Tagescajtung: Povratak prave "Helge"

„To ne može biti istina', liderka AfD-a Alis Vajdel liči na 'Helgu', uzvikuje 60-godišnja Lejla iz Sarajeva koju u svom tekstu u berlinskom dnevniku Tagescajtungu (taz.) citira novinar Erih Ratfelder.

Piše kako se ova nastavnica još uvijek sjeća kako su je u školi zadirkivali, s obzirom na to da je i sama plavuša. „U bivšoj Jugoslaviji 'Helga' je bila simbol ledeno hladne njemačke nacističke žene i čuvarke koncentracionog logora", ističe se u tekstu. „'Ako ste htjeli da uvrijedite ženu, samo biste je nazvali Helga', smijući se priča Lejla uz vino u tradicionalnoj ljevičarskoj kafani, gdje iznad šanka još uvijek visi Titov portret", piše Ratfelder.

Autor dodaje da je krvavi trag ostavljen tokom okupacije Jugoslavije od strane njemačkih trupa od 1941. do 1945. i da je to decenijama oblikovalo sliku Njemačke u bivšoj Jugoslaviji. „Nijemce su dugo vremena mnogi smatrali 'fašistima' par exellence. Tačka.” Ratfelder piše kako je „ovaj stav ublažen poslije posjete Vilija Branta 1973. i prijateljstva sa Titom", pošto su obojica bili antifašistički borci tokom Španskog građanskog rata 1936. „Granice su otvorene za gastarbajtere i to je imalo pozitivni efekat na društvo od Slovenije do Kosova."

Njemački model

„Slika Njemačke nastavila je da se mijenja pod kancelarom Helmutom Šmitom", piše Erih Ratfelder. Naglašava kako je „njemački model” privrede postao uzor u Jugoslaviji. "Međutim, nakon Titove smrti 1980. godine, jugoslovenska multietnička država je propala zbog nesposobnosti da se reformiše i uspona nacionalizma.”

Autor ističe da je „Srbija sebe vidjela ugroženu kao hegemonističku silu." U tekstu dalje stoji kako su „Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija željele da se otresu srpske dominacije". „Podržavajući reformske republike, Njemačka se pozicionirala protiv Srbije. U januaru 1992. godine sve zemlje Evropske zajednice (EZ), osim Grčke, priznale su nezavisnost Slovenije i Hrvatske. Hrvati su se posebno zahvalili Njemačkoj na toj podršci, ali Srbija je onda vidjela Njemačku kao neprijateljsku silu."

Ratfelder piše kako je pak nakon ratova 1990-ih došlo do promjene. „Njemačka i EU postale su još privlačnije za mlade umjetnike i intelektualce, ali prije svega za radnike, od vozača autobusa do ljekara. (…) Ali onda dolazi ponovo do preokreta trenda. Radnici se vraćaju. Žale se da su kirije previsoke za porodice i da se mijenja atmosfera prema strancima", piše Erih Ratfelder u berlinskom dnevniku i na kraju citira Lejlu: „‘Pa i prava Helga se vratila‘, kaže Lejla zamišljeno, pijuckajući vino."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu