Skupa cijena mira: EU popušta pod pritiskom SAD-a

Dogovor u carinskom sporu između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država donio je blago olakšanje, ali i brojne kritike iz privrede. Kako je izjavila generalna direktorka Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), Helena Melnikov, kompromis koji su objavili predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i američki predsjednik Donald Tramp omogućava njemačkoj privredi da „za sada odahne“. Međutim, kako kaže, „taj dogovor ima svoju cijenu, a tu cijenu plaćaju i njemačka i evropska privreda“.

Njemački kancelar Fridrih Merc pozdravio je takođe postignuti dogovor. „Dogovorom se uspjelo spriječiti trgovinski sukob koji bi teško pogodio njemačku privredu orijentisanu na izvoz. To se posebno odnosi na automobilsku industriju, gdje su postojeće carine gotovo prepolovljene. Upravo je u ovom sektoru brzo smanjenje carina bilo od najveće važnosti”, istakao je kancelar.

Sada slijede pregovori o detaljima dogovora.

EU i SAD su se prethodno dogovorile o osnovnim principima za smanjenje napetosti u višemjesečnom carinskom sporu. Prema riječima Fon der Lajen, carinska stopa na većinu evropskog izvoza u SAD biće 15 procenata, uključujući automobile, poluprovodnike i farmaceutske proizvode. Carine na uvoz čelika i aluminijuma ostaju na 50 procenata, kako je potvrdio američki predsjednik.

„Kratkoročna stabilnost, ništa više“

„Za mnoge kompanije ovo je prijeko potrebna pauza“, rekla je Melnikov. EU je ovim dogovorom spriječila gore scenarije, iako mnogi detalji još nisu poznati. „Ovaj dogovor donosi kratkoročnu stabilnost, ali ništa više. To je tek prvi korak.“ EU sada mora nastaviti pregovore sa SADi raditi na sveobuhvatnom, fer i budućnosti okrenutom trgovinskom sporazumu.

Uprkos dogovoru, kako kaže Melnikov, njemačka vlada i Evropska komisija moraju izvući prave zaključke: „Potrebni su nam konkurentni uslovi za poslovanje, pouzdana politika, ciljani investicioni podsticaji i, prije svega, više brzine i dodatni sporazumi o slobodnoj trgovini.“

Previše ustupaka Evrope?

Industrijsko udruženje BDI bilo je znatno kritičnije prema dogovoru. Prema riječima stručnjaka BDI-ja, Volfganga Nidermarka, dogovor šalje pogrešan signal jer EU prihvata bolne carine. „Čak i carinska stopa od 15 odsto imaće ogroman negativan uticaj na izvozno orijentisanu njemačku industriju.“

BDI je takođe kritikovao zadržavanje visokih carina na čelik i aluminijum, nazivajući to dodatnim udarcem za ključnu industrijsku granu koja se već suočava s velikim izazovima. „EU mora pokazati da je više od unutrašnjeg tržišta. Potrebna nam je strategija za konkurentnu i otpornu privredu, kao i politička volja da se samouvjereno djeluje u globalnim odnosima moći.“

Pozitivno je, ipak, što je dalja eskalacija za sada izbjegnuta. „Ključno je sada da postignuti dogovor postane obavezujući.“

Spoljnotrgovinsko udruženje: Svaki procenat carine je previše

Generalni direktor hemijskog udruženja VCI, Volfgang Grose Entrup, rekao je: „Ko očekuje uragan, zahvalan je i na nevremenu.“ Iako je eskalacija izbjegnuta, evropski izvoz je ovim dogovorom postao manje konkurentan, a dogovorene carine su, iz perspektive hemijske industrije, previsoke.

Njemačko spoljnotrgovinsko udruženje nazvalo je dogovor sa SAD-om „bolnim kompromisom“. Predsjednik udruženja BGA, Dirk Jandura, izjavio je: „Svaki procenat carine je jedan procenat previše. Carinski nameti predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za mnoge."

Iako sada postoji određena sigurnost u pogledu trgovinskih uslova, doći će do promjena u lancima snabdijevanja i rasta cijena. „Dogovor sa SAD-om će imati osjetne posljedice u zemlji. Koštaće nas rasta, blagostanja i radnih mjesta.“

Ekonomistkinja upozorava na „ogroman gubitak blagostanja"

Finansijska ekonomistkinja Ulrike Malmendir upozorila je u intervjuu za ARD-ov portal tagesschau24 na posljedice kompromisa za privredu i potrošače u EU. Čak i carine od 15% mogle bi dovesti do „ogromnog gubitka blagostanja“, rekla je. „I ono što je tužno jeste da se to vjerovatno neće skoro promijeniti. Jer kada se jednom uvedu takve carine, teško ih je ponovo ukinuti.“

Zanimljivo je da stručnjaci očekuju da će posljedice biti posebno izražene u SAD. Predviđa se da bi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao biti niži za oko 1,5 odsto. Za EU bi posljedice mogle biti upola manje. Ipak, Malmendir ističe da u tim procjenama postoji velika nesigurnost, jer nije jasno koliko dugo će carine ostati na snazi.

"Trampove prijetnje carinama i dalje prisutne”

Direktor Instituta za njemačku privredu (IW), Mihael Hiter, upozorio je na moguće nove destabilizujuće poteze Vašingtona. „Ne možemo se pouzdati u to da će sada sve biti mirno“, rekao je za listove medijske grupe Funke. „Tramp nikada ne skida carinske prijetnje sa stola.“ Zato bi, prema njegovom mišljenju, snažnija pregovaračka strategija EU bila korisna.

Predsjednik Instituta za svjetsku privredu iz Kila (IfW), Moric Šularik, napisao je na društvenoj mreži Iks: „Kratkoročni ekonomski troškovi dogovora s Trampom su podnošljivi za Njemačku i EU, ali nema razloga za slavlje zbog ovog trgovinskog popuštanja.“ Veći troškovi, kaže on, tek dolaze.

Šularik je takođe upozorio na promjenjiv kurs američkog predsjednika: „Umjesto da brani pravila svjetskog trgovinskog poretka, EU ulazi u dogovor za koji nije jasno koliko će trajati, koji zavisi od hirova jednog populiste, a ne od prava, i koji je teško uskladiv s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.“