Samit u Berlinu uoči sastanka Trumpa i Putina

100-dana rada njegove vlade nije proteklo onako, kako je to zamišljao kancelar Friedrich Merz, koji je trebao biti na odmoru: umjesto opuštanja, u fokusu je velika diplomatska ofanziva i pitanja rata i mira. U petak se na Aljasci održava razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o budućnosti Ukrajine – i to bez Ukrajine i bez Evrope. Kancelar Merz je želio prije toga postaviti temelje i organizovao je virtuelnu, pripremnu konferenciju u Berlinu.

Na nju je pozvano više evropskih predsjednika i šefova vlada, Evropske komisije i NATO-a. Počasni gosti: američki predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je lično doputovao u Berlin. Njegova poruka je: "Želimo mir za Evropu i svijet. Mora doći do hitnog prekida vatre i sigurnosnih garancija za Ukrajinu", dodao je Zelenski.

Kancelar Merz: "Nada za mir u Ukrajini"

Cilj Merzove misije je pokazati jedinstvo protiv Vladimira Putina, koji već godinama vodi krvavi rat protiv Ukrajine i do sada nije pokazao želju ni za prekidom vatre, ni za mirom u regionu. Uz to on želi spriječiti američkog predsjednika od davanja nedogovorenih ustupaka Rusiji.

"Na Aljasci se moraju očuvati osnovni evropski i ukrajinski sigurnosni interesi," naglasio je njemački kancelar. "Postoji nada za napredak, postoji nada za mir u Ukrajini," dodao je Friedrich Merz. Trump zna ovu poziciju i dijeli je "u velikoj mjeri", dvosmisleno je dodao Merz.

Američki predsjednik Trump je prije virtuelnog samita u Berlinu rekao da ima osjećaj da Evropljani žele "dogovor". Trump želi povećati pritisak na Putina, ali ima malo toga za ponuditi. On svakako želi mir, ali je značajno smanjio isporuke oružja Ukrajini. Istovremeno, ne može pregovarati o teritorijalnim ustupcima. To bi bilo moguće samo uz evropsku i, prije svega, ukrajinsku saglasnost.

"Razmjena teritorije" kao opcija?

Američki predsjednik je posljednjih dana više puta govorio o "razmjeni teritorija". Evropskoj uniji - vjerovatno i Ukrajini - je jasno da Rusija u doglednoj budućnosti neće vratiti okupirane teritorije. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte je nedavno rekao: "Moramo uzeti u obzir da Rusija kontroliše dio ukrajinske teritorije."

U teritorijalnim pitanjima važno je razlikovati između "de facto" i "de jure" priznanja, rekao je Rutte. Mogući sporazum bi mogao utvrditi da Rusija faktički kontrolira određene teritorije, bez da je ta kontrola međunarodno-pravno prihvaćena.

Ukrajina je spremna za pregovore o teritorijalnim pitanjima, rečeno je u Berlinu. Polazna tačka mora biti trenutna linija fronta. "Međunarodno-pravno priznanje ruske okupacije nije na stolu," naglasio je Merz.

Putin ostaje čvrst - bez ustupaka

Rusija trenutno drži oko petinu ukrajinske teritorije pod djelimičnom ili potpunom kontrolom. Glasnogovornik ruskog Ministarstva vanjskih poslova je u srijedu izjavio da se Rusija neće povući sa ukrajinskih područja, koje u velikoj mjeri kontrolira. To uključuje Luhansk, Donjeck, Zaporižje, Herson. Krim nije spomenuo. Ovo poluostrvo je Rusija anektirala još 2014. godine kršeći međunarodno pravo. On je dodao kako je samit u Berlinu jednostavno "beznačajan".

Rafael Loss, sigurnosni stručnjak iz Evropskog vijeća za vanjsko-političke odnose (ECFR) smatra da je EU-NATO-SAD samit u Berlinu u principu uspjeh, kako je to formulirao u intervjuu za DW. "Vjerujem da su Friedrich Merz i njegove evropske kolege postigli svoj cilj, artikulirajući ujedinjeni front." Međutim: "Pitanje šta bi teritorijalni ustupci ili razmjena teritorija mogla tačno značiti je nešto oko čega postoji neslaganje između Evropljana i SAD-a."

Administrativne oblasti, koje zahtijeva Rusija, i Krim po međunarodnom pravu nesumnjivo pripadaju Ukrajini. Činjenica da Rusija faktički u velikoj mjeri kontrolira ove teritorije ili ih je nezakonito anektirala, ne mijenja ništa.

Ustupanje ukrajinske državne teritorije Rusiji pretpostavljao bi promijenu ukrajinskog Ustava. Na to je Zelenski također ukazao na press konferenciji u Berlinu. Po svakom pitanju, koje se tiče teritorije, "moramo uzeti u obzir ljude, moramo uzeti u obzir naš Ustav", rekao je predsjednik.

Kakav bi mogao biti ishod sastanka Trump-Putin?

Šta će proizaći iz prvog direktnog susreta između Putina i Trumpa u petak, prvog u Trumpovom drugom mandatu, nije jasno. Tri scenarija su zamisliva, objašnjava sigurnosni stručnjak Rafael Loss u razgovoru za DW:

"Najbolja opcija bi bila da Donald Trump shvati da ga Vladimir Putin vuče za nos i da, kao rezultat toga, traži zajedništvo s Ukrajinom i Evropljanima. Druga opcija bi bila da se održi status quo, kakav trenutno postoji. Najgori ishod sastanka bio bi ako bi se u Aljasci postavio temelj za normalizaciju američko-ruskih odnosa, pri čemu bi Ukrajina - ali i evropski sigurnosni poredak - nastradali."

EU solidarnost s Ukrajinom - prijetnja sankcijama

Ako Rusija u petak ne napravi nikakve ustupke prema Ukrajini, mogle bi uslijediti dodatne sankcije EU i SAD. 19. paket sankcija EU već je planiran, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas početkom sedmice. Detalje nije željela navesti.

26 od 27 država članica EU su u zajedničkom saopštenju odlučno stale uz Ukrajinu. Naglasile su "da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom". Samo desno-konzervativna vlada premijera Viktora Orbana odbila je izjavu i ocijenila dalje sankcije protiv Rusije kao nesvrsishodne.

Rusija povećava vojni pritisak prije samita

Dok Evropa i Sjedinjene Države razgovaraju o miru za Ukrajinu, Rusija prije samita na Aljasci govori jezikom sile. Novinska agencija AFP izvještava da je ruska vojska u Ukrajini ostvarila najveće teritorijalne dobitke u jednom danu. To je pokazala analiza podataka. Južnoukrajinska regija Herson prijavila je troje mrtvih ovoga jutra. I u drugim regijama Putinov napadački rat protiv Ukrajine se nastavlja.

Američkom predsjedniku je njemački kancelara Merz poslao nekoliko poruka prije pregovora na Aljasci: "Želimo da predsjednik Trump bude uspješan u petak u Anchorageu." I: "Ukrajina se mora naći za pregovaračkim stolom, čim budu održani naredni sastanci."

Ovaj članak najprije je objavljen na njemačkom jeziku.