Slomljeno srce može biti smrtonosno

Sindrom slomljenog srca (Broken-Heart-Syndrom, poznat i kao Takotsubo-sindrom), bolest je koja i dalje predstavlja zagonetku za medicinare. Iznenadno nastala, kratkotrajna slabost srca izaziva bol u grudima, otežano disanje ili ubrzan rad srca, slično kao kod infarkta. Naučnici iz Njemačke trenutno istražuju tačne uzroke. Nova saznanja bacaju novo svjetlo na ovu rijetku bolest.

Iznenadna slabost srca

Srce prestane da funkcioniše bez ikakvog upozorenja – to je doživjela i Gabrijela K. Izgubila je svijest tokom večere u restoranu u kojem je bila sa porodicom. Bila je poptuno ok kada je odjednom počela da se osjeća loše. Počelo je da joj se vrti u glavi, i prije nego što je uspjela bilo šta smisleno da kaže, pala je u nesvjest.

„Osjetiš kao da više nisi gospodar sopstvenih misli, nego se sve dešava van tvoje kontrole. I onda se, nažalost, sve dešavalo veoma brzo. Čim sam rekla da se osjećam čudno, da ne mogu da dišem, izgubila sam se.“

Opasnost poput infarkta

U bolnici je brzo postalo jasno: Gabrijela K. nije doživjela infarkt, već je imala tzv. Takotsubo-sindrom. Japanski ljekar Hikaru Sato prvi je opisao ovu srčanu bolest. Primijetio je da se srčani mišić neobično deformiše, poprimajući oblik izduženog glinenog ćupa, koji se u Japanu koristi kao zamka za hobotnice i naziva se Takotsubo.

Ne samo jake emocije mogu biti okidač

Bolest je takođe poznata kao Broken-Heart-Syndrom, jer se dugo smatralo da je okidač uvijek intenzivna emocija, odnosno bukvalno rečeno - „slomljeno srce“. Tako to objašnjava Kristijan Templin sa Univerzitetske klinike u Grajfsvaldu u zdravstvenom magazinu „Visite“ na NDR televiziji.

„Ranije je bolest karakterisana kao stresom izazvana bolest. Poznati su bili samo emocionalni okidači, kao što su smrt voljene osobe, maltretiranje (mobing) na radnom mjestu, dijagnoza teške bolesti. Međutim, posljednjih godina sve se više opisuju i fizički okidači, i danas su, u stvari, fizički okidači češći nego emocionalni okidači.“

Među fizičkim okidačima (engl. trigger), navode se akutne neurološke bolesti poput moždanog udara, epilepsije ili krvarenja u mozgu. „Postoje i pacijenti, otprilike trećina njih, kod kojih nije moguće identifikovati nijedan okidač“, kaže Templin.

Gabrijela K. spada baš u te kod kojih uzrok ove ozbiljne srčane bolesti za sada ostaje nepoznat. Dani nakon njenog kolapsa u restoranu predstavljali su pravu borbu, jer njeno srce više nije radilo punim kapacitetom. Najnovija istraživanja pokazuju: „Mortalitet kod Takotsubo-sindroma je sličan onom kod infarkta“, kaže kardiolog Tomas Štirmajer sa Univerzitetske klinike u Libeku (UKSH).

Šta se dešava u srcu

Kod Takotsubo-sindroma, lijeva srčana komora se na donjem kraju izdužuje poput dugačkog balona i više ne pumpa, dok srednji dio srca ubrzano pumpa kako bi to kompenzovao, ali bez uspjeha.

Istovremeno, prijeti više komplikacija, poput otkazivanja pumpe lijeve komore, objašnjava Kristijan Templin. „Kada taj dio pumpa previše, krv se teško izbacuje iz lijeve komore, pa se pritisak u glavnoj komori poveća. To može dovesti do otkazivanja pumpe.“

Moguće ozbiljne posljedice Takotsubo-sindroma

Zbog nakupljanja krvi u izduženoj srčanoj komori, može doći do formiranja ugruška, tzv. tromba. Ako on preko krvnih sudova dospije u mozak, može izazvati moždani udar.

Pored toga, kod Takotsubo-sindroma opada srčana funkcija, te pacijenti obično kolabiraju kao što je to doživjela Gabrijela K. Zbog toga je Takotsubo-sindrom uvijek hitan slučaj za hitnu medicinsku pomoć.

Istraživači žele da razotkriju uzrok

Do sada nije jasno šta tačno izaziva Takotsubo-sindrom. Međutim, istraživanja se vrše na nekoliko njemačkih univerzitetskih klinika, među kojima su one u Hajdelbergu, Grajfsvaldu i Libeku. Tamo Tomas Štirmajer, između ostalog, proučava koje inflamatorne ćelije su aktivne kod Takotsubo-sindroma i koje bi mogle biti okidači.

„Postoje razne ćelije od značaja u imunološkom sistemu, i samo kada saznamo koje su ključne kod Takotsubo-sindroma, moći ćemo ih eventualno ciljano tretirati određenim lijekovima. Za sada smo im na tragu.“

Još uvijek nije razjašnjena patofiziologija, odnosno tačan tok bolesti. Do sada je jasno: Takotsubo-sindrom može izgledati kao infarkt, ali se fundamentalno razlikuje. Za razliku od infarkta, kod Takotsubo-sindroma nijedan krvni sud nije blokiran, niti umire dio srčanog mišića.

Liječenje je do sada samo nespecifično: pacijentima se daju lijekovi koji se koriste i kod srčane slabosti, kako bi se stabilizovalo srce. Ciljano liječenje postaje moguće tek kada se potpuno razjasne mehanizmi bolesti. Najopasnija faza su prvi dani nakon iznenadnog nastanka bolesti. Nakon toga se u mnogim slučajevima srčani mišić oporavlja. Dok se srce vrati na noramlan rad prođe otprilike osam nedelja. Tako je bilo i sa Gabrijele K. No, ona se danas osjeća ponovo dobro.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu