Trump i Baltik: balansiranje na istočnom krilu NATO-a

Za Estoniju, Latviju i Litvu je od vitalnog interesa da Ukrajina opstane u obrambenom ratu protivRusije. Ako Ukrajina izgubi taj rat, postoji strah da bi se ruske trupe uskoro mogle naći i na granici triju baltičkih država. U bivšim sovjetskim republikama zato vlada zabrinutost zbog konfrontativnog kursa američkog predsjednika Donalda Trumpa. Posljednjih dana su se upalili brojni alarmi, posebice zbog najave šefa Bijele kuće da se obustavlja slanje (vojne) pomoći Ukrajincima, odnosno da se s vlastima u Kijevu više neće razmjenjivati obavještajne informacije.

NATO-ovo istočno krilo

Sve to je otvorilo i pitanje što će biti s oko dvije tisuće američkih vojnika koji su stacionirani u tri spomenute baltičke zemlje? Kada su Donalda Trumpa pitali hoće li njegove trupe i ubuduće ostati na istočnom krilu NATO-a, on je početkom ožujka naglasio predanost vojnom savezu s Poljskom i baltičkom trojkom: „I to je komplicirano područje, ali oni imaju naše obećanje."

Istovremeno je Trump ponovio da Europljani generalno gledajući moraju puno više investirati u vlastitu obranu: „Htio bih da nam se približe (po pitanju visine izdvajanja za vojsku, nap. red.), jer oni puno manje doprinose (NATO-u, nap. red.) nego mi."

Po tom pitanju baltičke zemlje dijele mišljenje predsjednika SAD-a. I te zemlje su naime od europskih partnera zahtijevale da povećaju svoje obrambene, odnosno vojne proračune. U 2024. godini, Estonije je obranu izdvojila 3,43 posto BDP-a, Latvija 3,15 posto, a Litva 2,85 posto BDP-a. Time su se one po pitanju visine izdataka za obranu (u odnosu na BDP) našle na drugoj, četvrtoj i šestoj poziciji u konkurenciji svih članica NATO-a.

S obzirom na posljednji razvoj događaja u Ukrajini, odnosno dinamike u odnosima između SAD-a i Rusije, sve tri baltičke zemlje su se obvezale da će svoje izdatke za obrambena pitanja dodatno povećati –a pet posto BDP-a.

Partnerstvo s SAD-om i Europom

Baltičke države pokušavaju nekako uskladiti dvije različite komunikacijske linije, kaže Tomas Jarmalavicius iz Međunarodnog centra za obranu i sigurnost u estonskom glavnom gradu Tallinnu: "Prva linija kaže da je SAD i dalje angažiran i da je važan saveznik Europe i Baltika. A druga kaže da mi moramo povećati našu pomoć Ukrajini, kako bi Ukrajina pobijedila i kako bi uspješno mogla povećati pritisak na Rusiju –dnosno da mi naravno moramo povećati i ulaganja u europsku obranu.”

A to sve više se pretvara u svojevrsno balansiranje, kaže Jarmalavicius: "Mi ćemo se kad-tad naći pred dilemom hoćemo li i dalje podržavati Ukrajinu ili ćemo pokušati zadržati SAD u igri. Jer kad-tad će doći trenutak u kojem više neće biti moguće i jedno i drugo.”

Zahtjevi baltičkih država

Estonski premijer Kristen Michal u razgovoru za DW je izrazio optimizam da bi to moglo uspjeti: „Srećom se nijedna zemlja članica NATO-a ne mora odlučiti između NATO-a i nekih drugih opcija, jer po mom mišljenju NATO funkcionira."

Njegova zemlja će, kako je rekao, i ubuduće po mogućnosti na razne načine surađivati sa Sjedinjenim Američkim Državama –rije svega po pitanju Ukrajine. Gledajući dobronamjerno na to pitanje, kaže Michal, SAD i Ukrajina će i dalje pokušati da se dogovore oko svega. Sastanak na vrhu između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o eksploataciji ukrajinskih sirovina u razmjenu za sigurnosne garancije je nedavno rezultirao incidentom u Bijeloj kući: „Europa može Ukrajini na raspolaganje staviti jedan dio te zaštite, odnosno potrebnih financija, ali i Sjedinjene Države bi morale u tome sudjelovati", kaže Michal.

Estonski premijer u Trumpovom pritisku vidi i nešto pozitivno: "Ako je netko bogat i ako je njegova regija ugrožena od strane Rusije, onda se mora doprinijeti obrani. U tom smislu su alarmi morali zazvoniti puno ranije, i za to nije trebao Trump.”

Baltičke zemlje ne „otpisuju" Amerikance

Po mišljenju Andzejsa Viļumsonsa, državnog tajnika u latvijskom Ministarstvu vanjskih poslova, još uvijek je prerano za izvlačenje konkretnih zaključaka iz Trumpovih posljednjih poteza: „Smatram da svi signali koje primamo iz Washingtona, pa i ono što vidimo u javnosti, pokazuju da je sve to dio pregovaračke taktike s Ukrajincima. To mi daje nadu da ništa nije definitivno i nepromjenjivo", rekao je Viļumsons za DW.

On smatra da nema razloga za pretpostavku da Bijela kuća odjednom stoji na strani Kremlja: „Svi ti razgovori koje smo vodili s novom vladom ili ministrom vanjskih poslova, ne daju nam razlog za uvjerenje da će nas SAD ostaviti na cjedilu ili da su Amerikanci odjednom postali prijatelji Rusije", napominje Viļumsons.

Potrebno „spasiti" odnose sa SAD-om

Linas Kojala, direktor Centra za geopolitiku i sigurnosne studije u litvanskom glavnom gradu Vilniusu, nešto kritičnije gleda na dobronamjeran stav baltičkih država spram SAD-a. Kada bi postojala alternativa SAD-u, kaže on, u tom bi slučaju i reakcija baltičkih zemalja na Trumpa izgledala sasvim drugačije: "Neke je izjave jako teško podnijeti, one proturječe direktnim interesima Ukrajine.”

Ali SAD je trenutačno nezamjenjiv kao sigurnosni partner, dodaje Kojala: "Baltik se nalazi na brodu usred oceana, a brodom navigira SAD. Mi možemo skočiti s broda, ali u vidokrugu nema drugog broda.” S dovoljnom količinom novca i političkom voljom Europa za nekoliko godina možda može preuzeti I sama vodeću ulogu, smatra Kojala: "Ali najprije moramo učiniti sve što je potrebno kako bi spasili odnose s SAD-om.”

Baltičke zemlje se ubuduće žele koncentrirati na ono na što same mogu utjecati: na podršku Ukrajini, na jačanje vlastitih obrambenih sposobnosti, odnosno suradnju s europskim saveznicima poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Pozitivan je signal nedavno u tom kontekstu odaslala i predsjednica Europske komisije: Ursula von der Leyen je naime najavila novi plan obrane Europske unije "težak” više od 800 milijardi eura.

Prije samo pola godine, priča nam Kristen Michal, on je od von der Leyen tražio da olakša pravila unutar Europske unije po pitanju suradnje na polju obrambene politike. Tada mu je, kako kaže, šefica Europske komisije rekla da po tom pitanju ne vidi nikakve mogućnosti unutar EU. Michal je sad ponovno pitao von der Leyen o toj temi, ona mu je, kako kaže, rekla: „Sad smo konačno u tome uspjeli.”

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu