. Iako je broj antisemitskih incidenata u glavnom gradu Njemačke već mjesecima na visokoj razini, iako se svakih nekoliko dana održavaju protuizraelske demonstracije i Židovi djeluju preplašeno. Projekt izgradnje mogao bi biti "znak dijaloga i pomirenja", rekao je predsjednik "Odbora povjerenika za obnovu sinagoge na Fraenkeluferu", Raed Saleh, čelnik parlamentarne skupine SPD-a u pokrajinskom parlamentu Berlin, prilikom prezentacije nacrta.

Ideja o oživljavanju židovskog života ovdje je, međutim, mnogo starija od eskalacije na Bliskom istoku od Hamasovog terora 7. listopada 2023. Kada je Saleh, koji je s obitelji došao u Berlin sa Zapadne obale pod izraelskom okupacijom na pet godina, Kada je prije više od sedam godina pokrenuta inicijativa za obnovu sinagoge Fraenkelufer, izazvala je veliko uzbuđenje u gradu. Predsjednik je Upravnog vijeća od njegova osnutka 2019. godine. 

Arhitekti? Iz Kreuzberga

Od tada je bilo mnogo rasprava i - iza kulisa - argumenata o odgovornostima, sudjelovanju i budućem konceptu. Jedno je jasno: njemačka savezna pokrajina Berlin financira izgradnju. Prema procjeni nadležnih, za tu namjenu na raspolaganju je 24 miliona eura.

Nakon odluke žirija predstavljene 17. januara 2025., također je jasno da bi umjesto ponovne izgradnje istorijske velike zgrade trebao postojati "Židovski centar Fraenkelufer" s malim vrtovima i tri zgrade koje će biti dodane zgradi koja se trenutno koristi kao sinagoga: dječji vrtić s 45 kvadrata, obrazovni i kulturni centar, društveni dom. A ako sinagoga koja se trenutno koristi bude premala za broj posjetitelja na velike židovske blagdane, društveni centar poslužit će kao prostor za sinagogu. Dizajn, koji je pobijedio na anonimnom natječaju, dolazi od arhitektonske tvrtke Staab i ateljea arhitekata LOIDL. Oba imaju svoje urede u Kreuzbergu.

Službenik za izgradnju Engelbert Lütke Daldrup predstavio je daljnji proces: Upravni odbor će se sastati u februaru i sigurno će se složiti s glasovanjem žirija, a zatim će arhitekti obaviti dobar posao. Građevinska dozvola predviđena je za ljeto 2026. godine.

"Zapravo bih željela postići da kamen temeljac položimo 9. studenog 2026.", rekla je Lütke Daldrup. Očekuje se da će izgradnja biti završena do kraja desetljeća. I svi uključeni uvjeravali su da znaju da će sredstava biti dovoljno. Direktorica zgrade Senata i državna tajnica za urbani razvoj, Petra Kahlfeldt, istaknula je povijesni značaj projekta: "Naš cilj je brza provedba izgradnje."

Kompromis između zaštite i vidljivosti

Predsjednik "Židovskog centra Sinagoga Fraenkelufer", Dekel Peretz, rekao je da koncept pomiruje različite potrebe židovske zajednice kao i raspon između zaštite i vidljivosti. "Sada mjesto Fraenkelufer konačno može ponovno postati središte židovskog kulturnog, vjerskog i društvenog života u ovom trenutku." 

Njegovo "u ovom trenutku" odnosi se na napetosti u okruženju. Druga obala Landwehrkanala već pripada četvrti Neukölln. Kottbusser Damm, udaljena svega dvije minute hoda, jedna je od gradskih ulica s najvećim arapskim utjecajem sa svojim trgovinama, kafićima i restoranima. Peretz je znanstvenik i već godinama radi na međunarodnom istraživačkom projektu o muslimansko-židovskim susretima u Berlinu.

Peretz i Saleh, Židov i Musliman se dobro razumiju. Berlin je, kaže Saleh, mjesto "gdje se ljudi mogu okupiti, bez obzira jesu li Židovi, muslimani ili kršćani, vjernici ili ne. I uvjeren sam da Berlin može biti model i drugim metropolama." Za njega je obnova sinagoge koju su uništili nacisti i znak protiv "vječno zavađenih" i onih političkih snaga koje "uvijek guraju naprijed ono što nas dijeli, a ne ono što nas spaja". 

I sam sam rođen u Palestini, rekao je političar SPD-a za Deutsche Welle. "Možemo pokazati kako je moguće okupiti se na jednom mjestu i dobro živjeti zajedno u susjedskom okruženju ovdje u Kreuzbergu i u neposrednoj blizini Neuköllna", kaže on. On mstra da je riječ o "razumijevanju jedni drugih". Ovaj 47-godišnjak odavno se zalaže za kulturni i vjerski suživot u gradu. Također je putovao u Auschwitz s muslimanskom omladinom.

Saleh je pokušao napraviti vrlo široku usporedbu: Možda bi ovo također moglo "doprinijeti sveukupnom napretku procesa pomirenja između Židova i Muslimana, između Izraelaca i Palestinaca. Na kraju, to će funkcionirati samo s rješenjem u vidu dvije države, na kraju je riječ samo o tome da oba naroda dobiju svoja prava i da oba naroda mogu živjeti dostojanstveno i priznato, a također i u blagostanju."

A odluka o gradnji u Kreuzbergu nije jedina novost vezana uz projekte židovskih zajednica u glavnom gradu Njemačke. Samo nekoliko dana ranije oglasio se rabin Yehuda Teichtal iz većinom ortodoksnog Chabad pokreta. Rabin, koji je popularan u Berlinu, izgradio je reprezentativni židovski centar u zapadnom Berlinu do sredine 2023. godine. Sada je najavio značajan napredak kada je riječ o još jednom građevinskom projektu. 

Teichtal želi povećati sinagogu u "židovskom kampusu" svog politički konzervativnog pokreta Chabad i u biti je ponovo izgraditi. "Naša sinagoga je premala s 250 mjesta”, rekao je on za DW 2023. Činjenica da sinagogu, koja je svečano otvorena tek 2007. godine, sada treba značajno proširiti, prema njegovim riječima je, znak je povjerenja.

Sada je općina dobila odobrenje za gradnju, rekao je on za berlinske novine "Morgenpost". Takošer je rekao da se nada da će gradnja početi krajem 2025. ili najkasnije početkom 2026. Procjena troškova proširenja na sinagogu sa 600 mjesta: 20 milijuna eura.

Rabin procjenjuje da u Berlinu živi 50.000 Židova. Od toga je oko 20.000 Izraelaca. Svako ko posjećuje kampus općine Teichtal mora proći kroz sigurnosna vrata, slična onima koja se nalaze u zračnim lukama ili na zgradama njemačkog Bundestaga. Židovske zgrade u Njemačkoj uvijek su posebno zaštićene i obično se čuvaju 24 sata na dan.

Savjetovanje Državne policije za borbu protiv kriminala

U planiranoj novogradnji na Fraenkeluferu također se uvijek vodi računa o sigurnosnom aspektu. Navodno su u dosadašnje planiranje nacrta bili uključeni i stručnjaci Državnog ureda za borbu protiv kriminala. Već sada je uvijek policija pred vratima.

Ali Dekel Peretz to ne želi otpisati kao trajno rješenje i htio bi nešto reći o tome. Sve se može promijeniti. Peretz je rekao kako misli da je lijepo što su, unatoč potrebi za zaštitnim mjerama u ovom trenutku, arhitekti također "razmišljali o rastavljanju sigurnosnih vrata". Nekad. Možda jednog dana bude situacija kao prije 100 godina.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu