Stopa nataliteta u Njemačkoj i dalje opada - zašto?

Nedavno, kada je Julia Brandner predstavila svoju knjigu „I'm not kidding" ("Ne šalim se"), 30-godišnja influencerica i komičarka bila je izložena žestokoj kritici. 72-godišnja majka troje djece uzela je riječ i pred okupljenom publikom napala je kao sebičnu osobu, kako je Brandner opisala za DW. Knjiga, u kojoj autorica humorom i otvorenošću objašnjava zašto nikada nije htjela zatrudnjeti i stoga se dala sterilizirati, izazvala je i mnoge pozitivne reakcije.

Što se tiče mržnje s kojom se suočava s nekih strana, ona kaže: "Žigosani ste kao revolucionarka. Ako kažete da ne želite djecu, vrlo brzo vas okrive za sabotiranje mirovinskog sustava i međugeneracijskog ugovora te da ste zapravo sami krivi za izumiranje čovječanstva."

Kritike Brandnerove potaknute su brojevima koje mnoge, posebno mlade žene, slave kao napredak u smislu samoodređenja, dok drugi zbog nje strahuju vidjevši u njoj nagovještaj pada prosperiteta i sve manjeg broja stanovnika: 1,35. To je prosječan broj djece rođene po ženi u Njemačkoj 2024. godine, prema podacima Saveznog statističkog ureda. Ili u apsolutnim brojevima: 677.117 djece, što je više od 15.000 manje nego prethodne godine.

AfD iskorištava pad nataliteta kao temu

Julia Brandner, koja je čak morala podnijeti psihijatrijski izvještaj o svojoj mentalnoj sposobnosti za sterilizaciju, bila je donekle iznenađena intenzitetom rasprave oko svoje knjige. Ona primjećuje sve veći pomak udesno u nestabilnim vremenima, prema tradicionalnijim vrijednostima, gdje bi žene ponovno trebale biti u kuhinji i brinuti se za djecu. Alternativa za Njemačku(AfD), koja je dijelom krajnje desničarska, također je prihvatila temu pada nataliteta i poziva na rađanje više djece umjesto imigracije kao sredstvo borbe protiv nedostatka kvalificirane radne snage. 

Kritika Brandnerove na račun toga glasi: Čak i 2025. godine, pitanje djece će i dalje gotovo u potpunosti biti prebačeno na žene. „Posebno su brojne samohrane majke ostavljene same, dok se očevi premalo pozivaju na odgovornost. Rađanje djece predstavlja ogroman rizik od siromaštva za žene. Ne može biti da, čak i danas, žena mora žrtvovati svoje prosperitet kako bi osigurala prosperitet društva", kaže ona.

Stope nataliteta padaju širom svijeta

Nije Njemačka jedina koja se suočava s problemom pada stope nataliteta. Širom svijeta, brojke dramatično padaju, a u Južnoj Koreji je pala čak na 0,75 – jedina iznimka je regija Sahel, gdje žene još uvijek imaju u prosjeku više od petero djece.

Michaela Kreyenfeld je sociologinja i koautorica izvješća o obitelji za njemačku vladu. Ona primjećuje sve jaču vezu između ekonomskih kriza i neizvjesnosti te ponašanja pri rađanju, i u razgovoru za DW, se pita:

„Je li to sebičnost ili jednostavno samoodlučna akcija da žene ne žele imati djecu? Osim toga, o tome pričamo od 1970-ih, tako da to nije ništa novo."

Međutim, novo su višestruke krize. „Pandemija koronavirusa, brze klimatske promjene i visoka inflacija. Ovo je potpuno nova situacija, posebno za mlađu generaciju", kaže ona.

Elon Musk i pronatalisti zalažu se za više djece

Ipak, u SAD-u se pojavljuje protupokret, čiji je najistaknutiji predstavnik najbogatiji čovjek na svijetu: pronatalisti i Elon Musk žele na svijet dovesti što više djece.

I ruski predsjednik Vladimir Putin također poziva Ruskinje da imaju više djece. Svako ko se zalaže za to da nema djecu suočava se s kaznom do 4000 eura, kaže Kreyenfeld. Pri tome, kaže ona, ni dobrobit djece ni roditelja, a zasigurno ni žene, nije u središtu pozornosti, posebno ne tinejdžerske trudnoće. Uvjeti pod kojima se djeca rađaju stoga su sporedni. Rumunjska, prema riječima ove sociologinje, služi kao opominjući primjer iz prošlosti istočne Europe:

„Predsjednik Ceausescu poduzeo je masovne mjere kako bi povećao stopu nataliteta s 1,8 na 4 unutar godine dana ograničavanjem pristupa kontracepciji i uvođenjem drakonskih kazni za pobačaj. Rezultat je bila takozvana 'Izgubljena generacija' u Rumunjskoj: generacija čiji se roditelji nisu brinuli za svoju djecu jer ih uopće nisu htjeli.“ 

„Jaz u plodnosti“ - jaz između želje za djecom i stope nataliteta

Što se dakle može učiniti da se ponovno poveća stopa nataliteta bez političkog pritiska? Martin Bujard, koji proučava stopu nataliteta u Njemačkojkao niko drugi i poznaje brojeve za posljednja dva desetljeća napamet, do decimalnog mjesta, zna odgovor. Zamjenik ravnatelja Saveznog instituta za istraživanje stanovništva kaže da rasprava o ženama koje dobrovoljno nemaju djece poput Julije Brandner promašuje pravi problem.

„Ako neko ne želi imati djecu, to je slobodan izbor. To ne bi trebalo biti stigmatizirano; također postaje sve prihvatljivije voditi život bez djece", kaže Bujard. Ali poanta je drugačija: „Empirijski se pitamo o želji za djecom – i to pokazuje da je od 2024. godine želja za djecom u prosjeku iznosila oko 1,8 djece po ženi i po muškarcu, što je znatno više od stope nataliteta od 1,35. Kad bi se te želje za djecom, koje doista postoje, ostvarile, imali bismo manje demografskih problema i puno više prosperiteta dugoročno", smatra on.

„Jaz u plodnosti“ je jaz između željenog broja djece i stope nataliteta, što znači da mnoge žene mogu na kraju imati samo jedno dijete umjesto željena dva. To je zato što možda stabilnu vezu pronađu tek kasnije, jer se djeca sve više doživljavaju kao problem, a ne kao obogaćenje u društvenoj raspravi, i zato što bi političari mogli učiniti više nego što trenutno čine, smatra Bujard.

Domaća zadaća za Njemačku: Poboljšanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Martin Bujard hvali doduše dosadašnje napore Njemačke u području obiteljske politike, poput širenja vrtića i cjelodnevnih škola, kao i uvođenja roditeljskog dodatka početkom 2000-ih. Ova promjena paradigme privukla je međunarodnu pozornost, budući da je Njemačka desetljećima bila među najlošijim zemljama svijeta po pitanju nataliteta.

Međutim: „Iako imamo zakonsko pravo na skrb o djeci od 2013., ono više nije toliko pouzdano jer skrb često nije dostupna. Nedostaje kvalificiranih pružatelja usluga skrbi o djeci i u konačnici premalo novca ulazi u sustav. Kad bi bilo dovoljno novca, mogli bismo razgovarati i o višim plaćama za odgajatelje", kaže on.

Njemačka se poziva da uloži više napora u obiteljsku politiku, jer je trend zabrinjavajući: 22 posto žena i 36 posto muškaraca u dobi između 30 i 50 godina trenutno nema djecu, prema podacima Saveznog ministarstva za obiteljske poslove, starije građane, žene i mlade. Mlade akademkinje, posebno, sve više ostaju bez djece. Jedini način je, dakle, poboljšati usklađenost posla i obitelji, kaže zamjenik ravnatelja Saveznog instituta za istraživanje stanovništva i dodaje:

„Najgori scenarij je da ćemo se, s daljnjim padom nataliteta, dugoročno suočiti s još ozbiljnijim problemima sa socijalnim osiguranjem do 2030. To bi koštalo mnogo prosperiteta: doprinosi za socijalno osiguranje morali bi se povećati, mirovine bi bile niže, a morali bi se napraviti daljnji rezovi u zdravstvenom sustavu i dugotrajnoj skrbi. Nedostatak kvalificiranih radnika dodatno bi se pojačao, a to bi se moglo otkloniti samo do određene mjere daljnjom imigracijom.“