SAD: demokratija pod pritiskom

Od povratka američkog predsjednikaDonalda Trumpa na funkciju prošla su samo tri mjeseca. Tri mjeseca u kojima su Sjedinjene Američke Države ne samo doživjele preokrete i poljuljane na unutrašnjopolitičkom planu, već i u kojima su uzdrmani temelji demokratije.

Renomirani Washington Brookings-Institute identifikovao je „opasne pukotine u stubovima američke demokratije". Napadi na te stubove postoje na nekoliko nivoa. Neki primjeri:

Spor sa univerzitetima

"Harvard je šala, podučava mržnji i gluposti i više ne bi trebao primati podsticaje." Ovo je Donald Trump objavio u srijedu na svojoj platformi Truth Social. To je posljednja eskalacija spora između američke vlade i elitnih univerziteta u zemlji.

Spor je, kako je navedeno, pokrenula činjenica da Harvard i drugi privatni univerziteti u SAD-u nisu preduzeli dovoljno stroge mjere protiv propalestinskih protesta protiv rata u Gazi, čime su u opasnost doveli jevrejske studentkinje i studente.

No, spor je već ranije eskalirao - sada se radi o opštoj političkoj orijentaciji elitnih univerziteta, koji se u očima Trumpove administracije doživljavaju (previše) ljevičarski nastrojeni. Kako bi oni i dalje bili podržani sredstvima iz federalnih fondova, trebali bi ispitati političke stavove studenata i nastavnika i vladi staviti na raspolaganje podatke o upisu svih studenata.

Međutim, predsjednik Univerziteta Harvard, Alan Garber, suprotstavlja se tim zahtjevima i smatra da su sloboda istraživanja i obrazovni proces u opasnosti. On je rekao da univerzitet nije spreman da se odrekne svoje nezavisnosti ili svojih ustavom zagarantovanih prava.

„Nijedna vlada - bez obzira na to koja je stranka na vlasti - ne bi trebala diktirati šta privatni univerziteti mogu predavati, koga mogu primiti i zaposliti, te koja područja studija i naučna istraživanja mogu slijediti.”

Dvostruka igra sa pravosuđem

Vladavina prava i poštovanje sudskih odluka jedan je od fundamenata zapadnih demokratija - ali upravo je to ono što se u SAD-u sve češće dovodi u pitanje.

S jedne strane, Trumpova administracija je već ignorisala nekoliko sudskih odluka i izvršila deportacije suprotno sudskim njima.

Posebno je poznat slučaj Kilmara Abrega Garsije, koji je greškom deportovan u ozloglašeni zatvor CECOT u El Salvadoru. Vrhovni sud je naložio američkoj vladi da osigura da Garcia bude brzo vraćen u SAD. Do sada se pak ništa nije dogodilo, kritikovala je tokom jednog od saslušanja savezna sutkinja Paula Xinis.

Sudije poput Jamesa Boasberga, koji se suprotstavljaju Trumpovoj administraciji i obustavljaju planirane deportacije, javno su oklevetani kao "ludi ljevičarski radikali". Trump im pak prijeti postupkom opoziva sa funkcija i njihovom zamjenom sudijama po njegovoj mjeri.

Istovremeno, on koristi Ministarstvo pravde kako bi preduzeo mjere protiv svojih kritičara. Tokom prvih sedmica na funkciji, on je otpustio ili naredio premještaj brojnih zaposlenika koji su bili uključeni u istrage vođene protiv njega.

U februaru je naredio otpuštanje svih federalnih tužilaca preostalih iz Bidenove ere. A za više svojih advokata je osigurao visoke pozicije u vladi. Jedan od njih je sada na funkciji zamjenika ministra pravde.

Trump je takođe pomilovao skoro svih 1.600 osoba osuđenih za napad na Kapitol 6. januara 2021. Na čelo Ministarstva pravde doveo je njemu apsolutno lojalnu Pam Bondi.

Prva ograničenja medijskih sloboda

Trumpu je kritičko izvještavanje o njemu dugo bilo trn u oku. "Oni su korumpirani i ilegalni", rekao je američki predsjednik za velike američke emitere kao što su CNN i MSNBC, tokom svog obraćanja u Ministarstvu pravde sredinom marta.

On im je prebacio da „u 97,6 posto slučajeva" negativno izvještavaju o njemu i nazvao ih „političkim krilom Demokratske stranke." A tokom predizborne kampanje prijetio je da će nepoželjnim emiterima oduzeti licencu.

Internacionalnim američkim medijima Voice of America i Radio Liberty Trump je potpuno ukinuo finansiranje - sada se nalaze pred gašenjem.

Administracija Donalda Trumpa povukla je akreditaciju novinskoj agenciji AP za pristup sali za press-konferencije u Bijeloj kući - zato što se AP odbio povinovati Trumpovoj želji da Meksički zaliv naziva „Američkim zalivom".

Kao i mnogo puta ranije, sud je ovu odluku proglasio nevažećom - ali ju je američka vlada ponovo ignorisala; novinari AP-a i dalje nemaju pristup konferencijskoj sali.

Restrukturisanje državnog aparata

Kada je Trump u svom obraćanju Kongresu izjavio da su „vremena neizabranih birokrata na vlasti" prošla, izazvao je podrugljiv podsmijeh među demokratama. A upravo je predsjednikov savjetnik Elon Musk, koji nikada nije bio demokratski izabran, taj koji od januara ima zadatak da američku administraciju i državne službe učini efikasnijim, smanji nepotrebne izdatke i, usput, cijeli državni aparat uskladi s Trumpovom političkom linijom.

„Oni ne ulaze u institucije i ministarstva koje su po njihovoj mjeri. Ulaze samo u javne ustanove s kojima se ne slažu", kritikovao je još u februaru Douglas Holtz-Eakin, bivši direktor Ureda za budžet američkog Kongresa.

U poreznim, ekološkim i zdravstvenim službama, kao i u Pentagonu i drugim ministarstvima, došlo je do masovnih otpuštanja. Zaustavljeni su programi raznolikosti i inkluzije, koje su Trumpove pristalice smatrale „rasipanjem poreznog novca na lijevo-progresivne (woke) programe", ekološki propisi su ublaženi, a izdaci za socijalnu i zdravstvenu zaštitu drastično smanjeni. Razvojna agencija USAID i druge vladine institucije su praktično rasformirane - nasuprot uvriježenom pravnom stavu da za takve poteze prvo mora biti konsultovan Kongres SAD-a.

Pored toga, postoji i sumnja da je agencija DOGE koristila vještačku inteligenciju za špijuniranje državnih službenika. Navodno je u najmanje jednoj federalnoj ustanovi vršen nadzor interne komunikacije - s ciljem da se identifikuju i otpuste zaposleni koji su se negativno i nelojalno izražavali o Trumpu. Kritičari ovog pristupa govore čak o „političkom čišćenju" državnog aparata.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu