Ukrajina: Zašto je Zelenski rekonstruisao vladu?

Glasine o smjeni vlade premijera Denisa Šmihalja kružile su Ukrajinom posljednje tri godine, no sada su postale stvarnost. Predsjednik Volodimir Zelenskipredložio je da prva potpredsjednica vlade Julija Sviridenko preuzme mjesto premijerke i ona će od danas biti na čelu ukrajinske vlade. Denis Šmihalj će ubuduće voditi Ministarstvo odbrane. Dosadašnji ministar odbrane Rustem Umerow seli se u Vašinington, gdje će preuzeti funkciju ambasadora. Dosadašnja ambasadorica Oksana Markarova se povlači s te pozicije – za sada nije poznato koju će funkciju dalje obnašati.

Zelenski je izjavio da uskoro očekuje novi vladin program. Nakon toga je premijer Denis Šmihal podnio ostavku.

Nekoliko razloga doprinijelo je usponu Julije Sviridenko. Ona je značajno doprinijela uspješnim pregovorima sa SAD-om i Trumpom oko sporazuma o sirovinama. Poznato je i da ima bliske veze sa šefom predsjedničke kancelarije Andrijem Jermakom, desnom rukom Zelenskog. Osim toga, ova 39 godišnja ekonomistkinja se svojim držanjem i svjetonazorom bolje uklapa u generaciju mlađih političara koji su zajedno sa Zelenskim došli na vlast. 

Da li je preustroj vlade moguć pod ratnim stanjem?

Ukrajinski parlament je ovoga četvrtka (17.7.2025.) potvrdio novu vladu. Međutim, član 10. Zakona o ratnom stanju propisuje da dok je ono na snazi, ovlasti predsjednika, parlamenta, vlade, Narodne banke i niza drugih državnih tijela ne mogu biti prekinute.

Predstavnici opozicije upozoravali su da promjena vlade, bez prethodne izmjene zakona, dovodi u pitanje legitimitet takve odluke. „Parlament je nedavno produžio ratno stanje i sada krši član 10, iako se svi slažu da taj član treba precizirati ili promijeniti", izjavio je Jaroslav Železnjak, poslanik opozicione skupine „Holos" u prevodu „Glas".

Politolog i suosnivač Platforme za održivost i koheziju Oleh Saakjan predvidio je da će ukrajinski parlament iz političkog oportunizma ipak izglasati odluku, ignorišući zakonske norme. 

Zelenski je pod kritikom i zato što je javno ponudio premijersko mjesto Juliji Sviridenko, čime je, prema navodima kritičara, prekršio važeći poredak prema kojem premijera imenuje predsjednik isključivo na prijedlog parlamenta, koji mora doći od parlamentarne većine. Stranka predsjednika Zelenskog pod nazivom „Sluga naroda" trenutno ima većinu u parlamentu.

Opozicija je odmah reagovala kritikama. „Ovo je cirkus. Pod ratnim stanjem, gdje je smjena vlade zabranjena, ne odlučuje parlamentarna većina, nego sam Zelenski. Čak su i 'Sluge' o tome saznale preko interneta", napisala je na Telegramu Irina Geraščenko, koopredsjednica opozicione grupe „Evropska solidarnost".

Je li Zelenski bio nezadovoljan vladom?

Denis Šmihal je sa više od pet godina na funkciji bio najdugovječniji premijer u Ukrajini. I ranije su postojali pokušaji njegove smjene, ali su propadali zbog nedostatka političke volje i glasova u parlamentu.

Sada je promjena na čelu vlade realnost, prema riječima Volodimira Fesenka, politologa i direktora ukrajinskog Centra za primijenjena politička istraživanja „Penta". „To nisu samo glasovi 'iz stranke Sluge naroda', već i poslanika sa „direktnim mandatima", pojašnjava on i dodaje da čak i većina parlamentaraca bivše stranke „Opoziciona platforma – Za život" podržava odluke vlade ili ureda predsjednika. Ova proruska i prema EU skeptična stranka zabranjena je početkom ruske invazije i ta zabrana važi dok se ne ukine ratno stanje.

Oleh Saakjan smatra da se radi o „zakašnjelom preustroju vlade", koji je bio planiran još prošle godine. Glavni razlog za promjene su unutrašnje napetosti u vladinom timui niz očiglednih menadžerskih problema – od sektora odbrane preko infrastrukture do socijalne zaštite. „Vlada želi dio tih napetosti, kako unutrašnjih tako i vanjskih, smanjiti pred očima javnosti. Cilj je obnoviti povjerenje i pronaći novi pristup", kaže ovaj stručnjak.

Hoće li se rad vlade promijeniti?

Petro Olešćuk, politolog s Univerziteta Tarasa Ševčenka u Kijevu, smatra da su učestali korupcijski skandali uticali na percepciju rada vlade, posebno posljednji skandal u vezi s potpredsjednikom vlade Oleksijem Černišovim, protiv kojeg postoje sumnje na zloupotrebu položaja i primanje mita u „velikom stilu".

Istovremeno, Olešćuk ne isključuje mogućnost da Zelenski želi pokazati da i dalje ima tim koji mu je odan, tim više što vlada nije kompletno rekonstruisana, jer će određeni ministri ostati na svojim funkcijama.

U vladi ostaje ministar za digitalnu transformaciju Mihajlo Fjodorov, vicepremijer za obnovu i ministar za razvoj zajednica i regija Oleksij Kuleba, potpredsjednica za evropske i evroatlantske integracije Olha Stefanjšina, ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko, ministar finansija Serhij Marčenko, ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i drugi.

Također, Denis Šmihal neće potpuno napustiti vladu – trebao bi postati ministar odbrane. „Šmihalovo prebacivanje na drugu funkciju unutar vlade treba pokazati da tim ostaje jedinstven i da nema podjela, ni unutrašnjih sukoba. Radi se samo o personalnim promjenama unutar istog tima", naglašava Olešćuk u razgovoru za DW.

Oleh Saakjan, s druge strane, smatra da ograničena rekonstrukcija vlade ukazuje na ozbiljan nedostatak kvalificiranog i pouzdanog kadra. On smatra da će i novi i dosadašnji ministri biti prisiljeni pokazati brze rezultate, što bi moglo kratkoročno dati zamah vladi, ali je skeptičan u pogledu dugoročnih učinaka. „To je poput adrenalinske injekcije za sadašnju vladu. Kvalitet rada se time suštinski neće promijeniti. Promjena imena, bez promjene uloga u kabinetu koje se odnose na raspodjelu ovlasti, ne može imati željeni iscjeljujući efekat", kaže Saakjan.

Politolog Andreas Umland ukazuje, povodom ove rekonstrukcije vlade, na strukturni problem ukrajinskog ustava: „Politički sistem Ukrajine je još od sticanja nezavisnosti deficitaran zbog podijeljene izvršne vlasti.“ S jedne strane stoji predsjednik sa svojim aparatom, a s druge premijer i vlada, koji su formalno nezavisni. „U ratnim vremenima ova dualnost vlasti je posebno problematična jer se odluke moraju donositi brzo i jedinstveno.“

U međuvremenu je predsjednik Zelenski već izložio ključne prioritete nove vlade, među kojima su povećanje domaće proizvodnje oružja, razvoj odbrambenih projekata i sveobuhvatna deregulacija privrede.