Trampov rat protiv različitosti i inkluzije

Tokom Stounvolske pobune 1969. godine u Kristofer ulici u njujorškoj četvrti Grinič vilidž, posebno su se trans osobe hrabro borile za prava queer zajednice u SAD. To je bio ključni trenutak zaLGBTQ+pokret. Međutim, posljednjih nekoliko nedelja, upravo trans osobe – kao i interseksualne i queer osobe – više se ne pominju na zvaničnoj veb-stranici Stounvel spomenika.

Naime, na stranici Američke službe za nacionalne parkove, posvećenoj spomeniku u Kristofer ulici, skraćenica je sada svedena na LGB, što zvanično obuhvata samo lezbejke, gejeve i biseksualne osobe. U internet arhivima, međutim, još uvijek se može pronaći ranija verzija teksta.

Služba za nacionalne parkove samo je jedna od mnogih američkih institucija koje su dobile nalog da izbjegavaju određene pojmove u zvaničnim saopštenjima. List "New York Times" je objavio listu od 200 zabranjenih izraza, među kojima su, pored LGBTQ, i "black" (crn), "marginalized" (marginalizovan) i "discrimination" (diskriminacija). Cenzura je samo jedan od načina na koji se administracija predsjednika Donalda Trampa obračunava sa raznolikošću, jednakošću i inkluzijom. U američkom javnom diskursu, ova tema poznata je pod skraćenicom DEI ("Diversity, Equity and Inclusion"), koja se takođe našla na listi zabranjenih pojmova.

Šta time želi da postigne Trampova administracija?

"Vidimo administraciju koja aktivno nastoji da uguši dijalog o kontinuiranoj borbi za ravnopravnost u našoj zemlji", analizira Laura En Sančez, profesorka sociologije na Državnom univerzitetu Bouling Grin u saveznoj državi Kentaki.

"Ne mogu baš sa sigurnošću reći da li su ove akcije zasnovane na rasizmu, homofobiji, mizoginiji ili otvorenom neprijateljstvu prema dostignućima pokreta za građanska prava", piše Sančez u mejlu za DW. Ona dodaje da su mnoge institucije razvile sopstvene DEI-koncepte i time ih birokratizovale, što sada olakšava njihovo ukidanje. Tako je Trampova administracija u januaru naložila ministarstvima i saveznim agencijama da eliminišu sve DEI-programe.

Prema mišljenju novinarke i autorke Anike Brokšmit, koja se specijalizovala za istraživanje američke religiozne desnice, ovakve odluke Trampove administracije imaju jasan cilj. "Ovo je, u suštini, pokušaj da se nametne lažna debata kako bi se izbjegla diskusija o stvarnim problemima", kaže Brokšmit u razgovoru za DW. Po njenom mišljenju, vlada nastoji da sprovede "ponovnu segregaciju", i to ne samo u administraciji, već i u cijelom društvu.

U velikim dijelovima SAD-a do 1960-ih godina važili su rasistički zakoni zbog kojih suz crnci bili sistematski u nepovoljnom položaju. Oni su onda postepeno ukidani pod pritiskom pokreta za građanska prava: tako je predsjednik Lindon B. Džonson 1965. godine donio izvršnu naredbu kojom su državni poslodavci obavezani na nediskriminatoran odnos prema svom osoblju.

Crnci, hispanci, žene vojnici i „Enola Gay" – više nisu dostupni

Ovu skoro 60 godina staru izvršnu naredbu Tramp je opozvao dan nakon povratka u Bijelu kuću svojim dekretom pod naslovom: „Okončati ilegalnu diskriminaciju i obnoviti mogućnosti zasnovane na zaslugama“. U njemu se takođe pominju „ilegalne DEI smjernice koje ugrožavaju bezbjednost američkih muškaraca, žena i djece". Za autorku Brokšmit, ovo je „borba američke desnice protiv dostignuća pokreta za građanska prava“.

U skladu s tim, sa veb-stranica američke vojske nestale su informacije o dostignućima crnih, hispanskih (španskog porijekla) ili ženskih veterana. Na sajtu Ministarstva odbrane čak pretraga ne daje rezultate za termin „Enola Gay", vjerovatno zato što „gay“ na engleskom znači homoseksualac. Međutim, Enola Gej je ime majke pilota američkog vazduhoplovstva – u čiju čast je nazvan bombarder B-29, koji je 6. avgusta 1945. bacio atomsku bombu na Hirošimu.

Tramp je u svom govoru pri preuzimanju funkcije 20. januara obećao da će stvoriti „socijalno okruženje zasnovano na zaslugama". Brokšmit smatra da je ovaj argument neozbiljan – posebno zbog Trampovog ministra odbrane Pita Hegseta: „Bivši moderator Fox Newsa, koji nije ni približno postigao vojni rang ili iskustvo svojih prethodnika. A istovremeno sjedi na saslušanjima u Senatu i govori o tome kako se ne zna da li su crni članovi vojske ili žene svoje pozicije u vojsci dobile zbog kvalifikacija.“

Obrazovni sektor je posebno u fokusu Trampove administracije

Međutim, mjere protiv DEI Trampove administracije posebno su široko primijenjene u obrazovnom sektoru: Sredinom marta je, ministarka obrazovanja a bivša menadžerka profesionalnog rvanja (tzv. kečera) Linda Mekmehon naredila pregled 52 univerziteta kako bi se osiguralo da univerziteti ne diskriminišu svoje studente na osnovu etničke pripadnosti i odgovarajućih stereotipa.

Nekoliko dana kasnije, Tramp je izdao izvršnu naredbu da sve institucije finansirane od strane ministarstva "moraju okončati ilegalnu diskriminaciju, koja je pod etiketom DEI ili sličnih termina maskirana kao podrška rodnoj ideologiji".

„Kao što su mnogi akademici i stručnjaci već naveli, Tramp nas vodi u fašizam. Beskonačne izvršne naredbe koriste se kao odvraćanje pažnje", piše Ebi Ferber, profesorka sociologije na Univerzitetu Kolorado u Kolorado Springsu, u odgovoru na upit DW.

„Očigledno je da je Tramp u sukobu sa višim obrazovanjem“, nastavlja Ferber. „On je ugrožen od strane obrazovanog društva koje kritički misli. On i mnogi kojima se okružuje žele da obnove bijeli narativ američke istorije, koji je postepeno brisan u posljednjih 50 godina." Stari narativ o bijelim muškarcima kao žrtvama koristi se kako bi se podijelila populacija.

DEI na testu i u ekonomiji

Trampove mjere protiv DEI ne zaustavljaju se ni na američkim granicama: Krajem marta, američke ambasade u Francuskoj i Belgiji obratile su se preduzećima koja imaju trgovinske odnose sa Amerikom, tražeći od njih da obustave vlastite DEI aktivnosti. Vlade obje zemlje odbile su ove zahtjeve.

U SAD su, međutim, mnoge velike kompanije poput Amazona, Boinga, Forda, Gugla, Harli-Dejvidsona, Džona Dira, Mekdonaldsa, Mete i Volmarta već ublažile ili ukinule svoje DEI smjernice. Druge kompanije, među kojima su Epl, Koka-kola, Kostko i Delta, saopštile su da žele da se drže tih principa.

Za DEI postoje ekonomski argumenti, objašnjava sociologinja Ferber: „Ogroman broj istraživanja pokazuje da je diverzitet ekonomski opravdan. Raznolike grupe su inovativnije i bolje u rješavanju problema. Ako kompanije ne uspiju da zadrže raznoliku radnu snagu, to ih košta milijarde."

Protivljenje DEI, međutim, nije počelo tek sa ponovnim izborom Trampa, smatra Brokšmit, koja ukazuje na više od 30 takvih zakona koji su napisani na nivou pojedinih saveznih država od 2022. godine. „Osam njih je već potpisano – u državama kao što su Teksas i Florida. Očekujemo da ćemo vidjeti još više, naročito sada kada je vlada krenula tim putem.“

*ovaj tekst je prvobitno objavljen na njemačkomjeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu