Trampove carine zasjenjuju američku maslinovu grančicu

Američki državni sekretar Marko Rubio stigao je u sjedište NATO u Briselu sa porukom koja je trebalo da umiri nervozne ministre spoljnih poslova zemalja Alijanse, ali i sa čvrstim uputstvima za njih: Ovdje smo da ostanemo, a sada udvostručite svoju potrošnju za kolektivnu odbranu.

„Sjedinjene Države su aktivne u NATO kao što su uvijek i bile", rekao je Rubio novinarima, stojeći pored generalnog sekretara NATO Marka Rutea na početku dvodnevnog sastanka. „Predsjednik Tramp jasno je stavio do znanja da podržava NATO. Mi ćemo ostati u NATO."

Nije međutim jasno kako se tačno Trampova podrška NATO doživljava u Evropi, nakon što je on u novembru po drugi put stupio na dužnost. Više puta je nagovijestio da bi SAD mogle da odbiju da priteknu u pomoć saveznicima koji nisu ispunili ciljeve NATO o potrošnji na odbranu ako budu napadnuti, podrivajući tako pakt o međusobnoj odbrani, što je suštinsko načelo Alijanse.

Američki predsjednik takođe je zaprepastilo Evropljane svojom željom da anektira Grenland, poluautonomna teritorija koja je dio Danske, kao i otvaranjem bilateralnih pregovora sa Moskvom o okončanju rata u Ukrajini, u velikoj mjeri zanemarujući druge članice NATO koje su, poput Vašingtona, Kijevu davale stotine milijardi dolara.

Ali Rubio, koji je i sam 2016. bio u trci za kandidata Republikanske stranke za predsjednika SAD, sugerisao je da je došlo do nesporazuma: „Nešto od te histerije i hiperbola o NATO koje vidim u globalnim, a i nekim domaćim medijima, su neopravdane."

Uprkos tenzijama, Rubio i Rute ističu jedinstvo NATO

Mark Rute, koji je prošle godine preuzeo dužnost šefa NATO, takođe je naglasio važnost transatlantske veze. „Znamo da su Sjedinjene Države čvrst saveznik u NATO", rekao je. „Ali ta posvećenost dolazi uz očekivanje, a očekivanje je da evropski saveznici i Kanada moraju da potroše više."

Rute, bivši holandski premijer, rekao je da su Kanada i evropski saveznici od 2017. povećali sopstvenu potrošnju na odbranu za 700 milijardi evra. Vjerovatno u pokušaju da umiri SAD, Rute je naglasio da bi svi saveznici iz NATO trebalo da imaju za cilj da troše „više od tri odsto".

Danas veoma militarizovana Rusija koja u Ukrajini vodi rat na pragu NATO, ali i sve nepredvidljivije ponašanje SAD pod Trampovom administracijom, podstakli su Evropu posljednjih mjeseci da više ulaže u odbranu. 

„Ruska prijetnja će postojati još mnogo godina", rekao je Rute.

Mnogo prije Trampa, SAD su pozvale sve NATO-saveznike da ispune dogovoreni cilj: dva odsto bruto domaćeg proizvoda ulagati u odbranu. Većina zemalja NATO sada to čini, prosječna potrošnja članica u 2024. bila je 2,7 odsto.

Rubio je u četvrtak podsjetio na novi cilj Trampove administracije. „Želimo da odemo odavde sa razumijevanjem da smo na putu, realnom putu, da se svaka od članica posveti tome da ispuni obećanje da će dostići do pet odsto", rekao je, dodajući da to uključuje i SAD, koje trenutno troše 3,5 procenata.

Carine zasjenile poruku dobre volje

Rubijev zadatak u Briselu utoliko je teži, jer je Tramp neposredno prije toga najavio uvođenje carina, za koje se mnogi plaše da bi mogle da izazovu globalni trgovinski rat. Namet od 10 odsto sada se primjenjuje na gotovo svu robu koja se uvozi u SAD. Roba iz Evropske unije, koja uključuje 23 od 31 države NATO, podliježe carinama od 20 procenata.

Dolazeći na razgovore, francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro, priznao je da je transatlantsko jedinstvo „na iskušenju zbog odluka koje je donio i objavio predsjednik Tramp".

Odlazeća njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok rekla je pak da je ekonomska bezbjednost „dio cjelokupne bezbjednosti". 

Ipak, ministri više zemalja isticali su da i dalje vide SAD kao saveznika. 

Pred NATO veliki zadaci i brojna pitanja

Uopšteno govoreći, evropski NATO saveznici pripremaju se za povlačenje SAD koje se okreću ka Aziji; Trampova administracija ozbiljno je zabrinuta zbog Kine. 

Jedan od scenarija koji zaokuplja Evropu jeste da bi SAD mogle da povuku neke od otprilike 100.000 svojih vojnika koji su trenutno stacionirani u Evropi – što je brojka koji je povećana za 20.000 pod bivšim američkim predsjednikom Džoom Bajdenom, nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu 2022.

Upitan o takvoj mogućnosti, Rute je rekao da to pitanje nije novo i da „nema planova da SAD odjednom smanje svoje prisustvo ovdje u Evropi".

Dok očekuje samit lidera NATO u junu u holandskom gradu Hagu, glavna preokupacija danas 75 godina stare Alijanse svakako će biti rat u Ukrajini. Tramp i dalje vodi pregovore između Moskve i Kijeva koji do sada nisu doneli trajni mirovni sporazum. Dugoročno gledano, SAD žele da Evropa preuzme odgovornost za bezbjednost Ukrajine.

Da li je Rubiova poruka bila ubjedljiva?

Rafael Los iz trusta mozgova Evropski savjet za spoljne odnose, smatra da je malo vjerovatno da je Rubio uspio da umiri saveznike. „Evropljani ne smatraju da je to bilo posebno umirujuće, posebno nakon saopštenja o carinama, sada kada smo u trgovinskom ratu sa SAD."

A ni izgledi da bilo koja od članica NATO potroši pet odsto svog BDP na odbranu nisu vjerovatni, smatra Los. „Za to je zapravo potrebna komandna ekonomija, poput ruske. U Hladnom ratu neki saveznici iz NATO trošili su pet odsto pa i više na odbranu, ali oni su bili izuzetak. Uglavnom je to bilo više od tri procenta."

Očekuje se da će Rusija u 2025. potrošiti više od šest odsto svog BDP na odbranu.

U narednih nekoliko mjeseci, Evropljani će pokušati da sagledaju na šta tačno treba da troše. „Evropljani znaju da, uoči samita NATO, treba da urade više i to na mnogo različitih načina", ukazuje Los. „Radi se o njihovim mogućnostima i o tome šta spisak za kupovinu znači za potrošnju."

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu