Porijeklo u Njemačkoj važnije od ocjena za dobivanje posla

Prema jednom istraživanju sveučilišta u Siegenu, osobe s imenom koje zvuče strano imaju teži pristup mjestu za stručno osposobljavanje nego navodno njemački kandidati. To osobito vrijedi za osobe s arapskim imenima, zaključak je studije.

Istraživači su poslali više od 50.000 prijava fiktivnih učenika i učenica poduzećima koja su nudila mjesta za stručno osposobljavanje. Kandidati s imenima koja zvuče njemački u 67,8 posto slučajeva dobivali su odgovor od poduzeća. Kod prijava s imenima koja zvuče arapski, taj je udio iznosio samo 36,8 posto.

I drugi fiktivni kandidati s migrantski zvučećim imenima dobivali su manje odgovora nego, primjerice, „Lukas Becker“ koji zvuči njemački i koji je dobio 67 odgovora na 100 prijava. Tako je „Ivan Smirnov“, čije ime zvuči ruski, dobio 56 odgovora, „Ariel Rubinstein“ s hebrejski zvučećim imenom 54, a „Yusuf Kaya“, navodno turski kandidat, 52. Uvjerljivo najmanje povratnih informacija dobila je aplikacija potpisana imenom koje zvuči arapski – „Habiba Mahmoud“: samo 36 (u istraživanju se ne obrazlaže kako su znanstvenici možda nehotice tu uzeli žensko ime, na hrvatskom bi to bila Dragica. Muški oblik bi bio Habib – op. ur.).

Ocjene su manje važne

Ekonomistica Dilara Wiemann iz Siegenskog centra za ekonomsko obrazovanje izjavila je za postaju ARD kako poduzeća time propuštaju iskoristiti potencijale. Za one koji su pogođeni to je „katastrofa, jer čak ni znatno bolje školske ocjene ili društveni angažman ne mijenjaju činjenicu da je porijeklo važnije od školskog uspjeha“. Ni prethodno stečeno praktično iskustvo, prema još jednom nalazu studije, ne povećava šanse za odgovor.

„Ne možemo si dopustiti da protratimo potencijale", upozorava i Ekkehard Köhler, profesor didaktike ekonomije i socioekonomskog obrazovanja na sveučilištu u Siegenu za istu postaju. „To je osobito problematično u obrtničkim zanimanjima,koja ionako trpe zbog manjka mladih kadrova.“

U gradovima – i državnim službama je bolje

Prema istraživačkoj skupini, diskriminacija je bila osobito izražena u malim poduzećima i u obrtima, a u ruralnim područjima znatno jača nego u velikim gradovima. Jedino kod mjesta za stručno osposobljavanje u javnoj upraviime, čini se, ne igra veliku ulogu.

Studija je dopunjena anketom provedenom među 772 poduzeća. Istraživači su željeli doznati kakva su iskustva s kandidatima migrantskog porijekla – kako bi mogli zaključiti koji bi razlozi mogli stajati iza njihove nepovoljnije pozicije.

Pokazalo se da mnoge tvrtke strahuju od jezičnih barijera, razlika u kulturi razmaka ili dodatnih birokratskih poteškoća, primjerice zbog nedostatka boravišne dozvole.

Zaključak istraživača glasi: na odluke pri odabiru ne utječu samo predrasude, „nego i nedostatak resursa, nesigurnost u postupanju s institucijama, birokratska složenost i manjak interkulturalnog iskustva“.