Antisemitizam u Njemačkoj gotovo udvostručen

„Jedna Jevrejka i majka dvoje djece opisala mi je prije nekoliko mjeseci posljedice koje trpi u svakodnevnom životu na sljedeći način: Sve strategije koje smo osmislili za suočavanje sa antisemitizmom u svakodnevici od 7. oktobra 2023. godine više ne funkcionišu", rekao je Benjamin Štajnic, direktor Centra za istraživanje i informisanje o antisemitizmu (RIAS), prilikom predstavljanja godišnjeg izvještaja organizacije u Berlinu.

RIAS-ove kancelarije za prijavu zabilježile su ukupno 8.627 antisemitskih incidenata tokom prošle godine uNjemačkoj. Povećanje od 77 procenata u poređenju sa 2023. godinom je zabrinjavajuće: prije dvije godine bilo je u prosjeku 13 antisemitskih incidenata dnevno, dok ih je 2024. bilo skoro 24 – gotovo duplo više. Od terorističkog napada palestinske militantno-islamističke grupe Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio, broj antisemitskih incidenata u Njemačkoj naglo je porastao.

„Zbog rata u Gazi i nepodnošljivog stradanja palestinskog civilnog stanovništva, podrška izraelskoj vladi opada i u Njemačkoj“, kaže Štajnic. Tužna posljedica: „Nikada ranije nismo zabilježili više antisemitskih incidenata na ulici, u obrazovnim ustanovama, na mjestima sjećanja ili na internetu nego u 2024. godini.“

Više napada na pojedince

Broj antisemitskih incidenata usmjerenih direktno protiv jevrejskih ili izraelskih pojedinaca porastao je na 1.309. Na primjer, u decembru u Saksoniji, jedna žena je čitala poruke na hebrejskom na svom telefonu, nakon čega ju je grupa ljudi vrijeđala i prijetila joj uzvikujući „Zig hajl" (Sieg Heil). Za pogođene osobe ovakvi događaji su posebno zastrašujući.

„Opasnost da neko bude napadnut kao Jevrejin ili Jevrejka u Njemačkoj objektivno je porasla od 7. oktobra, a ipak se čini da rasprave o tome šta se smatra antisemitskim izjavama zauzimaju više prostora nego empatija prema pogođenima“, kritikuje Štajnic.

Biti solidaran sa žrtvama antisemitizma i izraelskim žrtvama od 7. oktobra ne kosi se kaže on, „sa saosjećanjem sa onim što preživljavaju ljudi u Gazi i kritiku izraelske vlade zbog njenog djelovanja".

RIAS je zabilježio i osam slučajeva ekstremnog nasilja tokom prošle godine. Na primjer, 5. septembra 2024. u Minhenu, na godišnjicu napada na Olimpijadu 1972. godine, jedan osumnjičeni islamista je više puta pucao na izraelski generalni konzulat i Centar za dokumentaciju nacizma. Dvije osobe su zadobile lakše povrede. Osamnaestogodišnjipočinilac iz Austrije porijeklom iz Bosne i Hercegovinesmrtno je ranjen u razmjeni vatre sa policijom.

„Borba protiv antisemitizma je zadatak cijelog društva"

„Mržnja prema Jevrejima u Njemačkoj se normalizovala na sramotnom nivou“, kaže Feliks Klajn, povjerenik njemačke vlade za jevrejski život i borbu protiv antisemitizma od 2018. godine. Incidenti pogađaju sve sfere života: „Na fakultetima, gdje se pojavljuju grafiti i dijele antisemitske naljepnice, na demonstracijama, gdje se ponašanje Izraela poredi sa nacistima a žene vrijeđaju kao ‘jevrejske ku*ve’.“

Borba protiv mržnje prema Jevrejima mora biti sveobuhvatna, kaže Klajn. Pristup koji se oslanja na pojedinačne mjere nije dovoljan. Umjesto toga, borba protiv antisemitizma mora se shvatiti kao zadatak cijelog društva. On kritikuje „kolektivno pripisivanje odgovornosti za ono što se dešava u Pojasu Gaze. Jevreji i Jevrejke se odjednom moraju pravdati za te događaje, iako su njemački državljani".

Osjećaj nesigurnosti među jevrejskim studentima

Jedan od najšokantnijih antisemitskih napada prošle godine bio je slučaj jevrejskog studenta Lahava Šapire, koji je početkom februara brutalno pretučen prilikom izlaska iz bara u Berlinu i morao je na operaciju zbog višestrukih preloma u predjelu lica. Počinilac, tadašnji kolega sa fakulteta, kasnije je osuđen na tri godine zatvora.

Ron Dekel, predsjednik Unije jevrejskih studenata Njemačke, kaže: „Mnogi jevrejski studenti se više ne osjećaju bezbjedno na univerzitetima, i to nije prazna floskula." Dekel zato zahtijeva povjerenike za antisemitizam na svim univerzitetima, a incidenti moraju biti prijavljeni, analizirani i procesuirani. „Radi se o tome da studiramo ono što nas interesuje, a ne nešto tamo gdje smo bezbjedni. Univerziteti moraju konačno prestati da tolerišu antisemitizam – više ne smije biti izbjegavanja odgovornosti."

Ogroman porast incidenata u školama

Godišnji izvještaj dokumentuje i rekordan porast od skoro 2.000 antisemitskih izjava na internetu – skoro svaki četvrti prijavljeni incident desio se onlajn: putem e-mailova, poruka preko aplikacija ili komentara na društvenim mrežama. Sa 544 slučaja, RIAS je takođe zabilježio najveći broj antisemitskih incidenata sa desno-ekstremističkom pozadinom do sada. U školama je broj incidenata takođe značajno porastao – zabilježene su 284 prijave.

Prilikom predstavljanja izvještaja, direktor RIAS-a Štajnic odbacio je i kritike izraelskog novinara Itaja Mašijaha, koji je u jednoj studiji optužio RIAS da „pretjeruje u prikazivanju antisemitskih incidenata“ i da preširoko tumači pojam „antisemitizam povezan sa Izraelom“. Štajnic je na kraju pozvao na zatvaranje pravnih rupa: „Zabrana poziva na uništenje države članice UN i reforma zakona o podsticanju mržnje, koja bi jasno imenovala antisemitske i rasističke izjave.“

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu