Ukrajina o susretu na Aljasci: Propagandna pobjeda Putina

U noći na subotu mnogi su Ukrajinci ostali budni i napeto čekali vijesti s Aljaske. Ondje su se u to vrijeme vodili razgovori američkog i ruskog predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina, od kojih se očekivao poticaj za mirno okončanje ruskog rata protiv Ukrajine.

Mnogi su se Ukrajinci bojali da bi cijena za to mogli biti teritorijalni ustupci na koje bi SAD mogle pokušati prisiuliti Kijev. No, tijekom noći postalo je jasno da samit na Aljasci nije donio nikakve temeljne promjene u pogledu završetka rata. Za Rusiju je, međutim, bio koristan, i upravo se o tome u Ukrajini žestoko raspravlja.

Fotografije za medije umjesto dogovora

„Nema konkretnih rezultata za Ukrajinu", kaže za DW Oleksandr Krajew iz think-tanka Ukrajinski prizm. „Hvala Bogu da ništa nije potpisano i da nisu donesene nikakve radikalne odluke. Samit je bio iznimno uspješna propagandna operacija Rusije. Ratni zločinac Putin došao je u SAD i rukovao se s vođom slobodnog svijeta“, ističe stručnjak za Sjevernu Ameriku.

Po njegovim riječima, osim „Trumpovog naklona Putinu nije bilo konačnih odgovora na najvažnija pitanja“. Krajew smatra da je Putin Trumpa „obrađivao kirurškom preciznošću“ i rekao mu sve ono što je ovaj želio čuti. Tako je Putin istodobno postigao sve što mu je trebalo.

Prema Ivanu Usu iz ukrajinskog „Centra za vanjsku politiku Nacionalnog instituta za strateške studije“, Vladimir Putin nije želio postići kraj rata tim susretom na Aljasci, već se legitimirao i pokušao nadvladati svoju međunarodnu izolaciju.

„Za Putina je zajednička fotografija s Trumpom bila cilj ovoga samita, kako bi u Rusiji mogao pokazati da je izolacija završena, da neće biti novih sankcija i da je sve u redu, što bi trebalo dati pozitivne impulse tržištima. A za Trumpa je to bio trenutak u kojem je želio pokazati snagu dok je hodao uz Putina, iznad kojih je letio američki bombarder koji je nedavno napao Iran. To je bila poruka svima da ne zaborave tko je najvažnija zemlja na svijetu“, rekao je Us za DW.

Tu procjenu je potvrdio i predsjednik ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev, koji je nakon samita na Aljasci izjavio da je ponovno uspostavljen „punopravni mehanizam za sastanke“ između Rusije i SAD-a na najvišoj razini. „Važno: Susret je dokazao da su pregovori mogući bez preduvjeta i istodobno s nastavkom Specijalne vojne operacije (tako se u Rusiji naziva rat protiv Ukrajine – op. ur.). Obje strane izravno prebacuju odgovornost za buduće rezultate pregovora o prekidu borbi na Kijev i Europu“, napisao je Medvedev na društvenim mrežama.

Još više kaosa nakon susreta?

Ivan Us smatra da samit na Aljasci nije približio Ukrajinu miru. Umjesto toga, pojačao je kaos jer SAD i Rusija daju proturječne izjave o nastavku mogućeg trilateralnog dijaloga uz sudjelovanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Moskva, primjerice, tvrdi da Trump i Putin nisu razgovarali o trilateralnom samitu sa Zelenskim, dok Washington tvrdi suprotno.

I Zelenski je govorio o pozivu na trilateralni susret. „Podržavamo prijedlog predsjednika Trumpa za trilateralni susret između Ukrajine, SAD-a i Rusije. Ukrajina naglašava: važna se pitanja mogu raspraviti na razini šefova država, a trilateralni format za to je primjeren“, napisao je Zelenski nakon telefonskog razgovora s Donaldom Trumpom na društvenim mrežama.

Zelenski je izvijestio da će se 18. kolovoza u Washingtonu sastati s Donaldom Trumpom. „Ukrajina ponovno potvrđuje da je spremna raditi na miru što je produktivnije moguće. Predsjednik Trump me informirao o svom susretu s ruskim predsjednikom i o najvažnijim točkama razgovora. Važno je da snaga SAD-a utječe na razvoj situacije“, rekao je ukrajinski predsjednik.

„Moskva ne mijenja svoje ciljeve"

U Ukrajini se strahuje da bi Zelenskijevo putovanje u Washington moglo rezultirati novim pritiskom SAD-a na Ukrajinu. „Svako 'ne' ukrajinske strane moglo bi se predstaviti kao nedostatak spremnosti za okončanje rata. Trump je faktički priznao da se radi o 'razmjeni teritorija za sigurnosna jamstva', potvrdio je da je postignut određeni dogovor i govorio je o 'šansi za uspjeh'“, piše Irina Heraščenko, zastupnica i supredsjednica oporbene stranke Europska solidarnost na društvenim mrežama.

Smatra da takve formulacije omogućuju Moskvi da to predstavi kao legitimaciju svojih zahtjeva. „Putin je tijekom kratkog brifinga ponovio da treba ukloniti stvarne uzroke sukoba. To znači da Moskva neće mijenjati svoje ciljeve – jer se postojanje neovisne Ukrajine smatra stvarnim uzrokom“, upozorava Heraščenko.

Ukrajinski politolog Vadim Denisenko, pak, vjeruje da ruska ideja o „dogovoru s SAD-om u zamjenu za ukrajinske teritorije" nije uspjela. Putin je, međutim, uspio dobiti na vremenu. „Na Aljasci je dogovoreno da se pregovara“, piše Denisenko na društvenim mrežama.

On smatra da je Putin ipak „izgubio ono najvažnije: svoju sposobnost manevriranja. Drastično si je smanjio prostor za djelovanje i faktički ubrzano pada u kineski zagrljaj“. Denisenko vjeruje da, ako u roku od dva mjeseca ne bude rezultata u pogledu završetka rata, to pitanje prelazi na kinesko-američke pregovore. „Drugim riječima: novi pregovarački prozor otvorit će se najranije krajem godine, realnije tek u proljeće 2026.“, procjenjuje on.

Crveni, „krvavi" tepih

Sudeći po raspravama običnih Ukrajinaca, najviše ih je razbjesnio crveni tepih koji je Putinu pred noge bio razvijen u američkoj vojnoj bazi Anchorage. Stotine bijesnih komentara na društvenim mrežama ne ostavljaju sumnju u to kako je to doživljeno u Ukrajini.

„Povijest se uvijek sjeća ne samo onih koji ubijaju, nego i onih koji ubojice dočekuju s počastima. To je posebna vrsta sramote i suučesništva u zločinu, što se prečesto zamjenjuje s diplomacijom. Danas je toj galeriji dodana nova slika – s krvavim tepihom i paradom počasne garde za arhitekta Buče, Mariupolja, Izjuma, tisuća mučionica, masovnih strijeljanja i deportacija“, kaže za DW Mustafa Najem, bivši zastupnik i bivši šef Državne agencije za obnovu i infrastrukturu.