Turski turisti osvajaju grčko ostrvo Lezbos

U Skali Sikaminei, na sjeveroistočnoj obali Lezbosa, gdje su 2015. svakodnevno pristizali čamci sa izbjeglicama iz Sirije, ovog ljeta dolaze imućni turisti sa suprotne, turske obale Egeja. Dva odlična riblja restorana na obali su puna, a dominantan jezik tog podneva je turski. Porodice sa djecom iz turskog velegrada Izmira, grupa iz luke Ajvalik koja je stigla novom katamaranskom linijom, kao i jedan mladi par iz Istanbula, uživaju u jelu i piću u ovom slikovitom ambijentu.

Išin i njen dečko su prvi put na ostrvu. „Prijatelji su nam mnogo toga lijepog ispričali o Lezbosu, pa smo odlučili da dođemo na par dana“, kaže Išin za Dojče vele. Par iz Istanbula je stigao trajektom iz Dikilija, oduševljen je plažama i tavernama na ostrvu i odlučan da se slijedećeg ljeta ponovo vrati. Put traje nešto manje od sat vremena, karta košta 35 evra, a tokom ljeta ima osam polazaka dnevno iz Dikilija ka Mitileni (Mitilini), glavnom gradu ostrva.

Samo u julu 2025. na Lezbos je stiglo skoro 29.000 turskih turista, a za avgust se očekuje još veći broj. Lokalni ugostitelji su veoma zadovoljni gostima iz susjedne zemlje. „Cijene dobru kuhinju, rado piju naš poznati anisov liker uzo, nisu škrti, a većina je veoma ljubazna i opuštena“, kaže Takis, koji vodi tavernu u zalivu Gera. „Kod nas dolazi turska srednja klasa, koja traži mirno mjesto.“

Lezbos još uvijek ima pristupačne cijene

Mnoge grčke egejske destinacije postale su preskupe za prosječne građane sa obje strane mora, ali Lezbos nije među njima. Ostrvo je sada jeftinije od turskih ljetovališta kao što su Bozdžada, Bodrum ili Asos. Osim toga, atmosfera je opuštenija za Turke koji vole da popiju čašicu, kao i za Turkinje koje žele da se sunčaju u bikiniju. „Ovdje se osjećam baš prijatno“, kaže Išin, dok njen dečko sipa uzo. 

Skala Sikaminea je malo mjesto, udaljeno 50 kilometara od Mitilene. Pinelopi je tu otvorila radnju sa keramikom, ali ove godine nema mnogo turskih mušterija. „Kurs je sve nepovoljniji za naše komšije, malo njih može da priušti moje radove“, objašnjava ona. Njeni proizvodi zapravo nisu skupi, ali „i Turci i mi Grci smo pod finansijskim pritiskom“. Inflacija u Turskoj je u visokom dvocifrenom procentu, dok je u Grčkoj svega 3,7 odsto.

Blagajnik u muzeju najpoznatijeg slikara sa Lezbosa, Teofila, smatra da nije uvijek stvar u novcu. „Posjetioci iz cijelog svijeta dolaze u naš muzej, samo Turci rijetko. Oni više vole taverne nego muzeje“, kaže on pomalo podrugljivo. Ipak, Teofil (1867–1934) je, između ostalog, slikao junake grčke revolucije koji su se borili protiv Turaka, što možda objašnjava rezervisanost turskih gostiju.

Može li turizam da zaliječi rane iz prošlosti?

Od grčke revolucije 1821. prošlo je više od 200 godina, a od „razmjene stanovništva“ između Grčke i Turske 1922. više od jednog vijeka. Tada su se hiljade grčkih izbjeglica iz Male Azije naselile na Lezbosu, uglavnom iz oblasti Ajvalika, Mošonisije i Pergama. Istovremeno, većina Turaka koji su živjeli na ostrvu bila je primorana da pređe na drugu, tursku obalu. Obje strane su decenijama mogle da gledaju svoja rodna mjesta samo izdaleka.

Danas su odnosi između potomaka prognanih uglavnom prijateljski, prije svega zahvaljujući međusobnom turizmu. Ljudi na Lezbosu nisu ni više ni manje nacionalistički nastrojeni od ostatka Grčke, ali sve češće imaju priliku da „neprijatelja“ sa druge strane upoznaju u miru. Turski turisti na ulicama Mitilene ne doživljavaju se kao osvajači, već kao dobrodošli gosti.

Brojne trajektne linije ka Lezbosu

Nije slučajno što je zamjenik gradonačelnika Mitilene zadužen za turizam, Nikos Janakas, sa velikim zadovoljstvom na pristaništu dočekao gradonačelnika Balikesira iz Turske. Ahmet Akin je 1. avgusta 2025. stigao na Lezbos novom katamaranskom linijom kompanije IDO, zajedno sa 150 turista.

Kompanija je otvorila novu rutu Mitileni–Ajvalik, u kojoj je i opština Balikesir jedan od suvlasnika. Nova linija je osma koja povezuje Mitileni sa Ajvalikom, a jedanaesta ukupno između Lezbosa i Turske, uključujući rute ka i iz Izmira i Petre. Postoji čak mogućnost uvođenja još jedne katamaranske linije u avgustu, ovog puta iz Akčaja. Za poređenje: između Lezbosa i Pireja postoji jedna, ponekad dvije trajektne linije dnevno, a između Lezbosa i Soluna samo jedna nedjeljno. 

Prema riječima zamjenika gradonačelnika Janakasa, nova linija Mitileni–Ajvalik treba dodatno da ojača turizam i trgovinu između Lezbosa i Turske, da putnicima ponudi više izbora i učvrsti prekogranične odnose. Prošle godine je oko 120.000 ljudi stiglo brodom iz Turske na Lezbos, a 2025. se nadaju još većem broju posjetilaca.

Tenziije i dalje prisutne

Turizam i dobra saradnja u pitanjima izbjeglica i migracija su jedine održive priče o uspjehu u grčko-turskim odnosima, otkako su premijer Kirijakos Micotakis i predsjednik Redžep Tajip Erdogan u decembru 2023. potpisali sporazum o prijateljstvu i saradnji. Teoretski, obje vlade imaju političku volju da razgovaraju i o teškim pitanjima bilateralnih odnosa, prije svega o razgraničenju morskih teritorija. Ali do sada do toga nije došlo. Trenutno ni Atina ni Ankara nisu spremne na kompromis.

Iako su opasne tenzije koje su vladale u Egeju tokom leta 2020. okončane, povremeno dolazi do manjih sukoba oko vazdušnog prostora i teritorijalnih voda. Turska čak zahtijeva da bude konsultovana u vezi sa grčkim planovima za postavljanje elektroenergetskog kabla između Krita i Kipra. A kada nije konsultovana, šalje ratne brodove u Egej, kao što je to učinila u jesen 2024. kod obale Kasosa.

Najnovije tenzije između dvije zemlje nastale su kada je Atina 21. jula 2025. objavila planove za osnivanje dva nova morska parka — jednog u Jonskom moru, a drugog u južnom Egeju. Tursko Ministarstvo spoljnih poslova odmah je reagovalo, uz napomenu da „jednostrane mjere u zatvorenim ili poluzatvorenim morima, kao što su Egejsko i Sredozemno, treba izbjegavati“.

Morski parkovi zapravo imaju veze samo sa zaštitom životne sredine, ali iza svake karte Egeja koju predstavi Grčka ili Turska, druga strana vidi provokaciju.

Ankara je odmah reagovala i 2. avgusta 2025. predstavila svoje karte „zaštićenih morskih područja“ u sjevernom Egeju i istočnom Mediteranu — od Rodosa do Antalijskog zaliva. Grčko Ministarstvo spoljnih poslova ocijenilo je tursku najavu kao „neprihvatljiv, jednostran i nezakonit potez, koji nema nikakav pravni uticaj na grčka suverena prava i predstavlja potpuno nepoštovanje međunarodnog pomorskog prava“.

Turske turiste na Lezbosu ove političke razmirice ne zanimaju. Oni uživaju u ljepoti ostrva.