Strani studenti donose Njemačkoj milijarde

Međunarodni studenti donose milijarde eura u njemački državni budžet i pomažu u podsticanju ekonomskog rasta, kaže se u studiji koju je prošle sedmice objavio Institut njemačke privrede (IW).

Istraživači iz Kelna izračunali su da će 79.000 međunarodnih studenata, koji su samo 2022. godine počeli studirati u Njemačkoj, platiti gotovo 15,5 milijardi eura više za poreze i doprinose za socijalno osiguranje nego što će primiti u socijalnim davanjima.

Predsjednik Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD) Joybrato Mukherjee, koja je naručila studiju, rekao je da rezultati pokazuju da su "međunarodni studenti na mnogo načina prednost za Njemačku, ne samo akademski, već i ekonomski."

Njemačka bilježi i visok "stepen ostanka" stranih studenata: prema studiji OECD-a iz 2022. godine, oko 45% ljudi koji su došli u Njemačku sa studentskom vizom 2010. godine i deset godina kasnije su bili u zemlji. Do tada su već u potpunosti nadoknadili troškove svog obrazovanja: Institut njemačke privrede je izračunao da su ti troškovi potpuno pokriveni porezima i doprinosima za socijalno osiguranje ukoliko 40% stranih studenata ostane u Njemačkoj tri godine nakon završetka studija.

Zašto studenti vole Njemačku?

Mnogo je razloga zbog kojih međunarodni studenti dolaze u Njemačku - ali jedan je bio posebno privlačan za , egipatskog softverskog inženjera, koji se 2021. godine preselio u Ingolstadt kako bi završio master studije iz automobilske tehnike na engleskom jeziku na Tehničkom univerzitetu (THI) u ovom bavarskom gradu.

"Moj prvi izbor bile su zemlje engleskog govornog područja, ali su one bile veoma, veoma skupe," rekao je 28-godišnji Ebaid za DW. "Njemačka je bila najpovoljnija opcija." To je zato što gotovo sve akademske institucije u Njemačkoj ne naplaćuju školarinu, čak ni stranim studentima. Iako je Njemačka uvela besplatno visoko obrazovanje iz socijalnih razloga prije mnogo decenija, ono sada funkcioniše i kao podsticaj za privlačenje kvalifikovane radne snage u zemlju.

"Plaćamo samo naknadu, koja na mom univerzitetu iznosi 60 eura po semestru - ovdje je čak jeftinije nego na mom univerzitetu u Egiptu", kaže Ebaid. Ingolstadt je imao i druge prednosti - grad sa samo 140.000 stanovnika dom je Audija, koji finansira veliki dio istraživanja na Tehničkom univerzitetu Ingolstadt. Ebaid kaže da su mnogi njegovi profesori imali radno iskustvo u ovom automobilskom gigantu. "Praktično, cijeli grad „diše automobilima", tako da je to bila vrlo dobra opcija," dodao je.

Studenti i tržište rada

Međutim, troškovi života u Bavarskoj su višestruko veći nego u Egiptu, a Ebaid se morao sam finansirati - zbog čega je našao honorarni posao softverskog inženjera u Minhenu, posao koji mu je posredovao servis na univerzitetu.

Wido Geis-Thöne, viši ekonomista u Institutu njemačke porivrede (IW) i koautor nove studije, rekao je da je to bilo glavno iznenađenje istraživanja: "Međunarodni studenti doprinose njemačkoj privredi i tokom studija, jer se veliki broj njih zapošljava."

Najveći izazov, međutim, bila je tranzicija nakon sticanja diplome. Ti poslovi, posredovani od strane Univerziteta, su samo za studente. Nakon što diplomiraju, strani studenti zavise isključivo od tržišta rada. A njemačka automobilska industrija trenutno prolazi kroz težak period. I Audi i Volkswagen su u posljednjim mjesecima otpuštali radnike.

"Kada sam prvi put došao u Njemačku, ekonomija je bila u dobrom stanju," rekao je Ebaid. "Ali kada sam završio master studije 2024. godine, počeo je pad. Osam mjeseci sam slao prijave, prije nego što sam dobio stalni posao."

U međuvremenu je radio u restoranima i hotelima, kako bi premostio taj period. Sada je zaposlen kao softverski inženjer za globalnu indijsku kompaniju koja razvija softver za njemačke proizvođače automobila. "Imao sam sreće," rekao je. "To je bila jedna od rijetkih kompanija koje su dobijale projekte." Dodao je da zna bivše kolege sa studija, koji posao traže već više od godinu dana.

Ostanak u Njemačkoj?

Ebaidovo iskustvo poklapa se sa zaključcima Instituta za njemačku privredu. Geis-Thöne je rekao da je Njemačka u posljednjih desetak godina pokušala stvoriti pravni okvir kako bi podstakla strane studente da ostanu u zemlji.

"U anglosaksonskom svijetu nije uvijek slučaj da međunarodni studenti a zaista žele da ostanu," rekao je. "U nekim zemljama postoje čak i pravne prepreke za to."

Dok se u drugim zemljama strani studenti prvenstveno posmatraju kao izvor dodatnih prihoda za univerzitete, čini se da u Njemačkoj industrija sve više gleda na univerzitetske kampuse kao na regrutacione centre. Ebaid je to iskusio iz prve ruke: "Sistem koji je već na snazi je, po mom mišljenju, veoma dobar," rekao je. "Moj univerzitet je organizovao radionice o tome kako pripremiti CV, kako se dobro predstaviti na intervjuima, kako ući na njemačko tržište rada. Također, u okviru univeryitetskog kampusa organizuju sajmove zapošljavanja jednom godišnje, na koje dovode razne kompanije."

Ipak razmišlja o preseljenju?

Ebaid kaže i da mu je plan od početka bio da ostane u Njemačkoj nakon studija - ali sada, s obzirom na ekonomske probleme zemlje, razmišlja o preseljenju.

"Glavni problem je što velike kompanije gube novac, pa zatvaraju mnoge projekte i otpuštaju ljude," rekao je.

Iako se čini da Njemačka radi mnogo toga ispravno, svakako ima prostora za poboljšanja. Ebaid je rekao da mu je najveći problem u Njemačkoj nedostatak administrativne fleksibilnosti, kada je riječ o jeziku.

"U nekim državnim institucijama informacije su dostupne samo na njemačkom, iako službenici govore engleski, ali preferiraju da pričaju samo njemački," rekao je. "Ovo je nešto što bi mogli poboljšati - da budu malo tolerantniji prema jezičkoj barijeri."

Iako na svom poslu ne mora govoriti njemački, jer je radni jezik engleski, Ebaid uči njemački jer planira aplicirati za stalni boravak. "Da sam bio tečniji u njemačkom, život bi mi bio mnogo lakši," rekao je. "Mnogo puta su me odbili u kompanijama, jer je radni jezik bio njemački."

Institut njemačke privrede (IW) je dao nekoliko preporuka kako bolje integrirati diplomce u tržište rada, uključujući "ciljanu promociju imigracije" - ali je dodao da to ne bi nužno trebalo biti samo sebi svrha. Obrazovanje ljudi iz cijelog svijeta, tvrdi IW, na kraju je u interesu Njemačke, jer jača odnose s drugim zemljama i podstiče međunarodnu akademsku zajednicu - čak i ako se ti studenti, ili upravo zato što se neki od njih, nakon studija vrate kući.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu