Sve što treba da znate o humanitarnoj floti za Gazu

Globalna flota Sumud, najambicioznija i najveća pomorska misija koja je do sada pokušala da doplovi do Gaze, isplovila je krajem augusta iz različitih luka. Sastoji se od gotovo hiljadu učesnika, među kojima su švedska ekološka aktivistkinja Greta Tunberg, bivša gradonačelnica Barselone Ada Kolau i irski glumac Lijam Kaningem.

Flota je u nedjelju srdačno dočekana tokom zaustavljanja u Tunisu. Pedeset brodova, koji prevoze humanitarnu pomoć, trebalo bi da stignu do Pojasa Gaze u narednih nekoliko dana. Ali, malo je vjerovatno da će im biti dozvoljeno da pristanu na obalu Gaze.

Pomorska blokada Pojasa Gaze

Sve dosadašnje pokušaje od 2010. godine spriječila je izraelska vojska. Izrael tvrdi da je pomorska blokada, koju je uspostavio 2007., nakon što je Hamas preuzeo vlast u Gazi, neophodna kako bi se spriječilo da ta islamistička militantna grupa, koju SAD, EU i mnoge druge zemlje svrstavaju među terorističke organizacije, uvozi oružje.

Prema mišljenju mnogih organizacija za ljudska prava i nevladinih organizacija, blokada, međutim, predstavlja kolektivno kažnjavanje, što je prema međunarodnom pravu protivzakonito.

Već ionako teška humanitarna situacija u Gazi dodatno se pogoršala u gotovo dvije godine rata, koji je započeo Hamasovim terorističkim napadima na Izrael 7. oktobra 2023. Predstavnici UN-a i drugi rekli su da Izrael u sklopu svoje vojne kampanje čini ratne zločine, uključujući i etničko čišćenje i namjerno izgladnjivanje. Neki upozoravaju na genocid i glad. Prema izvještajima, ubijeno je više od 63.000 Palestinaca, uključujući najmanje 20.000 djece.

„Aktivisti pokušavaju da pošalju važnu poruku da postoji hitna humanitarna kriza i da situacija zahtijeva protivljenje izraelskoj političkoj odluci da dopusti ovu opsadu i ovu glad“, rekao je za DW Amjad Iraki, posmatrač izraelsko-palestinskih odnosa iz globalne neprofitne organizacije Međunarodna krizna grupa. „To je nezavisno od toga hoće li ova flotila uspjeti da dođe do Gaze ili ne“, dodaje.

Čemu služe flote?

Procjenjuje se da Globalna flota Sumud prevozi oko 300 tona osnovnih potrepština, poput hrane, pitke vode i lijekova. „Roba sa te flote ne zadovoljava potrebe Palestinaca u Gazi, ali privlači međunarodnu pažnju na ono što se tamo događa“, kaže za DW Nejtan Braun, profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Džordž Vašington.

„Još jedan efekat, iako možda malo manje značajan, jeste to što se palestinskom stanovništvu šalje poruka da nisu zaboravljeni“, rekao je. Braun je dodao da među Palestincima vlada ogromno nezadovoljstvo jer smatraju da međunarodni poredak zasnovan na pravilima nakon Drugog svjetskog rata važi za druge, ali ne i za njih.

U međuvremenu, evropska kritika izraelskog rata u Gazi sve je glasnija. Zvaničnici u Španiji, Francuskoj, Sloveniji i drugim zemljama nazvali su izraelsku humanitarnu blokadu „nepodnošljivom“. „Smatra se da Izrael u ratu u Gazi namjerno izaziva glad, što bi bio jasan ratni zločin“, rekao je Braun za DW. „Rastući jaz između pristalica (izraelske politike) i kritičara nešto je na šta ova aktuelna flotila želi skrenuti veću pažnju“, zaključio je.

Izrael odbacuje kritike. „Izraelska vlada tvrdi da dopušta da uđe dovoljno hrane, da ono što prolazi krade Hamas, da su flotile samo medijski trik ljudi koji mrze Izrael i da je ovo jedini sukob u kojem se očekuje da jedna strana hrani drugu“, rekao je Braun.

Dodao je i da su to stanovište ponavljali američki diplomati. Američki predsjednik Donald Tramp i dalje je nepokolebljiv pristalica politike izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prema Gazi.

Šta se dogodilo s drugim flotama?

Godine 2008., godinu dana nakon što je Hamas preuzeo vlast u Pojasu Gaze, nekoliko flota uspjelo je da doplovi do Gaze, jer Izrael još nije u potpunosti sprovodio svoju pomorsku blokadu. Međutim, sredinom 2009. Izrael je počeo da presreće sve brodove i uskratio je dalji pristup Gazi morem. Od 2010. nijedna flotila nije stigla do Gaze.

Izraelske snage zaustavile su 31. maja 2010. šest civilnih brodova „Flote slobode za Gazu“ u onome što je postalo poznato kao napad na Mavi Marmara. Izraelske snage otvorile su vatru na turski putnički brod, ubivši deset turskih pro-palestinskih aktivista. Izraelska mornarica kasnije je tvrdila da je djelovala u samoodbrani, ali akcija je izazvala široke međunarodne kritike. Diplomatski odnosi između Izraela i Turske pogoršali su se sve dok Izrael 2013. nije izdao zvanično izvinjenje, te 2016. pristao da plati 20 miliona dolara (17,4 miliona eura) odštete porodicama žrtava.

Inicijativa iz 2011. pod nazivom „Flota slobode II“ nikada nije isplovila iz Grčke zbog kombinacije političkog pritiska, tehničke sabotaže i pravnih prepreka. Kao posljedicu izraelskog pritiska, Grčka je zabranila flotilama polazak prema Gazi, navodeći bezbjednosne i diplomatske razloge.

„Flotu slobode III“ pod švedskom zastavom, koja je prevozila aktiviste, parlamentarce, novinare i javne osobe iz više od 20 zemalja, izraelske snage presrele su 29. juna 2015. na oko sto milja od Gaze. Izraelske snage ukrcale su se na neke od brodova, dok su se drugi vratili. Prema izvještajima, izraelska mornarica tokom operacije koristila je elektrošokere.

U oktobru 2016. i flotilu „Ženski brod za Gazu“, koja je prevozila aktivistkinje, također su presrele izraelske snage prije nego što je stigla do Gaze.

Godine 2018. izraelske pomorske snage presrele su i zaplijenile dva broda flote Just Future for Palestine – najprije Al Avdu 29. jula, a potom Fridom 3. augusta. Prema svjedočenjima nekih putnika, izraelske snage napale su neke od aktivista, koji su kasnije deportovani iz Izraela.

Dvije flote koje su isplovile ranije ove godine, kao i aktuelna „Globalna flota Sumud“, opisane su kao misije „Flote slobode“. Greta Tunberg već je bila među učesnicima misije „Madlin“, koja je isplovila u junu. Uhapšena je nakon što su izraelske snage presrele brod, a kasnije je s ostalima deportovana.

U julu su aktivisti misije „Handala“ uhapšeni nakon što je njihov brod presretnut i zaplijenjen u međunarodnim vodama kod Gaze.