Smanjiti mjesečne izdatke za ukrajinske izbjeglice?

U Njemačkojsu od juna 2022. uizbjeglice iz Ukrajine automatski dobijale građanski dohodak, što je zvanični naziv za socijalnu pomoć. Oni koji žive sami i nemaju prihode, primali su 563 evra mjesečno.

To ih je razlikovalo od tražilaca azila koji primaju 460 evra mjesečno i žive u centrima ili kampovima sa zajedničkom infrastrukturom (samo u rijetkim slučajevima mogu dobiti dozvolu da se usele u privatan stan).

Građanski dohodak je u punom iznosu dodjeljivan na 6 mjeseci, nakon čega je mogao biti smanjen ukoliko korisnik ne pokaže napredak u pronalaženju posla ili prihoda. To pravilo važi i za mjesečnu sumu namijenjenu tražiocima azila.

Prema koalicionom dogovoru demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD), ukrajinske izbjeglice koje su došle u Njemačku poslije 1. aprila 2025, više nemaju pravo na građanski dohodak, već dobijaju naknadu za tražioce azila.

Premijer Bavarske i lider CSU Markus Zeder, u intervjuu za javni servis ZDF zatražio je da se sada ta niža suma dodjeljuje i onim ukrajinskim izbjeglicama koje su u Njemačku došle prije 1. aprila ove godine.  

Veliki izdaci države

Obrazlažući svoju inicijativu, Zeder je rekao da „nema nijedne zemlje na svijetu“ koja u slučaju ukrajinskih izbjeglica postupa kao Njemačka kada je u pitanju građanski dohodak. To je, po njegovom mišljenju, jedan od razloga zašto u Njemačkoj, kao što je rekao, „tako malo ljudi iz Ukrajine radi“, iako imaju dobre kvalifikacije.

Federalna agencija za zapošljavanje prenosi da je oko trećine ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj zaposleno.

Zeder nije doveo u pitanje druge olakšice za izbjeglice iz Ukrajine. Ti ljudi se, na primjer, odmah po dolasku registruju u Službi za zapošljavanje i to kao i svi drugi redovni imigranti. Ukoliko počnu sa stručnom obukom (klasična trogodišnja obuka za neku profesiju), ona im je plaćena, baš kao i integracioni kurs koji uključuje i kurs njemačkog jezika. Osim same obuke, država im pokriva i troškove prevoza, knjiga ili materijala, kao i čuvanja djece.

Za jednu izbjeglicu iz Ukrajine njemačka država tako, prema gruboj procijeni, plaća između 1.700 i 2.000 evra mjesečno.

U 2024. godini je u Njemačkoj bilo oko 5,5 miliona ljudi koji su primali građanski dohodak, uključujući djecu i mlade. Od toga njih 47 odsto – nešto više od 2,5 miliona ljudi, među kojima je oko 700.000 do 800.000 Ukrajinaca – nema njemački pasoš.

Troškovi za građanski dohodak su posljednje godine porasli: Njemačka je prošle godine izdvojila oko četiri milijarde evra više nego 2023. – ukupno 46,9 milijardi evra. To predstavlja povećanje od preko devet procenata.

Zasad podijeljene reakcije, preovladava kritika

Prve reakcije na Zederov prijedlog su kritične. Među prvima se oglasio ukrajinski ambasador u Njemačkoj Oleksij Makejev. On je za radio Dojčlandfunk izjavio da je prijedlog teško razumljiv i nepravedan i dodao da je „pogrešno praviti od ukrajinskih izbjeglica žrtrvene jarce“ za opterećenost njemačkog sistema.

Iz redova samih demohrišćana stigle su podijeljene reakcije. Tako Mihael Krečmer, lider stranke u Saksoniji, kaže da novac koji država izdvaja za građanski dohodak treba smanjiti i da se visoki troškovi ne smiju ignorisati.

Šef demohrišćanskog radinčkog udruženja Njemačke koje djeluje u okviru CDU, Denis Ratke, veoma oštrim riječima je kritikovao Zedera kao „populistu“ i „vašarskog galamdžiju“ koji šalje nepotrebno senzacionalističke poruke javnosti. On smatra da bi primjena Zederovog prijedloga „otežala integraciju“ ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj.