Svaki četvrti migrant ne želi ostati u Njemačkoj

Njemačka ekonomija slabi – a ipak su stručnjaci u mnogim sektorima prijeko potrebni: u medicinskom sektoru, posebno u oblasti njege i brige o starim i onemoćalim ljudima, u IT sektoru, građevinarstvu i raznim vrstama zanata. Nedostaje i odgajatelja, kuhara i osoba koje mogu voziti kamione i autobuse, dakle profesionalnih vozača. U cijeloj zemlji krajem 2024. godine njemačke firme imale su oko 1,4 miliona nepopunjenih radnih mjesta.

Istovremeno, u Njemačkoj radi sve više migranata. U 2024. godini udio zaposlenih stranaca iznosio je više od 16 posto. Od 2010. se više nego udvostručio. Posebno je visok udio zaposlenih u medicinskim zanimanjima. Svaka šesta doktorica ili doktor imaju strano državljanstvo. U sektoru njege rast zaposlenosti od 2022. zasniva se skoro isključivo na stranom osoblju. Trenutno je svaki peti zaposleni u tom sektoru migrant.

Razmišljanja o odlasku

Ali žele li ti ljudi zaista dugoročno ostati u Njemačkoj? Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) pri Saveznoj agenciji za zapošljavanje sada je predstavio studiju na tu temu. Studija se temelji na reprezentativnoj online-anketi, u kojoj je učestvovalo 50.000 osoba rođenih u inostranstvu a koje su se uselile u Njemačku u dobi između 18 i 65 godina. U anketu nisu bili uključeni tražioci azila, koji još nemaju priznat boravišni status u Njemačkoj. Anketa je provedena od decembra 2024. do aprila 2025.

„26 posto, dakle oko 2,6 miliona ljudi, navodi da su tokom prošle godine razmišljali da napuste Njemačku", sažima podatke Yuliya Kosyakova, šefica Istraživačkog odjela za migraciju, integraciju i međunarodna istraživanja tržišta rada pri IAB-u, prilikom predstavljanja studije u Berlinu. IAB je Institut za praćenje kretanja na tržištu rada i zapošljavanja. „Oko tri posto, odnosno tristo hiljada ljudi, već imaju konkretne planove za napuštanje Njemačke."

Njemačka samo usputna stanica

Otprilike polovina onih, koji ne žele ostati, namjeravaju se vratiti u svoju domovinu, a druga polovina želi nastaviti put u neku drugu zemlju. Među onima, koji žele da se vrate, najčešće se spominju Poljaci i Rumuni. Migranti, koji žele napustiti Njemačku i otići dalje, najradije bi se zaputili u Švicarsku, SAD ili Španiju. Izbjeglice i osobe, koje su došle putem spajanja porodica, pokazuju znatno manju sklonost ka iseljavanju nego visokoobrazovani i ekonomski uspješni migranti.

„Jedan od ključnih rezultata naše ankete je da upravo oni, koji su došli u Njemačku da rade ili studiraju – dakle bolje obrazovani, ekonomski uspješniji i oni koji bolje govore njemački jezik – češće od prosjeka razmišljaju o odlasku ili već imaju konkretne planove za iseljenje", kaže IAB-istraživačica Katia Gallegos Torres.

Iseljavanje je rizik za Njemačku

Posebno su migranti sa magistarskim ili doktorskim diplomama i oni s višim prihodima u posljednjih dvanaest mjeseci razmišljali o napuštanju Njemačke. „Između 30 i 39 posto ispitanika, koji rade na poslovima kao što su IT, finansije i uslužne djelatnosti, razmatraju mogućnost iseljenja", navodi Gallegos Torres.

Također i u zdravstvu, industrijskoj proizvodnji i logistici postoji „relevantan" trend odnosno tendencije za napuštanje Njemačke „Ukratko, to su upravo oni ljudi, koji su ovoj zemlji prijeko potrebni za osiguranje stručne radne snage. Ovo selektivno iseljavanje predstavlja značajan rizik za buduću ekonomsku održivost Njemačke."

Visoki porezi i sve češća diskriminacija

Ali koji su razlozi? Kod onih koji se vraćaju u svoju domovinu, najvažniji su porodični razlozi, dok migranti koji žele otići u drugu zemlju, prije svega traže bolje radne uslove i veću zaradu.

Visoki porezi i nameti, te prevelika birokratija u Njemačkoj često se navode kao razlozi za odlazak. Tu su i iskustva s diskriminacijom. „Skoro dvije trećine migranata navodi da su doživjeli diskriminaciju – na primjer na radnom mjestu, kada traže stan, u javnom prostoru ili u kontaktu s policijom", kaže Gallegos Torres. „Trećina migranata se osjeća ili nepoželjno ili samo djelimično dobrodošlo. To su faktori koji značajno povećavaju sklonost ka odlasku."

Politička klima odvraća migrante

Kultura dobrodošlice dodatno je oslabila. „Tokom 2024. godine debata je bila snažno obilježena temom migracije, a društvena prihvaćenost migranata nije bila posebno visoka", ističe istraživačica Yuliya Kosyakova. Nešto više od četvrtine stanovnika u Njemačkoj ima migrantsku pozadinu. Oko 21 milion ljudi od 1950. godine ili su sami došli u Njemačku ili su im oba roditelja migranti. Samo od 2015. godine u Njemačku je došlo 6,5 miliona ljudi. Najveće grupe su Sirijci i Ukrajinci.

Na parlamentarnim izborima u februaru 2025. stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja je dijelom ekstremno desničarska i snažno zagovara „remigraciju", postala je druga najjača snaga. Pobjedu na izborima je odnijela Unija CDU/CSU, koja je u predizbornoj kampanji obećala pooštrenu migracijsku politiku. U koaliciji sa Socijaldemokratama (SPD), prve mjere u migracijskoj politici bile su pojačane granične kontrole. Mogućnost da se dobro integrisani doseljenici brže naturalizuju, odnosno da u roku od 3 godine dobiju njemački pasoš ukoliko su posebno dobro integrisani, odmah je ukinuta.

„Ove velike rasprave o migraciji i migracionoj politici imaju negativan uticaj na ljude, na osjećaj da su dobrodošli, na iskustva diskriminacije", kaže Kosyakova. „To su razlozi zbog kojih ljudi češće razmišljaju o odlasku ili zaista planiraju napustiti Njemačku."

Njemačka sebi ne može priuštiti iseljavanje

Stručnjaci redovno upozoravaju da je Njemačkoj godišnje potrebno oko 400.000 dodatnih migranata koji bi trajno ostali, kako bi se održao neophodni potencijal radne snage. Samo tako se mogu nadoknaditi negativne posljedice demografske situacije.

Njemačka je zemlja, koja stari. Sve je više penzionera, a sve manje radno sposobnih. To ne vodi samo ka nedostatku radne snage, već rezultira i manjkom državnih prihoda potrebnih za finansiranje penzija.

Studija IAB-a pokazuje da u tom kontekstu „nije samo priliv, nego i trajno zadržavanje migranata centralni izazov", naglašava Yuliya Kosyakova.

Motivisati na ostanak

Mnogo toga ukazuje na to da bi državne mjere poput smanjenja birokratije, pojednostavljenja priznavanja kvalifikacija, više digitalizacije i poreskih olakšica mogle smanjiti sklonost ka iseljavanju – naročito kod profesionalno uspješnih migranata, navode istraživači IAB-a. No potrebna je i „široka i iskrena" prihvaćenost migranata u društvu.

Iz CDU-a dolazi zahtjev da se strani studenti medicine nakon završetka studija ne puštaju tako lako da odu. Ko studira u Njemačkoj, trebao bi nakon toga najmanje pet godina raditi kao ljekar – i to u ruralnim područjima Njemačke, gdje je nedostatak ljekara sve veći. „Ko to ne želi, ovoj zemlji mora vratiti troškove tog vrhunskog obrazovanja", kaže zamjenik predsjednika poslaničkog kluba Unije, Sepp Müller (CDU). Podrška dolazi iz Ministarstva zdravstva. „Moramo motivisati mlade ljekare da rade u Njemačkoj, umjesto da nijemo posmatramo kako se iseljavaju", izjavio je državni sekretar u Saveznom ministarstvu zdravstva, Tino Sorge (CDU).

Ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku.