Sirijski Druzi i Kurdi kritiziraju isključenje iz izbora

Predstojeći parlamentarni izbori u Siriji isključit će tri regije u kojima dominiraju manjine zbog sigurnosnih problema i nedostatka centralne kontrole, nedavno je za sirijsku nacionalnu novinsku agenciju SANA izjavio Hassan al-Daghim, glasnogovornik višeg Izbornog povjerenstva sa sjedištem u Damasku.

Al-Daghim je objasnio da će izbori u pokrajini Sweida, u kojoj većinu čine Druzi, kao i u regijama Hassakeh i Raqqa u kojima dominiraju Kurdi, biti odgođeni dok "okolnosti ne dozvole". Zasad, rekao je, izbori - koji bi se trebali održati između 15. i 20. septembra - "mogu se provesti samo u područjima pod potpunom kontrolom vlade".

Međutim, dodao je da će dodijeljena mjesta u parlamentu za predstavnike manjina iz ove tri pokrajine - u kojima živi više od pet milijuna ljudi - ostati upražnjena dok se tamo ne održe izbori.

Jerome Drevon, viši analitičar Međunarodne krizne grupe, rekao je da "za sada predstavnici tih regija radije borave izvan države i budući da ne priznaju vladu, ne zauzimaju mjesta koja su im namijenjena."

U razgovoru za DW iz Damaska, rekao je da je po njegovom mišljenju vjerodostojno da privremeni predsjednik Ahmad al-Sharaa neće preraspodijeliti njihova mjesta, već će njihovo učešće na izborima ovisiti o njihovoj odluci da priznaju vladu Damaska. "To ovisi kako o predstavnicima Druza i Kurda, tako i o vladi", rekao je on.

Druzi i Kurdi odbijaju glasanje

Autonomna uprava sjeverne i istočne Sirije, koju vode Kurdi, AANES, a koja je u napetostima s Damaskom oko integracije kurdskih snaga u nacionalnu vojsku Damaska ​​i vlasti nad sirijskom kurdskom regijom, smatra isključenje ove tri pokrajine do održavanja novih izbora "nedemokratskim".

U saopćenju AANES navodi da je "definiranje naših regija kao nesigurnih" provedeno "kako bi se opravdala politika uskraćivanja za više od pet milijuna Sirijaca". Kurdska administracija, navodi se dalje, upozorava da se "svaka odluka donesena ovim pristupom isključenja nas neće ticati i nećemo je smatrati obvezujućom za narode i regije sjeverne i istočne Sirije". 

U južnoj regiji Sweida, najkontroverzniji od trojice druzkih vođa, šeik Hikmat Salman al-Hijri, odgovorio je na odluku Damaska ​​​​ponovnim pozivima za osnivanje zasebne gubernije Druza. Al-Hijri, kojeg vlada u Damasku smatra "ekstremističkom", rekao je da sada cilj ujediniti lokalne naoružane frakcije nakon mučne sedmice sektaškog nasilja sredinom jula.

Iako se trenutno primirje u Sweidi uglavnom održava, navodno je humanitarni pristup i dalje otežan od strane vladinih snaga, što Damask negira. Deseci hiljada ljudi i dalje su raseljeni.

Geir Pedersen, glavni izaslanik UN-a za Siriju, prošle je sedmice rekao u Vijeću sigurnosti UN-a da bi se nasilje u Sweidi moglo nastaviti u bilo kojem trenutku. "Mjesec relativnog vojnog mira prikriva pogoršanje političke klime, s eskalirajućom retorikom koja se među mnogima pojačava", rekao je u video brifingu 21. avgusta.

„Prijetnja obnavljenjem sukoba je sveprisutna, kao i političke centrifugalne sile koje prijete suverenitetu, jedinstvu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Sirije“, rekao je Pedersen, dodajući da postoji hitna potreba da sigurnosne snage pod prijelaznom vladom koju predvodi al-Sharaa pokažu da djeluju kako bi zaštitile sve Sirijce.

Od svrgavanja dugogodišnjeg diktatora Bashara al-Assada u decembru 2024. godine i samoimenovanja al-Sharaa, bivšeg vođe islamističke pobunjeničke skupine Hayat Tahrir al-Sham, za privremenog vođu, predsjednik je dosljedno odbacivao svaki oblik decentralizirane vlade ili podjele zemlje. Al-Sharaa je također više puta obećao poštivati ​​prava manjina i formirati inkluzivnu vladu koja odražava raznoliki etnički i vjerski sastav Sirije.  

Polovica sirijskog stanovništva i dalje je raseljena

Međutim, al-Sharaa je u martu ratificirao deklaraciju i amandman u Ustavu, kojom si daje ovlasti za imenovanje jedne trećine skupštine od 210 članova. Preostale dvije trećine birat će izborna tijela pod nadzorom Vrhovnog odbora od 11 članova, koji je također imenovao al-Sharaa. 

Vrhovni odbor odgovoran je za formiranje pododbora u svakoj od 14 sirijskih gubernija. Ti će pododbori odabrati izborna tijela od 30 do 50 pojedinaca, koji će glasati za registrirane kandidate. Kao rezultat toga, prvi parlamentarni izbori u Siriji, otkako je islamistička ofenziva koju je predvodio Hayat Tahrir al-Sham srušila Assadov režim, bit će potpuno indirektni.

Eksperktinja za Bliski istok Birgit Schaebler, profesorica na Sveučilištu u Erfurtu u Njemačkoj i direktorica Orijentalnog instituta u Bejrutu do 2022., ranije u avgustu je izjavila za DW da bi direktni izbori u ovom trenutku bili nerealni s obzirom na teško oštećenu infrastrukturu i logistiku, što je uzrokovano 14-godišnjim građanskim ratom.

Prema nedavnom izvještaju Agencije UN-a za izbjeglice UNHCR-a, između 7 i 7,4 milijuna ljudi i dalje je interno raseljeno, a oko 6,2 milijuna sirijskih izbjeglica još uvijek živi u inozemstvu - otprilike polovica ukupnog stanovništva Sirije.

'Legitimnost' izbora 'prilično upitna'

"Legitimnost parlamentarnih izbora ionako je prilično upitna, a povlačenje ključnih skupina dodatno potkopava legitimnost cijelog procesa", rekao je za DW Bente Scheller, koja vodi odjel za Bliski istok i Sjevernu Afriku u njemačkoj Fondaciji Heinrich Böll u Berlinu.

"Najava isključenja triju regija u kojima dominiraju manjine iz sudjelovanja na parlamentarnim izborima, kao i njihov odgovor o potpunom suzdržavanju, slabi al-Sharaau i baca još veću sjenu na njegovo predsjedništvo", smatra Scheller.

Unatoč isključenju triju regija, Scheller smatra da je pozitivan znak da će se izbori uopće biti održani.

„Iako većina sirijskog stanovništva i dalje kritizira (predstojeće izbore), ovi izbori mogli bi biti odlučujući u potkopavanju ili vraćanju povjerenja u sadašnju sirijsku vladu“, kaže Scheller.

U pisanju ovog članka sudjelovao je Kersten Knipp iz DW-a.