Rusija: u zatvor zbog "guglanja"

25. jula, gornji dom ruskog parlamenta odobrio je novi zakon o cenzuri, koji uvodi novčane kazne za svakoga tko bude uhvaćen da pretražuje internet ili pristupa sadržaju, koji je službeno označen kao „ekstremistički". Zakon će stupiti na snagu kada ga potpiše ruski predsjednik Vladimir Putin. Ovaj sveobuhvatni zakon tu ne prestaje: on također predviđa kazne za promoviranje VPN-usluga, alata kojeg mnogi Rusi koriste kako bi zaobišli državnu cenzuru i pristupili blokiranim informacijama.

Nakon što je donji dom ruskog parlamenta, Državna duma, podržao zakon 22. jula, mala skupina ljudi prosvjedovala je ispred zgrade parlamenta -  što je bio prvi prosvjed uopće nakon dugo vremena. Jedan od transparenata je glasio: „Za Rusiju bez cenzure. Orwell je napisao distopiju, a ne priručnik." Policija je brzo uhapsila muškarca koji ga je držao.

Klasični distopijski roman „1984." Georgea Orwella, objavljen 1949. godine, široko se tumači kao upozorenje protiv totalitarne vlasti,inspirirano autorovim opažanjima o represiji u nacizmu i staljinizmu.

Među prosvjednicima bio je i Boris Nadeždin, koji se na predsjedničkim izborima 2024. godine trebao kandidirati kao jedini liberalni kandidat. No izborno povjerenstvo odbilo je registrirati njegovu kandidaturu.

„Prva faza bila je zabrana internetskih stranica. Sad zabranjuju ljudima da uopće pretražuju internet. Ovo je već blizu zločinu misli," rekao je Nadeždin za DW, aludirajući na Orwellov roman i njegovu središnju temu kažnjavanja građana zbog razmišljanja, koje se razlikuje od državne ideologije.

Što je "ekstremistički” sadržaj u Rusiji?

Novi zakon izdvaja se čak i među desecima zakona o cenzuri, koje je Državna duma donijela prije i nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prema prijedlogu zakona, puko pretraživanje tzv. „ekstremističkih materijala" na internetu sada će se smatrati administrativnim prekršajem, kažnjivim novčanom kaznom do ekvivalenta od 55 eura (64 dolara). Prije toga, kazne su bile predviđene samo za aktivno dijeljenje zabranjenog materijala, poput objavljivanja kritičnog komentara na društvenim mrežama.

Šta se smatra ekstremističkim materijalom, određuje popis koji vodi rusko Ministarstvo pravosuđa. Trenutno sadrži više od 5.000 stavki. Dužnosnici i zakonodavci tvrde da zakon cilja na one koji sustavno traže zabranjeni sadržaj, a ne prosječne građane koji povremeno pretražuju, no nisu pojasnili što se tačno smatra sustavnim pretraživanjem.

Registar uključuje letke, brošure, knjige, novine, filmove, video isječke, likovne radove i pjesme. U teoriji, trebao bi sadržavati sadržaj koji potiče međunacionalnu mržnju, kao i spise vođa njemačke nacističke kao i talijanske fašističke stranke.U praksi, popis uključuje i djela koja kritiziraju vlast ili se protive autoritetima.

Jedno od njih je knjiga iz 2002. godine ruskog disidenta i bivšeg oficira Ruske tajne službe (FSB) Aleksandra Litvinjenka.Naslovljena „Ljubjanka – kriminalna skupina", ova publicistička knjiga opisuje kako su ruske obavještajne službe navodno organizirale bombaške napade na stambene zgrade u Moskvi 1999. godine ali i druge terorističke akte, kako bi pomogle Putinu da dođe na vlast.

Na crnoj listi nalaze se i materijali vjerskog pokreta Jehovinih svjedoka, koje je Rusija 2017. godine proglasila ekstremističkim.

U 2023. godini, novinari neovisnog ruskog medija 7x7 izvijestili su da se popis „ekstremističkih" materijala povećava za stotine novih stavki svake godine. Između 2011. i 2022. pokrenuto je gotovo 15.500 administrativnih postupaka zbog distribucije „ekstremističkog" sadržaja. To je prosječno 1.300 slučajeva godišnje, od kojih je većina rezultirala novčanim kaznama do oko 50 eura.

Rastući broj 'ekstremista' u Rusiji

Zakon je izazvao široko negodovanje javnosti, čak i među javnim osobama orjentiranim u pravcu Kremlja, koje su ga kritički komentirale na društvenim mrežama. Margarita Simonjan, glavna urednica državne televizije RT, primjerice, požalila se da će joj novi zakon onemogućiti istraživanje i „prozivanje" ekstremističkih organizacija.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, vlasti su na popis zabranjenih ekstremista i terorista dodale desetke istaknutih Rusa i organizacija, koje su kritizirale rat. Među njima su pisci, glazbenici, novinari i popularni blogeri, poput pisca Borisa Akunina ili TV voditelja Aleksandra Nevzorova.

Tvrtka Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, proglašena je ekstremističkom u martu 2022. godine, nakon priopćenja da će dopustiti objave, koje podržavaju ubijanje ruskih vojnika na svojim platformama, što je Rusija proglasila „rusofobijom".

Zamjenik predsjednika ruskog državnog parlamenta - Dume Sergej Bojarski, član konzervativne vladajuće stranke "Jedinstvena Rusija", pokušao je umiriti građane tvrdeći da korištenje društvenih mreža pod Metom ili traženje sadržaja, koje su napisale osobe proglašene ekstremistima, neće biti kažnjivo. Prema njegovim riječima, kazne će se odnositi samo na pretraživanje sadržaja, koji je službeno klasificiran kao ekstremistički.

U stvarnosti, teško je predvidjeti, kako će ruska policija provoditi novi zakon. „Sve će ovisiti o konkretnom čovjeku u uniformi, kojem je data moć da tumači vašu krivicu," rekao je za DW Dmitrij Zair-Bek, voditelj pravnog projekta za ljudska prava Prvi odjel.

Prema njegovim riječima, vjerovatno je da će se, kao što se već događa, sve češće pretraživati mobiteli Rusa tokom graničnih kontrola.

Bjeloruski scenarij

Još jedan mogući scenarij je da Rusija usvoji metode nadzora, koje se koriste u susjednoj Bjelorusiji. Tamo su platforme poput Instagrama, X-a i YouTubea, koje su blokirane u Rusiji, i dalje dostupne. No, pretplata na zabranjene kanale na tim platformama je zabranjena.

„Cenzura u Bjelorusiji postoji i u fizičkom prostoru. Policija traži uvid u mobitele građana u vlakovima i studentskim domovima. Odbiti kontrole je gotovo nemoguće," kaže Dmitrij Navoša, suosnivač međunarodnog sportskog portala Tribuna.com za DW. Pristup njegovoj stranici nije ograničen u Bjelorusiji, ali je stranica proglašena ekstremističkom, nakon što je Navoša više puta javno kritizirao bjeloruskog vođu Aleksandra Lukašenka i nasilno gušenje prosvjeda 2020. godine.

Kao rezultat oznake ekstremizma, posjetitelji sportskog portala riskiraju kaznu samo zbog pregleda sadržaja.

Najmanje 10.000 političkih zatvorenika

Od početka napada na Ukrajinu, Rusija je značajno ograničila slobodu govora, uključujući zabranu širenja onoga što smatra „lažnim informacijama" o ratu u Ukrajini, te proširenje oznake „stranog agenta" za medije i organizacije, koji se smatraju politički aktivnima i finansiraju izvana.

U proljeće je Državna istražna komisija Rusije izvijestila da je od 2022. godine pokrenuto 605 kaznenih postupaka koji se odnose na dva nova člana Kaznenog zakona – jedan za širenje „lažnih vijesti" o ruskoj vojsci, a drugi za „diskreditaciju" oružanih snaga.

Na temelju tih zakona, ruski su građani kažnjavani ili zatvarani zbog toga što su ruske akcije u Ukrajini nazvali ratom, umjesto „specijalnom vojnom operacijom", kao i zbog objava na društvenim mrežama o događajima poput pokolja civila u ukrajinskom gradu Buči, iza čega stoji ruska vojska.

Krajem 2024. godine, organizacija za ljudska prava Memorial izvijestila je da se najmanje 10.000 političkih zatvorenika nalazi u ruskim zatvorima. Kada ruski predsjednik Vladimir Putin potpiše ovaj novi zakon, broj ljudi koji će biti kažnjeni zbog izražavanja slobodnog mišljenja mogao bi značajno pora