Sedmica odluka za Njemačku: Bundesrat ima posljednju riječ

Ova sedmica je presudna za budućnost Njemačke. Donji dom njemačkog parlamenta Bundestag u srijedu je izglasao ustavnu izmjenu, kojom će se olabaviti dužnička kočnica, što je otvorilo put za ogromni finansijski paket odnosno kredite za naoružanje, infrastrukturu i zaštitu klime. Ovaj prijedlog podržavaju Demohrišćanska unija (CDU) i Socijaldemokratska partija (SPD) – stranke koje trenutno pregovaraju o formiranju nove vlade, ali i Zeleni, bez čije pomoći on ne bi bio usvojen obaveznom dvotrećinskom većinom u Bundestagu. U petak (21.3.2025.) ovu odluku, da bi stupila na snagu, mora potvrditi i gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat, čija je odluka ključna jer on ima posljednju riječ

Prijedlog je u utorak, 18. marta, prošao glasanje u donjem domu parlamenta - Bundestagu dobivši potrebnu dvotrećinsku većinu. Sada je na redu gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat, koji će o prijedlogu glasati u petak. I ovdje je potrebna dvotrećinska većina da bi bila usvojena  izmjena Ustava Međutim, ishod nije siguran, jer su neke regionalne stranke izrazile protivljenje.

Šta je Bundesrat i kakvu ulogu ima?

Bundesrat predstavlja 16 njemačkih pokrajina odnosno saveznih država, koje u ovaj dom šalju određeni broj predstavnika – obično vodeće ministre iz pokrajinskih vlada. Član Bundesrata ne smije istovremeno biti poslanik Bundestaga.

Sa sjedištem u Berlinu Bundesrat ima pravo prihvatiti ili odbiti svaki zakon koji se tiče njemačkih pokrajina – a to je slučaj i sa ustavnom promjenom  dužničke kočnice, jer ona omogućava i saveznim državama da olabave vlastita ograničenja zaduživanja.

Bundesrat raspolaže sa 69 glasova, koji su raspoređeni u odnosu na broj stanovnika u pokrajinama, iako ne sasvim precizno. Tako recimo Sjeverna Rajna-Vestfalija, najnaseljenija njemačka savezna država sa 18 miliona stanovnika, ima šest glasova – ali isto toliko ima i Donja Saksonija, koja broji samo osam miliona stanovnika. Najmanje savezne države, Bremen i Sarland (obje sa manje od milion stanovnika), imaju po tri glasa, ali Hamburg sa 1,9 miliona stanovnika takođe ima tri glasa.

Kako funkcioniše glasanje u Bundesratu?

Svaka savezna država ima određeni broj mjesta u Bundesratu, koja su raspoređena odnosno podijeljena po strankama prema njihovoj relativnoj snazi u koalicionoj vladi. Na primjer, Bavarska ima šest mjesta u Bundesratu – četiri drži konzervativna stranka bavarskih demohrišćana CSU,  dok su dva u rukama njihovog manjeg koalicionog partnera, Slobodnih birača (FW).

Međutim, svaka pokrajina mora glasati kao jedinstveni blok, bez obzira na stranačku pripadnost. Ako dva predstavnika Slobodnih birača u petak glasaju drugačije od svojih CSU kolega, svih šest glasova Bavarske postat će nevažeći.

Za usvajanje ustavne promjene o djelimičnoj suspenziji dužničke kočnice potrebno je najmanje 46 od 69 glasova u Bundesratu, što znači da bi šest glasova iz Bavarske moglo biti presudno. Drugim riječima, Slobodni birači – mala stranka, koja ima zanemarljivu ulogu na državnom nivou – teoretski bi mogla osujetiti i srušiti cijeli plan.

Savezne države imaju prigovore

Ovo je scenario, koji se umalo obistinio prošle sedmice, kada je lider Slobodnih birača, ujedno bavarski ministar privrede Hubert Aiwanger izjavio: "Ne možemo prihvatiti ovaj prijedlog u njegovom trenutnom obliku, jer u njemu vidimo više opasnosti nego prilika za stabilnost naše zemlje."

Međutim, nakon ove izjave, Slobodni birači su ipak povukli svoje protivljenje i najavili da će ipak podržati prijedlog.

Aiwangerov glavni prigovor bio je da bi ukidanje dužničke kočnice moglo potaknuti prekomjernu potrošnju vlade. No, i druge pokrajine su u ovom ili onom obliku zabrinute.

Kristina Vogt, ministrica privrede iz Bremena (iz Ljevice), zahtijeva da veći dio planiranog finansijskog paketa za infrastrukturu bude dodijeljen pokrajinama, umjesto da njime upravlja savezna vlada. Ako se njen zahtjev ne ispuni, ona prijeti da će glasati protiv ovog prijedloga – što bi značilo da glasovi iz Bremena postaju nevažeći.

Slična situacija je u Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, gdje je partija Ljevice takođe izrazila nezadovoljstvo drastičnim povećanjem vojne potrošnje.

Bündnis Sahra Wagenknecht (BSW), stranka koja se takođe protivi povećanju vojnog budžeta, učestvuje u vladama dvije istočne savezne države.

Liberalna partija (FDP), koja se smatra čuvarom njemačke dužničke kočnice, dio je vladajuće koalicije u Porajnju-Falačkoj i Saksoniji-Anhaltu.

Šta ako Bundesrat odbije prijedlog?

Nije neuobičajeno da Bundestag i Bundesrat ne budu istog mišljenja. Naprotiv, u teškim političkim vremenima, Bundesrat često odbija prijedloge Bundestaga, objašnjava Christoph Gusy, profesor ustavnog prava sa Univerziteta u Bilefeldu. "U tom slučaju ne nastupa ustavna kriza, jer to je sasvim normalna situacija."

U takvim slučajevima, zakon se vraća u Bundestag. O njemu se mora ponovo pregovarati i on se treba mijenjati.

Međutim, ono što je rijetkost jeste situacija u kojoj pokrajine moraju poništiti svoje glasove zbog neslaganja unutar svojih delegacija. Prema Gusyju, ovakva situacija dogodila se samo dva puta u istoriji – od čega je jedan put to bio rezultat nesporazuma.

Najpoznatiji presedan dogodio se 2002. godine, kada je vlada Brandenburga (koalicija SPD-a i CDU-a) imala podijeljene glasove prilikom glasanja o Zakonu o imigraciji. To je izazvalo haos u Bundesratu, a njemački Ustavni sud je kasnije proglasio glasove Brandenburga nevažećim.

Ako Bundesrat u petak odbije izmjenu Ustava, to bi izazvalo tešku političku krizu, smatra Christoph Gusy.

To bi takođe bio veliki udarac za budućeg kancelara Friedricha Merza, lidera CDU-a, koji trenutno pregovara o formiranju nove vlade sa SPD-om.

"Jer, formiranje nove njemačke vlade uveliko se oslanja na ovaj paket ekonomskih mjera i mjera za odbranu," ističe Christoph Gusy.

Merzova buduća vlada računa na taj novac – a ako Bundesrat u petak kaže "ne", prijedlog će se vratiti u donji dio parlamenta sljedeće sedmice. Samo što će onda o njemu odlučivati novi Bundestag, u kojem više neće biti zagarantovana dvotrećinska većina.

U tom slučaju, ishod stotina milijardi eura za infrastrukturu, klimu i odbranu bio bi potpuno neizvjestan.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu