Turska: Diyanet smije cenzurirati prijevode Kurana

Diyanet je jedna od najutjecajnijih vladinih institucija u Turskoj. Prema vlastitim informacijama, zapošljava više 140.000 ljudi i nudi svoje vjerske usluge u više od 100 zemalja širom svijeta. Osnovana 1924. godine, agencija je od 2018. godine izravno podređena islamsko-konzervativnom predsjedniku Redžepu Taibu Erdoganu. Njen godišnji budžet od približno tri milijarde eura čak premašuje budžete nekoliko ministarstava, uključujući tursko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Diyanet upravlja s 90.000 džamija širom zemlje, organizira godišnja hodočašća, koordinira ritualno klanje za Kurban-bajram te organizira tečajeve Kur'ana i kulturne događaje. Također obučava imame i šalje ih da podučavaju u zemlji i inozemstvu. Njegova fondacija aktivna je u 150 zemalja i doseže milijune ljudi putem obrazovnih programa i stipendija, od Dalekog istoka do Latinske Amerike.

Diyanet dobio ovlasti za tumačenje prijevoda Kur'ana

Posljednjih godina ovlasti Diyaneta kontinuirano su se proširivale. Sada mu je dodijeljena i ovlast za tumačenje prijevoda Kur'ana. Nedavno donesen zakon ovlašćuje ga za ispitivanje prijevoda. Ako "nisu u skladu s osnovnim karakteristikama islama", mogu biti zabranjeni.

"Problematični primjerci" koji su već objavljeni mogu biti oduzeti i uništeni. To se odnosi i na digitalni sadržaj poput tekstova, audio i video snimaka na internetu.

Predsjednik Erdogan je prethodno dekretom dodijelio Diyanetu ovu ovlast, što je dovelo do toga da su neki prijevodi klasificirani kao "neistiniti".

Međutim, to nije podržao Ustavni sud. Novim zakonom ta je ovlast sada pravno utemeljena i stoga više nije neustavna. 

Kritičari: "Proglašenje bankrota turske države"

Teolozi, koji kritiziraju vladu, govore o cenzuri i o "islamu koji diktira država" koja ugrožava vjersku slobodu.

Za poznatog teologa prof. dr. Sönmeza Kutlua, ovaj korak predstavlja proglašenje državnog bankrota. Po njegovom mišljenju, zemlja s više od 100.000 zaposlenika Diyaneta i više od 100 teoloških fakulteta trebala bi biti u mogućnosti zaštititi Kuran od takozvanih problematičnih prijevoda ne zabranama, već intelektualnim i znanstvenim metodama.

On također upozorava da bi publikacije koje sadrže prevedene kuranske stihove koji navodno "proturječe temeljnim karakteristikama islama" također mogle dovesti do istraga i kaznenih gonjenja.

Teolog Ihsan Eliacik smatra da je novi autoritet Dijaneta temeljno kršenjem islama. „U islamu“, kaže on, „nijedna institucija ne smije stajati između ljudi i Alaha. Pa ipak, Dijanetova revizija Kur'ana radi 'istinitosti' čini upravo to.“

Eliacikov vlastiti prijevod Kur'ana Dijanet je prethodno klasificirao kao problematičan i zabranio ga. On je potom tužio na Ustavnom sudu i dobio tužbu. S novim zakonom to više nije moguće.

Eliacik, Kutlu i drugi teolozi koji kritiziraju vladu više su puta bili meta diskreditacijskih kampanja provladinih bratstava i islamističkih redova posljednjih godina.

Rastući utjecaj religioznih redova u Turskoj

Ömer Özsoy, profesor teologije na Goethe-Univerzitetu u Frankfurtu na Majni, sumnja da novi zakon odražava rastući utjecaj upravo tih zajednica na vladu. „Ovi krugovi već desetljeće se otvoreno protive znanstvenoj, kritičkoj i pluralističkoj teologiji na islamskim teološkim fakultetima u Turskoj“, kaže Özsoy. On kaže da posmatra već neko vrijeme kako one provode „sustavne kampanje protiv istaknutih teologa".

Özsoy se plaši da bi novi zakon mogao biti široko primjenjivan ​​u „represivnom i politički motiviranom tumačenju“. „Kolege prevoditelji izvještavaju da se Diyanet već pripremio zaplijeniti ukupno dvanaest prijevoda, uključujući one Mustafe Öztürka i Edipa Yüksela“, dodaje on. 

Uloga u prijevodu Kur'ana

Kur'an, sveta knjiga muslimana, napisan je na arapskom jeziku. Prijevodi su ključni kako bi tekstovi bili dostupni milijunima ljudi. Međutim, oni također uključuju tumačenja, posebno kada su u pitanju dvosmislene riječi ili odlomci. To čini temu vrlo osjetljivom.

Važnost prijevoda Kur'ana u zemljama koje ne govore arapski jezik poput Turske porasla je posljednjih godina. U prošlosti, objašnjava profesor teologije Özsoy, "proučavanje Kur'ana bila je odgovornost vjerskih učenjaka." Međutim, ovaj teolog kaže da su stvari danas drugačije: "Danas laici čitaju Kur'an izravno i samostalno ga tumače." Prema njegovim riječima, to je zbog individualizacije, kritičkog mišljenja i pojave raznih pokreta i struja.

Prema Özsoyovim riječima, broj prijevoda Kur'ana na turski jezik povećan je posljednjih desetljeća. Mnogim prevoditeljima, kaže on, nedostaju potrebne stručne kvalifikacije. On također kaže da se o ovom problemu široko raspravlja u profesionalnom svijetu, a postoji i opsežna akademska literatura o toj temi.

Na Erdoganovo razočaranje: sve veći broj nevjernika u Turskoj

Religija je sve više u središtu društvenog diskursa u Turskoj. Mladi ljudi, posebno, čitaju sveta pisma i raspravljaju o islamu, propitujući mnoge njegove teorije, što zabrinjava vladu. Predsjednik Erdogan već dugo naglašava svoju želju da odgoji "pobožnu generaciju".

Međutim, nedavne studije instituta za ispitivanje javnog mnijenja Konda pokazuju suprotno: udio ljudi koji sebe opisuju kao religiozne pao je s 55 posto u 2018. na 46 posto danas, dok je udio ateista ili nevjernika porastao s dva na osam posto u istom razdoblju.