Trampove carine na automobile pogađaju kako EU tako i SAD

Od kada se Donald Tramp ponovo uselio u Bijelu kuću kao predsjednik SAD, svijet je u neizvjesnosti. Jedan dio njegove agende odnosi se na planove o carinama. Samo oni su već doveli do gubitaka u milijardama usljed berzanskih padova i ugrožavaju globalnu trgovinu u njenim osnovama. To posebno pogađa Njemačku, koja je orijentisana na izvoz a naročito njenu automobilsku industriju.

Iako studija Komercbanke pokazuje da Njemačka ne izvozi najviše automobila na sjevernoameričko tržište – Meksiko, Japan, Južna Koreja i Kanada isporučuju još više gotovih automobila u SAD – prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, Njemačkaje 2024. izvezla oko 3,4 miliona putničkih automobila, a najveći kupac bile su upravo SAD.

Zbog toga bi carine na automobile pogodile "najvažniji izvozni proizvod Njemačke", izjavio je predsjednik Ifo instituta Klemens Fuest, kako piše novinska agencija Rojters. "To samo po sebi predstavlja veliko opterećenje za njemačku privredu."

"Izvoz za zalihe"

Od "Dana oslobođenja" (Liberation Day), kako Donald Tramp naziva dan objavljivanja svojih carinskih planova, primjećuje se neobičan trend: proizvodi se i isporučuje više automobila za SAD nego ranije. Za automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera, direktora privatnog instituta Center Automotive Research u Bohumu, to je "izvoz za zalihe".

Proizvođači automobila žele da u svojim skladištima u SAD povećaju zalihe, rekao je on u razgovoru za DW. Žele da uvezu što više vozila prije najavljenih visokih carina. Zbog toga dolazi do "kratkoročne anticiklične proizvodnje".

Slično mišljenje ima i Stefan Bracel. Proizvođači automobila su "pokušali da što više vozila prebace u SAD prije nego što carine stupe na snagu". Direktor Centra za automobilski menadžment (CAM) rekao je za DW: "Na kraju će cijene morati da se povećaju. U osnovi, potražnja u SAD će opasti – a samim tim i promet i profit."

No, treba podsjetiti da se kancelar Merc u svom prvom razgovoru složio sa predsjednikom SAD Trampom da žele brzo riješiti trgovinske sporove. „Ne želim da idemo u otvoreni trgovinski rat", istakao je Fridrih Merc.

Nada u Londonu

Ono zbog čega političari i ekonomisti najviše strahuju jeste nepredvidivost Trumpove politike. Ako se gleda optimistično, moglo bi se govoriti i o "fleksibilnosti", kao što pokazuje neočekivani dogovor Vašingtona i Pekinga. Ili kao što sugeriše primjer Velike Britanije.

Između Vašingtona i Londona je, prema izvještaju BBC-a, preliminarno dogovorena saglasnost o bilateralnim carinama na automobile. Tako će carinska stopa za maksimalno 100.000 britanskih automobila biti smanjena na deset procenata. To otprilike odgovara broju automobila, koje je Velika Britanija izvezla prošle godine. Za sve automobile, koji premaše ovu kvotu, biće uvedena uvozna taksa od 27,5 procenata.

Prilično komplikovano, ali Trump je takođe obećao da će motori i dijelovi aviona Rols Rojsa moći da se izvoze iz Velike Britanije u SAD bez carina. Međutim, kako javlja BBC, to još nije zagarantovano, jer nedostaje saglasnost Kongresa SAD. Predsjednik SAD ne može samostalno zaključivati dugoročne trgovinske sporazume.

Neizvjesnost kao otrov za privredu

Trampova ekonomska politika odvija se čas ovako, čas onako: danas prijetnja carinama, sutra moratorijum. Može li se tako uopšte raditi? Ne može, smatraju svi stručnjaci sa kojima je DW razgovarao: "Fleksibilnost je ključna, posebno kod Trampa", primjećuje Stefan Bracel. Međutim, ona je "otrov za proizvođače i dobavljače, koji moraju dugoročno investirati i organizovati lance snabdijevanja".

Dirk Doze iz Instituta za svjetsku privredu (IfW) u Kilu vidi u neizvjesnosti veliki problem za evropske proizvođače automobila. Oni se takođe bore sa drugim izazovima. Generalno, visoki troškovi proizvodnje i nedostatak "atraktivnih modela, posebno u oblasti elektromobilnosti", znače i "gubitak konkurentnosti u odnosu na konkurenciju iz Kine".

Kako bi pak dugoročno izbjegli visoke carine, neki njemački proizvođači automobila žele da premjeste proizvodnju u SAD. "Audi čak razmatra da tamo izgradi fabriku. Perspektivno bi mogla biti zanimljiva i zajednička fabrika Audi-Porsche u SAD", rekao je Doze za DW.

Koncept "podjele posla"

Međutim, investiranje u SAD sigurno nije idealno rješenje za izbjegavanje carinskih problema, jer za proizvodnju automobila u Americi potrebni su uvozni dijelovi. To važi i za američke firme. Mnogi dijelovi "američkih" automobila potiču iz drugih zemalja. Da li ovaj koncept industrijske "podjele posla" još nije prepoznat u SAD? Ili je to Trumpovoj administraciji svejedno?

"Tramp nije baš razumio koncept i prednosti međunarodne podjele posla", vjeruje Stefan Bracel. Posljedica: "Na kraju bi parola 'Amerika na prvom mjestu' mogla ozbiljno naštetiti blagostanju SAD."

Dirk Doze ima utisak da "carine i njihove brojne posljedice nisu dobro promišljene. Na to ukazuju i stalna kolebanja u Trumpovim najavama i naknadne korekcije već objavljenih odluka o carinama."

Kod Ferdinanda Dudenhefera sama pomisao da Donald Tramp nije razumio globalnu podjelu posla izaziva gotovo ogorčenje: "To svi znaju!" On ima utisak da Donald Tramp "sebe smatra najpametnijim čovjekom na svijetu. I pravi najveće greške!"

Otvaranje novih tržišta!

S obzirom na poremećaje, koje izaziva Trumpova ekonomska politika, njemački proizvođači automobila moraju pronaći odgovore. Ferdinand Dudenhefer savjetuje prvo uzdržanost: "Sačekati! Za početak ne treba reagovati!" Budući da situacija nikada nije bila ovako neizvjesna, trebalo bi kod budućih investicija radije gledati ka Aziji, smatra automobilski stručnjak.

"Najvažnija posljedica je jača prostorna diverzifikacija proizvodnje", kaže u skladu s tim i Dirk Doze: "Preduzeća bi trebalo da prošire svoju proizvodnju na više zemalja, kako bi postala nezavisnija od trgovinskih propisa pojedinih zemalja."

Stefan Bracel citira princip "proizvodi tamo gdje prodaješ". Još jedan prijedlog spomenuo je automobilski analitičar Frank Špe za DW: "Dugoročno bi proizvođači automobila mogli više da se okrenu perspektivnim tržištima u jugoistočnoj Aziji da bi smanjili zavisnost kako od Kine, tako i od SAD."

*ovaj tekst je prvo objavljen na njemačkomjeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu