Aljaska: Ko ima koristi od sastanka Trumpa i Putina?

Ruski i američki predsjednici Vladimir Putin i Donald Trump dogovorili su sastanak na Aljasci 15. avgusta. To je objavljeno neposredno prije isteka ultimatuma za prekid vatre u Ukrajini, koji je američki predsjednik postavio ruskom vođi. Stručnjaci ne očekuju veće pomake od sastanka, ali nekoliko faktora bi moglo prisiliti Putina da teži prekidu vatre.

Ko će imati koristi od planiranog sastanka?

Njihov predstojeći sastanak prvi je od ponovnog izbora američkog predsjednika. Sredinom jula Trump je izjavio da je razočaran Putinom zbog ruskog bombardiranja ukrajinskog glavnog grada Kijeva, ali da "još nije završio s njim".

Nakon što je američki posebni izaslanik Steve Witkoff posjetio Putina u Kremlju 6. avgusta, Bijela kuća i Kremlj najavili su sastanak dvojice šefova država. Ostalo je nejasno o čemu bi se trebalo raspravljati na Aljasci. Međutim, ono što je jasno jest da će se to odnositi na Ukrajinu, koja neće biti zastupljena na sastanku. Washington i Moskva ne planiraju učešće predsjednika Volodimira Zelenskog.

Promatrači koje je intervjuirao DW uvjereni su da će najavljeni sastanak prvenstveno koristiti ruskom predsjedniku. „Putin je oduvijek želio da on i američki predsjednik – ko god obnašao tu dužnost – odlučuju o sudbini svijeta i da odgovarajuće slike kruže svijetom“, kaže Mihail Kasjanov, koji je bio ruski premijer od 2000. do 2004. godine.

Ruski oporbeni političar Dmitrij Gudkov, koji živi u egzilu, kaže da će sastanak na Aljasci biti i jedinstvena prilika za Putina da se rukuje s vođom zapadnog svijeta. To je, prema njegovom mišljenju, nešto što Putin ne želi propustiti. „Za Putina je sama činjenica da ima priliku susresti se s Trumpom ogroman plus. Trump u biti legitimira ratnog zločinca i daje mu pravo da sudjeluje u pregovorima sa Zapadom“, kaže Gudkov. Da nije Trumpa, dodaje, niko ne bi pregovarao s Putinom. 

Zašto Putin sada pokazuje svoju podršku

Krajem jula je postalo jasno da je Trumpa razljutila Putinova nespremnost da prekine borbe u Ukrajini. On je izjavio da više nije zainteresiran za razgovore s Putinom i postavio mu ultimatum od 50 dana za mirovno rješenje, koji je kasnije smanjio na deset dana. Promatrači koje je intervjuirao DW smatraju da je spoznaja da Trump gubi strpljenje možda uvjerila Kremlj da pristane na nadolazeće pregovore.

Kirill Rogov, politolog i voditelj ruskog internetskog medija "Re:Russia", koji objavljuje analize ruskih akademika, ukazuje na pogoršanje stanja u ruskoj privredi, u međuvremenu sporo napredovanje ruske vojske u Ukrajini i potencijalno opasne sekundarne američke sankcije za Rusiju. S obzirom na to, tvrdi da je u Putinovom interesu težiti kraju rata.

„Ali Putin se također nada da će danas prodati svoje slaganje po puno većoj cijeni nego što bi mogao postići kasnije. Jer će se Putin do kraja godine naći u još gorem položaju ako se pokaže da je ruska ofanziva imala mali učinak i da situacija na ratištu ostane nepromijenjena“, rekao je Rogov. Istovremeno, Rusija bi zbog daljnjih američkih sankcija izgubila Indiju kao kupca sirove nafte i bila bi prisiljena pripremiti se za ofenzivu treću godinu zaredom.

Ko ima koristi od prekida vatre u zračnom prostoru?

Prošle sedmice, Bloomberg je izvijestio, pozivajući se na anonimne izvore, da je Kremlj shvatio da je posjet Stevea Witkoffa posljednja prilika za dogovor s Trumpom. Prema izvorima ove novinske agencije, „ustupak" Kremlja mogao bi biti primirje u zračnom prostoru. 

Prema mišljenju Dmitrija Gudkova, takav pristup, koordiniran s Trumpovom administracijom, prvenstveno koristi Moskvi, a ne Kijevu. Ukrajina provodi "učinkovite" protunapade, koji su u posljednje vrijeme često rezultirali zatvaranjem ruskih zračnih luka. Nadalje, pogođena su skladišta oružja, vojna oprema i rafinerije nafte u Rusiji. To je važno s psihološke perspektive, rekao je Gudkov, kako bi Rusi shvatili da rat bijesni u njihovoj blizini, a ne samo na televiziji. "Ako ovi zračni napadi prestanu, Putin će mirno napredovati kopnom, gdje ima prednost", smatra ovaj opozicioni političar.

"Poseban stav prema Putinu"

Čak i ako Trump i Putin ne uspiju postići značajan napredak u pregovorima, ruski predsjednik mogao bi izbjeći ozbiljne konsekvence, kaže politolog Kirill Rogov.

"Putin može računati na Trumpovu blagu mjeru jer je Trumpov stav prema Putinu oduvijek bio poseban. Trump uvijek izbjegava situacije u kojima se na Putina vrši izravan pritisak. I svaki put kada se pritisak čini neizbježnim, Trump izjavljuje da postoji nova prilika za postizanje dogovora i stoga ne vrši stvarni pritisak", kaže ovaj stručnjak. Jedan od primjera za to je, prema njegovim riječima, vijest o pregovorima između dvojice čelnika u kontekstu isteklog ultimatuma Kremlju.

Šta može izvršiti pritisak na Kremlj?

Dmitrij Gudkov smatra da više nema stvarnih sredstava za vršenje pritiska na Rusiju. Primjerice, unatoč sankcijama, stotine tankera nastavljaju prevoziti rusku naftu preko svjetskih oceana.

Gudkov nadu u brzi prekid vatre manje pripisuje vanjskim čimbenicima, a više unutarnjim koji bi mogli izvršiti pritisak na Kremlj. Što duže rat traje, tvrdi Gudkov, to će Putinu biti teže prikazati ishod kao rusku pobjedu. "U nekom trenutku, Rusima neće biti važno je li Ukrajina u NATO-u ili kako će ovaj rat završiti - glavno je da završi", kaže političar.