Tajni susret njemačkih političara sa predstavnicima Kremlja

4:25 ujutro 13. aprila je vrijeme kada je zastupnik SPD-a u Bundestagu Ralf Stegner svojim pratiocima na platformi X poželio "Dobro jutro iz Bordesholma", mjesta u kome živi u Šlezvig-Holštajnu, te postovao muzičku preporuku. Stegnerova preporuka je bio Klavirski koncert br. 1 u b-molu ruskog kompozitora Petra Iljiča Čajkovskog.

Kratko nakon te objave, Stegner je sigurno otputovao. Njegovo odredište: luksuzni hotel Four Seasons u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana, gdje se sastao sa ostalim Nijemcima i Švajcarcima, kao i visokorangiranom delegacijom iz okruženja Kremlja. Do tog zaključka došao je novinarski tim političkog magazina ARD Kontraste i sedmičnika Die Zeit.

"Peterburški dijalog" je zvanično prekinut

Tema konspirativnog sastanka je očigledno bila budućnost "Peterburškog dijaloga", foruma za diskusiju koji su Gerhard Schröder i Vladimir Putin pokrenuli 2001. godine.

Cilj je bilo zbližavanje Nijemaca i Rusa - i poslovna saradnja. Kako je on odavno prerastao u farsu, s obzirom da je Rusija postajala sve autoritarnija, njemačka strana se nakon ruskog napada na Ukrajinu i službeno povukla iz "Peterburškog dijaloga".

Tajni sastanak sa visokorangiranim Rusima

Ovaj tajni sastanak u Bakuu usmjeren ponovnom oživljavanju veza, prema informacijama do kojih su došli novinari Zeita i ARD-a, treći je po redu od aprila 2024. Na drugi sastanak u Bakuu bio je pozvan i bivši predsjednik CDU-a Armin Laschet , ali se nije odazvao pozivu.

Na najnovijem susretu je zastupnika SPD-a Stegnera pratila grupa uticajnih sivih eminencija u kojoj su bili Ronald Pofalla, bivši šef Ureda saveznog kancelara i šef "Peterburškog dijaloga", Matthias Platzeck, bivši premijer Brandenburga i savezni predsjednik SPD-a, kao i Upravnog odbora Peterburškog dijaloga, Stephan Holthoff-Pförtner, CDU-ov ministar za savezne i evropske poslove Sjeverne Rajne-Vestfalije i Martin Hoffmann, dugogodišnji generalni direktor "Peterburškog dijaloga".

Sastanak "privatnog karaktera"

Na upit istraživačkog tima, niko od navedenih nije negirao učešće na sastanku u Bakuu. Hoffmann je, "takođe u ime ostalih učesnika koji su kontaktirani", rekao da je taj sastanak bio "privatnog karaktera", kao i da se nije održao ni po kakvom nalogu i da ga nisu finansirale javne institucije.

Sličnu izjavu dao je i Stegner. Na pitanje o njegovom putovanju u Baku na marginama prvomajskih demonstracija u Elmshornu, on je za Kontraste i Zeit istakao da se o privatnim stvarima ne želi očitovati javno. „Nisam putovao u okviru nekakvog zadatka i nisam uzeo nikakva sredstva ni od koga", rekao je Stegner. 

Koliko „malo" je konspirativna konferencija u Bakuu bila privatna pokazuju imena ostalih učesnika. Prisutan je bio Thomas Greminger, švajcarski diplomata. Greminger je bivši generalni sekretar OESC-a, a danas vodi Ženevski centar za bezbjednosnu politiku, koji takođe finansira švajcarska država. On nije odgovorio na pitanja novinara.

Sastanak sa osobama od Putinovog povjerenja

Politički su posebno brizantni emisari iz okruženja Kremlja: prije svega Viktor Zubkov, bivši premijer Rusije i od 2008. godine predsjednik nadzornog odbora državne kompanije Gazprom. Zubkov je s ruske strane dugo vodio "Peterburški dijalog".

U Baku ga je pratio Valerij Fadejev, šef Putinovog Savjeta za ljudska prava. On je, zbog širenja propagande i dezinformacija nakon napada na Ukrajinu, dospio na listi sankcija Evropske unije. 

Potkopavanje politike sankcija

„Fadejev je očigledno tvrdolinijaš“, kaže Sabine Fischer, stručnjakinja za Rusiju na Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove. "On je jedna od vodećih figura imperijalističkog Putinovog režima." Konspirativni susret s njim i Zubkovim potkopava oštru politiku sankcija protiv Rusije.

„Šalje se signal da, uprkos agresorskom ratu protiv Ukrajine, koji krši međunarodno pravo, na njemačkoj strani i dalje postoje akteri koji žele normalizaciju odnosa s Rusijom. Glavni cilj Rusa je, kako ističe, da se putem ovakvih susreta otvore kanali uticaja na njemačku politiku.

Berlin demantuje da su putovali u ime vlade

Da li je grupa okupljena oko Stegnera namjerno potkopavala zvaničnu njemačku vanjsku politiku diplomatske izolacije Rusije? Ili su djelovali uz odobrenje ili čak u ime savezne vlade, možda da bi istražili mogućnosti za približavanje? Iz Ministarstva vanjskih poslova je to jasno demantovano: "Pomenuti sastanci nisu ni održani ni planirani u ime Savezne vlade."

U slučaju Ralfa Stegnera, putovanje u Baku je posebno kontroverzno iz jednog posebnog razloga: Stegner je tokom posljednjeg zakonodavnog perioda bio član Parlamentarne kontrolne komisije za tajne službe (PKGr) Bundestaga. On je čuvar tajni i iz tog razloga je od posebnog interesa za Rusiju.

Preduzimanje zaštitnih mjera?

U konspirativnom okruženju kao što je Baku, mora se, naravno, pretpostaviti da je umiješana i ruska tajna služba, kaže stručnjakinja za Rusiju Sabine Fischer.

CDU-ov političar nadležan za sigurnosna pitanja Roderich Kiesewetter, takođe član PKGr-a, zbog toga smatra da postoji potreba za dodatnim pojašnjenjima u vezi sa Stegnerom: "Da li je na putovanju imao neki drugi mobitel? Na koji način se zaštitio? Koje su mjere prije toga preduzete? Da li je nakon toga obavijestio Saveznu obavještajnu službu? On se mora suočiti sa takvim pitanjima."

No, Stegner je do sada odbio da odgovori na sva pitanja vezana za putovanje u Baku, ukazujući na navodni privatni karakter putovanja. U političkim krugovima u Berlinu se može čuti da Stegner u novom zakonodavnom periodu želi doći na čelo Kontrolnog komisije za tajne službe.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu