TikTok već među šestogodišnjacima

Više od 80 posto mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, u prosjeku 3,5 sata dnevno. Društvene mreže su veoma popularne, ali brojne studije pokazuju da se rizici za psihička opterećenja povećavaju kod intenzivne upotrebe – naročito kod djece i adolescenata.

Međutim, prijedlog političara iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Hendrika Štreka da se strogo definiše starosna granica za korištenje društvenih mreža naišao je na protivljenje. Tako je, na primjer, potpredsjednik Saveza za zaštitu djece Joahim Tirk odbacio takve paušalne mjere. I djeca imaju pravo na digitalni svijet, rekao je Tirk.

Leopoldina traži bolju regulaciju društvenih mreža

Sredinom avgusta, Njemačka nacionalna akademija nauka Leopoldina objavila je dokument, u kojem se od politike hitno traži veća zaštita mladih kroz strožu regulaciju društvenih mreža.

Dokument sadrži prijedlog da se brzo i konkretno sprovede strategija zaštite za sve društvene mreže, uključujući i aplikacije za razmjenu poruka. Preporuka glasi: „Bez naloga (akaunta) na društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina – u tom uzrastu su time psihološki i socijalno preopterećeni“, rekao je informatičar Johanes Buhman prilikom predstavljanja dokumenta.

Porast zavisnosti od društvenih mreža

Od 13. godine korištenje društvenih mreža trebalo bi da se odvija uz roditeljski nadzor. Ali politika bi morala uvesti zaštitne mjere za sve mlađe od 18 godina, zahtijeva Buhman: „Starosno prilagođen dizajn društvenih mreža uključuje zabranu personalizovanog oglašavanja i kreiranja korisničkih profila.“

Posebno zavisničke funkcije, poput serverskog puša ili puš-notifikacija (obavještenja koja se automatski šalju korisniku) i beskonačnog skrolovanja, trebalo bi ograničiti, traži Leopoldina. Nauka u tome vidi akutnu opasnost za mlade. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i njemačke zdravstvene osiguravajuće kuće DAK pokazuju da raste zavisnost od korištenja društvenih mreža upravo među adolescentima.

Sve mlađa djeca koriste društvene mreže

Zabrinjavajuće je i to što sve mlađa djeca koriste društvene mreže, objašnjava autorka i dječija psihološkinja Silvija Šnajder: „U posljednjem izvještaju, koji je upravo objavljen, već 10 posto djece uzrasta od 6 do 7 godina koristi TikTok, 50 posto djece od 10 do 11 godina, i 71 posto djece od 12 do 13 godina. I to uprkos činjenici da sami operateri navode minimalnu starost od 13 godina.“ Istovremeno raste i dužina vremena, koje se provodi na društvenim mrežama.

Problem je što je ova starosna grupa posebno podložna uticajima, kaže Šnajder. Intenzivno i zavisničko korištenje društvenih mreža povezano je s brojnim psihičkim problemima i opterećenjima. Najčešće se istražuju depresije i anksioznost. Poznato je i da društvene mreže uzrokuju poremećaje spavanja. Dobro su istraženi i problemi sa izgledom i poremećaji ishrane kod mladih djevojaka – i tu postoje jasne veze.

Medijska pismenost prilagođena uzrastu

Sve ovo je poznato – i operaterima društvenih mreža. Analize podataka stalno vrlo jasno pokazuju povezanost između intenzivne upotrebe društvenih mreža i narušenog psihičkog zdravlja. Zato naučni tim Leopoldine preporučuje da se „u školama do 10. razreda ne upotrebljavaju privatni pametni telefoni".

Pri tom bi sva djeca i adolescenti trebalo da budu edukovani za korištenje društvenih mreža na način prilagođen uzrastu, kako bi, na primjer, mogli prepoznati lažne informacije (tzv. fake news). Za to je potrebno i ciljano obrazovanje nastavnog i pedagoškog osoblja. Plan obrazovanja koji bi već djecu u vrtiću pripremio za sadržaje na društvenim mrežama još ne postoji.

Leopoldina traži jasna pravila politike

Leopoldina preporučuje da država preuzme aktivnu ulogu u zaštiti djece i mladih. Za sada se procjena rizika i odgovornost za zaštitne mjere uglavnom prepuštaju operaterima, navodi tim ove njemačke akademije nauka.

Poslovni model društvenih mreža je da privuku pažnju korisnika i pretvore je u profit. Zato se korisnici pokušavaju maksimalno zadržati, i ciljano se uspostavljaju zavisničke strukture. Zbog toga politika mora propisati jasna pravila i efikasne kontrole platformi.

Na primjer, Australija dozvoljava korištenje društvenih mreža tek od 16. godine radi zaštite djece od nasilja, sajber maltretiranja (mobinga) i sadržaja koji izazivaju zavisnost. I na nivou Evropske unije (EU) više zemalja vrši pritisak po pitanju kontrole starosti – poput Danske.

Informatičar Buhman objašnjava da se poštovanje starosnih granica može provjeravati nezavisno i pouzdano: „Ne kao sada – kliknem ‘Već imam 16’. Već se radi o tehničkoj primjeni. To će biti moguće uz uvođenje European Digital Identity Wallet-a, koji bi trebalo da se koristi u svim članicama EU od kraja 2026. godine.“

Dalja istraživanja o uticaju društvenih mreža

Takođe, cijelo društvo treba da bude informisano o rizicima i koristima društvenih mreža tako što će se sprovesti široka kampanja. Na kraju, potrebna su dodatna istraživanja o posljedicama sporne upotrebe društvenih mreža, kao i o efikasnosti zaštitnih mjera, naglašava psihološkinja Silvija Šnajder: „Imamo tehnologiju koja se masovno i izuzetno brzo razvija." Za to je potrebno više znanja i podataka o uticaju društvenih mreža na djecu i adolescente – dakle na ljude u posebno osjetljivoj fazi života.