Sigurna zemlja – po čijim kriterijumima?

Evropski sud pravde svojom presudom sada podiže prag za određivanjesigurnih zemalja porijekla u svrhu ubrzanih postupaka za azil. Zemlje članice EU smiju sastavljati takve liste samo ako javno objave izvore na osnovu kojih su donijele procjenu. Osim toga, trenutno važi pravilo da cijelo stanovništvo u toj zemlji mora biti sigurno, odlučile su sudije u Luksemburgu.

 U ovom postupku radilo se o spornom italijanskom tzv. „albanskom modelu“ za brze postupke azila u inostranstvu. Određivanje sigurnih zemalja porijekla je osnovni preduslov za sprovođenje tog modela.

Ko dolazi iz tzv. sigurne zemlje porijekla i podnese zahtjev za azil u EU, može biti odbijen brže. Zemlje EU mogu same odlučiti koje države smatraju sigurnima. Sud EU sada propisuje da ta procjena mora biti provjerljiva.

Takođe, prema presudi, države članice – barem dok ne stupi na snagu nova regulativa EU o azilu – ne smiju treću zemlju označiti kao „sigurnu“ ako određene grupe ljudi, poput homoseksualaca, nisu sigurne u toj zemlji.

Pozadina: italijanski „albanski model“

U konkretnom slučaju koji je doveo do presude, dvije osobe iz Bangladeša podnijele su tužbu zbog odbijanja njihovih zahtjeva za azil, jer je Italija njihovu zemlju porijekla označila kao sigurnu. Oni su bili među migrantima koje je Italija prebacila u kampove u Albaniji.

Osnovna ideja „albanskog modela“ jeste da se zahtjevi za azil odraslih migranata muškaraca, koji dolaze iz tzv. sigurnih zemalja porijekla i bivaju presretnuti na Sredozemnom moru, obrađuju u ubrzanim postupcima u inostranstvu. Italija je u tu svrhu sklopila sporazum s Albanijom o izgradnji dva centra na albanskoj teritoriji.

To je prestižni projekat desne italijanske vladajuće koalicije pod premijerkom Đorđom Meloni, ali je trenutno obustavljen zbog otpora u italijanskom pravosuđu. Prema izvještaju organizacije za ljudska prava ActionAid i Univerziteta u Bariju, centri su tokom 2024. godine efektivno radili samo pet dana – uz vrlo visoke troškove.

Tužba dvojice izbjeglica iz Bangladeša

Dvojica izbjeglica iz Bangladeša kasnije su stigli u Italiju i tamo pokrenuli sudski postupak. Pošto italijanski sud nije bio siguran da li je lista sigurnih zemalja porijekla u skladu s pravomEU, obratio se Sudu Evropske unije.

Presuda najvišeg evropskog suda je relevantna i za Njemačku, potvrđuje stručnjakinja za migraciono pravo Paulina Endres de Oliveira. I Njemačka ima svoju listu sigurnih zemalja, koja obuhvata pored članica EU i zemlje zapadnog Balkana, kao i Gruziju, Ganu, Moldaviju i Senegal. „Evropski kriteriji za klasifikaciju sigurnih zemalja porijekla važe i ovdje“, kaže Endres de Oliveira.

Šta će biti s „albanskim modelom“ nakon ove presude, ostaje nejasno, kaže pravna stručnjakinja. „Još uvijek postoji niz pravnih pitanja u vezi s italijansko-albanskim modelom“, objašnjava profesorka sa Humbolt univerziteta u Berlinu. Na primjer, da li planirani smještaj tražilaca azila u takvim centrima pravno predstavlja pritvor. To bi bilo problematično, jer prema međunarodnom pravu niko ne smije biti pritvoren bez pravnog osnova – a podnošenje zahtjeva za azil nije osnov za pritvor.

dpa