Rusija i NATO: Eskalacija u Baltičkom moru

Evropa se mora pripremiti na dalju eskalaciju sukoba s Rusijom u Baltičkom moru. Helge Adrians iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP) izjavio je u razgovoru za DW da očekuje da će ruski „tankeri u sjeni", koji plove kroz Sjeverno i Baltičko more dobiti znatno veću pratnju od strane ruske mornarice" odnosno ruskih vojnih brodova. 

Riječ je o uglavnom starijim tankerima za naftu, koje Rusija koristi kako bi zaobišla sankcije Zapada, uvedene zbog rata koji vodi u Ukrajini. Ovi brodovi često imaju netransparentnu vlasničku strukturu, često mijenjaju zastave i prevoze rusku naftu, posebno u zemlje koje i dalje prihvataju ruski izvoz.

Prema analizi Adriansa, slanjem ruskih vojnih brodova da prate naftne tankere po Baltičkom moru je „nova faza eskalacije u sukobu s Rusijom u baltičkom regionu neizbježna".

Stručnjak za sigurnost, između ostalog, ukazuje na najnoviji paket sankcija Evropske unije, usmjerenih protiv ruskog izvoza gasa i nafte. Istovremeno, Rusija se nastavlja naoružavati i jačati vojne kapacitete u regionu Baltika. Na to, između ostalog, upućuju aktivnosti na jezeru Ladoga, u blizini ruskog Sankt Peterburga, navodi Adrians u studiji berlinske Fondacije za nauku i politiku.

Više od 60 kontrola ispred danske obale

Danska je još početkom godine pooštrila kontrole protiv tzv. „tankera u sjeni", za koje se sumnja da djeluju po nalogu Rusije i često imaju prikrivenu vlasničku strukturu.

Danska pomorska uprava („Danish Maritime Authority", DMA) potvrdila je za DW da je od februara više od 60 naftnih tankera kontrolisano u blizini danskog obalnog mjesta Skagen. Među njima su vjerovatno bili i tankeri iz ruske „flote u sjeni".

„Dva broda su zadržana zbog problema u vezi za sigurnošću plovidbe, zaštite okoliša i sigurnosti pomoraca", navodi se iz uprave. „Danska pomorska uprava je pojačala napore da osigura da tankeri usidreni ispred Skagena poštuju propise", dodaje se u pisanom odgovoru DW-u.

Ove mjere su u skladu s političkim stavovima EU i sankcijama protiv ruske industrije sirovina, koja podržava rat Moskve protiv Ukrajine.

Tankeri u sjeni: rizik za okoliš

Prema međunarodnom pomorskom pravu, obalne države, koje graniče sa Danskom, su u načelu dužne garantovati slobodan pomorski saobraćaj. Prag, koji omogućava državi poput Danske da u svojoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni kontroliše, zauzme i spriječi daljnju plovidbu broda, vrlo je visok, kaže Christian Bueger sa Univerziteta u Kopenhagenu u razgovoru za DW.

Taj prag se, na primjer, smatra prekoračenim „ako brod nema zastavu ili ako je jučer plovio pod zastavom Paname, a danas plovi pod zastavom Liberije. Tada vlasti mogu zaključiti da je brod zapravo bez države", što je protivno međunarodnom pravu. Također, ukoliko postoji sumnja na opasnost po okoliš, država ima pravo na takve kontrolne mjere.

Zbog toga se Danska pomorska uprava, kada zadrži brod ispred Skagena, prije svega poziva na sigurnosne i ekološke standarde: „Mjere se preduzimaju kao odgovor na promet starijih brodova, koji prevoze naftu kroz danske morske tjesnace, što predstavlja povećanje rizika i zabrinutost za sigurnost plovidbe, pomorce i okoliš."

„Dinamika provokacija"

Rusija, međutim, smatra da su ti razlozi samo izgovor. Krajem maja, Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavio je da će Rusija „braniti pomorski saobraćaj svim legalnim sredstvima". Razmatra se i mogućnost angažmana sigurnosnih snaga na brodovima u ruskom vlasništvu.

Christian Bueger s Univerziteta u Kopenhagenu upozorava na spiralu eskalacije u Baltičkom moru: „U konačnici obje strane sada testiraju, kako će druga strana reagovati", izjavio je on za DW.

Evropa se, prema njegovim riječima, mora „pripremiti na dinamiku provokacija s Rusijom, koja se neće odvijati samo na moru. Mislim da ćemo postupno svjedočiti i sve češćim napadima dronovima", rekao je Bueger, koji je u julu objavio novu studiju o međunarodnoj politici u globalnim okeanskim regijama („Politics of Global Ocean Regions").

Sve više dronova u i iznad Baltičkog mora?

Do sada je Danska nabavila deset jedrilica-dronova od jednog američkog proizvođača za nadzor mora. „To su vrlo fleksibilne platforme, koje mogu biti opremljene kamerama i raznim elektronskim senzorima za izviđanje", kaže Bueger.

Istovremeno, on i njegov istraživački tim registruju sve više  dronova nejasnog porijekla – za koje se sumnja da dolaze iz Rusije. „Vrlo vjerovatno će doći do sve više incidenata", rekao je Bueger za DW. „Zamislivo je, na primjer, da bude oštećena neka vjetroelektrana pomoću dronova – s odgovarajućim potencijalom za eskalaciju." Istraživač iz Kopenhagena s tim u vezi predviđa: „Ne bi me iznenadilo da se tako nešto dogodi već ove godine."

Ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku.