Sve veća opasnost od suša

U Evropi je ovo proljeće bilo posebno sušno. U aprilu i maju skoro da nije bilo padavina. To nije  zabrinulo samo poljoprivrednike već i transportnu industriju, jer su se vodostaji rijeka, važni za plovidbu terenih brodova, bitno smanjili. Na Rajni, važnom trgovačkom putu, brodovi su mogli ploviti samo ograničeno i s manjim teretom.

I u drugim regijama sve češće dolazi do suša, koje dovode do propadanja usjeva a industriji nedostaje voda. Razlog su rastuće temperature usljed klimatskih promjena, izazvanih djelovanjem čovjeka i sagorijevanjem uglja, nafte i plina.

Nauka razlikuje više vrsta suša i njihovih posljedica:

Meteorološke suše

Prema navodima njemačke Meteorološke službe, o ovoj vrsti suše se govori kada je najmanje jedan ili dva mjeseca neobično suho vrijeme i kada ima manje padavina nego što je uobičajeno. Na primjer, nadležna služba Australije je saopštila da je april u nekim dijelovima zemlje bio jedan od najsušnijih od početka meteoroloških mjerenja 1900. godine. U pojedinim dijelovima Australije ekstremna suša traje već tri godine. Što suša duže traje, to ozbiljnije mogu biti njene posljedice.

Poljoprivredna suša

Kada je tlo previše suho, farmeri imaju problema s vodom, biljke slabo rastu i prinosi su mali ili potpuno izostanu — tada se radi o poljoprivrednoj suši, objašnjava Dirk Karger iz Švicarskog federalnog istraživačkog instituta za šume, snijeg i krajolik (WSL).

Studija, koju je ove godine objavio WSL, pokazuje da su ekstremne suše širom svijeta u posljednje četiri decenije u porastu. Površina zahvaćena sušom povećava se godišnje za oko 50.000 kvadratnih kilometara – što odgovara površini Švicarske.
U sjevernom Čileu poljoprivredna suša traje već 14 godina, a u jugozapadnom dijelu SAD-a tri godine zaredom bilo je ekstremno suho.

Hidrološka suša

Do hidrološke suše dolazi kada nivo vode u rijekama, jezerima i podzemnim vodama padne ispod minimalne vrijednosti i kada su rezervoari za svježu vodu skoro prazni.

Ova vrsta suše često se pojavljuje kao posljedica duže meteorološke suše. Prema navodima njemačke Meteorološke službi, to se dešava kada tokom najmanje četiri mjeseca vlada neuobičajeno suho vrijeme.

Sve više regija širom svijeta biva pogođeno nadprosječnom dugim periodom suše. Svjetska banka predviđa da će do 2050. godine naročito u Africi, jugoistočnoj Aziji, ali i u SAD-u i dijelovima Južne Amerike, problemi s vodom postati još veći.

Kombinovana suša na Kipru

Nedostatak vode prisutan je i u sjevernoj Africi, Grčkoj i na Kipru. Na ovom mediteranskom otoku istovremeno su prisutne i poljoprivredna i hidrološke suša.

Sedmicama skoro da nema kiše, akumulaciona jezera i rezervoari vode su prazni a rijeke su presušile. Farmerima ponestaje vode, a usjevi su u opasnosti da propadnu, izvještavaju kiparski mediji.

„Prošla godina nije bila dobra, a ova je također loša", kaže o drugoj uzastopnoj sušnoj godini Adriana Bruggeman, profesorica iz Istraživačkog centra kiparskog Instituta za energiju, okoliš i vodu.

Zimski mjeseci su u mnogim regijama period kada dolazi do padavina i kada se rijeke i akumulaciona jezera pune vodom. Pošto skoro i nije bilo kiše, rezervoari vode na Kipru su sada prazni. „Nismo u dobroj situaciji", kaže Bruggeman.

Kada su pogođeni ljudi: socioekonomska suša

Pojedine vrste suša često se ne mogu jasno razlikovati, jer se javljaju istovremeno. Većina suša, koje ljudi uopšte i ne primijete, su socio-ekonomske suše, kaže Karger. One nastaju kada ekstremna suša direktno utiče na društvo i privredu. To se dešava, na primjer, kada zbog nedostatka vode roba ili električna energija poskupljuje ili kada vlada oskudica za robom i strujom.

Tako je u Španiji i Italiji 2024. godine s vremena na vrijeme bilo ograničenja u snabdijevanju vodom. U Francuskoj su prošlog ljeta više puta morali da zaustave rad nuklearnih elektrana, jer nije bilo dovoljno vode za hlađenje reaktora. Rijeke su imale premalo vode. U Zimbabveu je prošle godine hidroelektrana zbog nedostatka vode prestala da proizvodi struju, što je dovelo do nestanka električne energije.

Suše često imaju dramatične socijalne i ekonomske posljedice. U mnogim regijama, uključujući Sudan, Južni Sudan i Mali, dugotrajna suša dodatno pogoršava glad.

„Ako bacimo pogledamo na zemlje zapada poput SAD-a,  gdje u posljednjoj deceniji postoji ozbiljan problem s nestašicom vode, to je već dovelo do posljedica po snabdijevanje vodom. Isto važi za Čile, gdje već dolazi do velikih šteta", objašnjava Karger.

Savezne države Kalifornija i Nevada na zapadu SAD-a već su mjesecima pogođene sušom. Dugotrajni periodi bez padavina su tokom zimskih mjeseci doprinijeli i razornim šumskim požarima.

Potcijenjene suše i ekološke posljedice

Prema navodima njemačkog Helmholtz instituta, suše su potcijenjeni ekstremni vremenski događaji. Često uzrokuju mnogo veću ekonomsku štetu nego oluje, poplave ili obilne padavine. Za razliku od drugih vremenskih nepogoda, za sušu nema upozorenja. A koliko će velike posljedice biti, postaje jasno tek dugo nakon njenog početka.

Samo u SAD-u suše svake godine nanesu štetu od šest do devet milijardi dolara.

U naučnoj literaturi se sve češće spominje i peta vrsta suše: ekološka suša. Ona opisuje uticaj nedostatka kiše i vode na životinje, biljke i čitave ekosisteme koji su zbog ekstremne suše izbačeni iz ravnoteže.

Ekstreman pad nivoa podzemnih vode i smanjenja vlažnosti zemlje u tlu može imati nepovratne posljedice po ekosisteme, a time i po ljude. To uključuje masovne gubitke prinosa, povećano izumiranje drveća, smanjenu produktivnost ekosistema i ugrožavanje snabdijevanja vodom, objašnjavaju naučnici WSL-a u svojoj studiji.

Suša brzo utiče na travnjake, ali trava brzo ponovo naraste kada padne kiša. U šumama, međutim, duže suše mogu izazvati trajna oštećenja. Suša povećava i rizik od drugih katastrofa. Ako nakon duge suše padne obilna kiša, isušeno tlo ne može apsorbirati nagle količine vode. Posljedice su poplave, klizišta i bujice.

Šta pomaže protiv suše

Kako bi se spriječilo da suše u budućnosti budu sve gore, stručnjaci preporučuju da se ograniči šteta od klimatskih promjena - što je brže moguće. Istovremeno, ljudi se moraju prilagoditi sve češćim i dužim periodima bez padavina. Zato je ključno efikasnije i štedljivije korištenje dostupne vode – kako u domaćinstvu, tako i u industriji. Za to već postoje dobre strategije.

Singapur je svjetski lider u prikupljanju kišnice. Mnogi rezervoari za vodu raspoređeni su po cijelom gradu i sakupljaju vodu. Oni obezbjeđuju pitku vodu u sušnim periodima i hlade grad tokom vrućina. Više postrojenja za prečišćavanje vode reciklira otpadnu u pitku vodu. To do sada radi vrlo mali broj zemalja, a ovdje leži ogroman potencijal za uspješno suočavanje s krizom nedostatka vode.

Osim toga, širom svijeta se gube ogromne količine vode zbog starih i oštećenih cijevi, iz kojih voda curi. Italija, na primjer, gubi oko 40% pitke vode tokom transporta do krajnjih korisnika. U evropskom prosjeku, četvrtina pitke vode se izgubi zbog lošeg upravljanja vodnim sistemima. Istovremeno, popravka cijevi i redovne provjere curenja širom svijeta pomažu u očuvanju postojećih zaliha vode.