Trajna kriza košta gospodarstvo 735 milijardi eura

Pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini, geopolitički potresi - prema jednoj studiji, krize posljednjih pet godina Njemačku su koštale gotovo tri četvrtine bilijuna eura. Bez njih, bruto domaći proizvod bio bi oko 735 milijardi eura veći, navodi se u istraživanju Instituta njemačkog gospodarstva u Kölnu (IW), koje je dostupno novinskoj agenciji Reuters.

„Nakon oporavka od pandemijskog šoka, gospodarske aktivnosti u Njemačkoj već tri godine ne prelaze razinu iz 2019. godine", stoji u izvješću. Istovremeno, gospodarski gubici nadmašuju one tijekom kriza u Njemačkoj u posljednjih 25 godina.

Tijekom strukturne krize od 2001. do 2004. iznosili su 3,4 posto ukupnog društvenog proizvoda (BDP), dok su ekonomski troškovi financijske krize 2008./09. procijenjeni na 4,1 posto. A u vrijeme od izbijanja pandemije gubici iznose rekordnih 4,3 posto BDP-a.

Zanemarenost poslovnog okruženja?

„Njemačka se nalazi u svojoj najtežoj gospodarskoj krizi od ponovnog ujedinjenja", rekao je voditelj ekonomskih analiza IW-a, Michael Grömling. „Korona i Ukrajina gotovo su potpuno zaustavile investicijsku aktivnost poduzeća. To će već sada smanjuje naš proizvodni potencijal, a i nastavit će se narednih godina." 

No, politika također snosi dio odgovornosti. „Godinama je zanemarivala poslovno okruženje, dakle uvjete privređivanja unutar zemlje. To je razlog zbog kojeg nas krize tako teško pogađaju", rekao je Grömling. Zadaća sljedeće vlade bit će nadoknaditi taj zaostatak - primjerice financijskim poticajima, jeftinijom energijom i manjom birokracijom. 

Ogromni pad privatne potrošnje

Ukupni gubici u privatnoj potrošnji tijekom posljednjih pet godina, prema studiji, iznose oko 470 milijardi eura. To odgovara iznosu od 5 600 eura po stanovniku. Dugoročno će se, međutim, najviše osjetiti smanjena razina investicija poduzeća. 

„Dok su u glavnom razdoblju pandemije gubici u potrošnji bili znatno veći od investicijskih gubitaka, u posljednjih nekoliko godina sve se više osjeća negativan učinak izostanka investicija", navodi IW. Kod bruto investicija u osnovna sredstva, gubici u posljednjih 20 tromjesečja, dakle od izbijanja pandemije, procjenjuju se na 265 milijardi eura.  

Ekonomska podrška novim investicijskim planovima

U međuvremenu, Demokršćanska Unija (CDU/CSU) i Socijaldemokratska stranka (SPD) postigli su značajan napredak u svojim pregovorima i dogovorili investicijski paket povijesnih razmjera financiran zaduživanjem za obranu i infrastrukturu. 

S jedne strane, ustavom propisano ograničenje zaduživanja bit će ublaženo za obrambene troškove, kako su pregovarači objavili nakon treće runde razgovora u utorak (4.3.) navečer u Berlinu. Osim toga, bit će stvoren poseban fond od 500 milijardi eura za obnovu infrastrukture. 

Ekonomisti pozitivno ocjenjuju postignuti dogovor. „Ovo je prekretnica, snažan i dobar paket", rekao je Jens Südekum, profesor međunarodne ekonomije na Sveučilištu Heinrich Heine u Düsseldorfu. 

Ključno je, međutim, osigurati da novac doista bude uložen u odgovarajuće projekte. „Posebni fond za infrastrukturu mora biti popraćen ubrzanjem postupaka odobravanja i izdavanja građevinskih dozvola", naglasio je Südekum. 

Sveukupno, riječ je o slanju uvjerljive poruke privatnom sektoru da država sada ozbiljno kreće u investicijsku ofenzivu. 

„Sve u svemu, Europa se nalazi usred povijesne prekretnice", komentira Carsten Brzeski, glavni ekonomist ING-a. „Razvoj događaja posljednjih dana potaknuo je vjerojatno buduću njemačku vladu na povijesni korak, najavljujući porezni paket koji bi napokon mogao označiti početak boljih godina za gospodarstvo", zaključuje Brzeski.

tagesschau

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu