Susret Trump-Putin: Šta je na kocki?

Ako do njega dođe, sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju rata u Ukrajini, koji je povezan sa velikim očekivanjima, učvrstit će tektonski pomak i udaljavanje od decenijama ustaljene američke vanjskopolitičke doktrine — one koja je SAD podrazumijevala kao branitelja globalnog poretka zasnovanog na vrijednostima i principima, a Rusiju kao prekršioca tih pravila.
Preispitivanje dugogodišnje sigurnosne alijanse SAD-a sa nekadašnjim saveznicima i istomišljenicima sada je neizbježno.
"Ljudi nisu sigurni hoće li Sjedinjene Države ostati uz svoje saveznike i prijatelje", kaže Kristine Berzina, direktorica odjela Geostrategy North u njemačkom Marshallovom fondu. "Rusija je jasno stavila do znanja da Sjedinjene Države vidi kao protivnika. Ona je svoj rat u Ukrajini predstavila kao rat protiv NATO-a. I pored toga, Trump i njegovi zvaničnici koriste vrlo blagu retoriku i, štaviše, nude Rusiji poticaje, koji joj nude do sada nezabilježene ekonomske mogućnosti." 

"Duboko uvrjedljivo" za Evropljane

Pomak u američkoj politici dogodio se u svega nekoliko dana, počevši od telefonskog razgovora između Trumpa i Putina 12. februara, koji je de facto okončao američke napore da Kremlj ostane međunarodno izolovan nakon bespravne invazije na Ukrajinu prije tri godine.
Nakon telefonskog razgovora uslijedio je sastanak u Saudijskoj Arabiji između visokih delegacija predvođenih šefovima ruske i američke diplomatije Sergejom Lavrovim i Markom Rubiom, što je prvi izravni sastanak od početka rata. Bio je to  susret između agresorske države i države, koja je nekada vojno najviše pomagala Ukrajinu, ali bez prisustva predstavnika Ukrajine i saveznika iz Evrope.
Kristine Berzina je naglasila da je održavanje samita u Saudijskoj Arabiji, umjesto u neutralnim zemljama poput Švicarske, usmjerilo diskusiju o evropskoj sigurnosti izvan starog kontinenta.
"Mislim da mnoge Evropljane duboko vrijeđa to što su ignorisani", smatra Berzina. "Jedna je stvar biti u prostoriji i raspravljati, a sasvim druga stvar je – nikako ne biti pozvan." 

Trump krivi Zelenskog za invaziju Rusije na Ukrajinu

Nakon samita, uslijedio je rat riječima između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Trump je za rusku invaziju okrivio Zelenskog i nazvao ga "diktatorom koji nije biran na izborima", ignorišući činjenicu da je održavanje izbora teško u situaciji kada su mnogi građani na frontu i ne mogu izaći na birališta, dok se sama zemlja bori za preživljavanje. 
S druge strane, Zelenski je izjavio da Trump "nažalost živi u balonu dezinformacija", aludirajući na sličnost Trumpovih izjava s propagandnim narativima Kremlja.
Nema naznaka da bi se na summitu između Putina i Trumpa moglo napraviti prostora za druge lidere, što dodatno podcrtava pogoršanje odnosa između SAD-as jedne i Ukrajine i Evrope s druge strane. Ova situacija, kako ističe Pavel Baev, viši saradnik Centra za Sjedinjene Države i Evropu pri Institutu Brookings, trebala bi natjerati Evropu da sama pronađe način da osigura vlastitu sigurnost.
"Sve se svodi na to da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za jačanje svoje sigurnosti i da je evropska sigurnost zapravo pitanje samih Evropljana. Mnogo više truda treba uložiti u to," rekao je Baev.

Neizvjestan ishod

Nagla promjena američke vanjske politike šokirala je saveznike SAD-a. Međutim, Trumpovo nepovjerenje prema Ukrajini i Evropi, kao i njegova naklonost prema Rusiji, iako iznenađuju, nisu u potpunosti nerazumljive, smatra Max Bergmann, direktor Programa za Evropu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).
"Postoji mnogo teorija o tome zašto nova američka administracija sada sarađuje s Rusijom – od Trumpovih poslovnih veza s ruskim oligarsima i pranjem ruskog novca, do ruskog uplitanja u izbore 2016. godine i pomaganja Trumpu, pa sve do Trumpove jednostavne sklonosti ka liderima-autokratama poput Putina," rekao je Bergmann. "Ali ono što je sigurno jeste da je Trump oduvijek bio dosljedan po pitanju naklonosti prema Rusiji i svom nepoštovanju NATO saveza."
No, unatoč toj naklonosti, prvi samit između Trumpa i Putina ne mora nužno donijeti rezultate koje Trump želi.
"Postoji vrlo jasna razlika između načina na koji Trump vidi rat – kao nešto besmisleno što treba što prije okončati – i načina na koji ga vidi Moskva, kao egzistencijalni sukob, u kojem su ugroženi ključni interesi ruske sigurnosti i opstanka," rekao je Baev iz Instituta Brookings. "Ovaj jaz je vrlo vidljiv i ne vidim nikakvu spremnost Moskve da promijeni svoj strateški pristup ratu u Ukrajini." 

Šansa za podrivanje američke moći

Osim dogovora, koji Trump traži s Rusijom za okončanje rata u Ukrajini, američki predsjednik bi mogao otkriti da bliža saradnja s Moskvom donosi ograničenu stratešku korist za SAD – ako ne i direktnu štetu.
"Ne znam zašto bismo željeli osnažiti našeg glavnog neprijatelja," rekao je Bergmann. "SAD nema nikakvu ekonomsku korist od saradnje s Rusijom. Možda nešto u pogledu minerala, ali kad je riječ o perspektivama uvoza nafte i gasa iz Rusije, koji čini polovinu ruske ekonomije, mi smo tržišni konkurenti."
Navodno je na stolu ažurirani deal o ukrajinskim sirovinama. Zelenski je ranije odbio prvobitni prijedlog Trumpove administracije, prema kojem bi Ukrajina SAD-u predala nalazišta rijetkih metala u vrijednosti od oko 500 milijardi dolara kao nadoknadu za pruženu pomoć nakon izbijanja rata – što je još jedan dokaz Trumpove logike pregovaranja - „transakcijalizma".
Bergmann očekuje da će Putin iskoristiti priliku koju mu pruža Trumpova administracija kako bi dodatno oslabio američku globalnu moć.
"Mislim da bi Rusija brzo djelovala da izazove haos u svijetu, kako SAD ne bi imale priliku da u narednih četiri ili pet godina, s nekom novom administracijom, ponovo uspostave red," rekao je Bergmann. "Bilo bi to veoma opasno i nestabilno globalno okruženje u kojem bi postojaći međunarodni poredak – zasnovan na tome da se druge države ne smiju napadati – bio potpuno narušen."

Gubitak povjerenja američkih saveznika

Ako su savezi ključ američke globalne moći, onda bi njihovo slabljenje također oslabilo američku efikasnost na svjetskoj sceni.
"Ako Trump djeluje kao da prodaje Evropu, kao što se neki pribojavaju, šta će onda učiniti s Japanom? Ili s Tajvanom?", pita se Kristine Berzina. "SAD su imale ogromnu globalnu moć zahvaljujući svojoj snazi privlačenja, koja je natjerala mnoge saveznike da se bore i ginu uz SAD na Bliskom istoku. Ta moć će nestati ako američki saveznici više ne budu vjerovali SAD-u."
Da li će sastanak između Trumpa i Putina označiti trajni gubitak povjerenja u SAD, još nije jasno, ali bi mogao postati istorijski trenutak u kojem američki lider nalazi više zajedničkog jezika s autokratama i njihovim režimima u svijetu, ostavljajući vakuum za liderstvo na globalnoj sceni, bazirano na vrijednostima.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu