Uništava li Trump dolar, a time i SAD?

Ko je najveći gubitnik američke carinske politike na finansijskim tržištima? Ako pitate devizne stručnjake, odgovor je jasan: dolar. Za razliku od berzi, koje su uspjele nadoknaditi dobar dio svojih gubitaka, za sada nema naznaka sličnog oporavka američke valute.

Euro na trogodišnjem maksimumu u odnosu na dolar

Najava novih carina od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa nedavno je izazvala pravu rasprodaju dolara. Investitori su se okrenuli euru, jenu i švajcarskom franku. Riječ je o dramatičnom razvoju bez premca u istoriji berze.

Tako je za samo nekoliko dana vrijednost eura porasla u odnosu na dolar. U određenim trenucima  je 1 euro i iznad 1,14 dolara. Time je zajednička evropska valuta dostigla najviši nivo u posljednje tri godine. Indeks dolara, koji pokazuje vrijednost američke valute u poređenju sa šest glavnih valuta, pao je na dvocifren broj po prvi put od 2022. godine. Značajnija kontra-reakcija do sada nije zabilježena.

Više smanjenja kamatnih stopa zbog rizika od recesije?

Iza toga se krije strah investitora od posljedica Trumpove nepredvidive carinske politike. Tržište sada procjenjuje da su rizici rasta za američku ekonomiju veći od inflacijskih rizika. Stručnjaci smatraju da se rizik od ulaska SAD-a u recesiju zbog većih uvoznih carina dramatično povećao.

Centralna banka SAD-a (Fed) će na ovaj scenario vjerovatno odgovoriti učestalim smanjenjem kamatnih stopa. Trgovci fjučersima sada, u narednih 12 mjeseci, očekuju četiri smanjenja referntne kamatne stope, čija bi vrijednost mogla iznositi do 1,0 posto. Poređenja radi: prije Trumpovog "Dana oslobođenja”, tržište je očekivalo samo tri smanjenja kamatnih stopa od strane Fed-a.

Trump je uništio povjerenje

Status dolara kao sigurne luke brzo se urušava. Tržište počinje da preispituje ulogu dolara kao glavne svjetske valute. To ne mijenjaju ni nedavno najavljeni izuzeci carina za pametne telefone i laptope kao i automobile, jer kompanije još uvijek nemaju sigurnost planiranja. Koliko bi dugo mogli da važe „privremeni" izuzeci od carina? Sve zavisi od narednog poteza američkog predsjednika.

Očigledno je da o tome postoji i određeni stepen spoznaje kod Trumpa, naglašava stručnjakinja za devizne poslove Commerzbanke Antje Praefcke. "Ali šteta je učinjena, povjerenje je uništeno." Dokle god ova neizvjesnost traje, kako je pojasnila, za sve koji su uključeni u svjetska i ekonomska dešavanja teško da se može očekivati ​​značajniji oporavak dolara.

Zašto Trump želi da oslabi dolar

Sam Trump će vjerovatno blagonaklono posmatrati rasprodaju američke valute, jer je slabljenje dolara kao svjetske rezervne valute jedan od deklarisanih ciljeva njegove carinske politike. Logika koja stoji iza toga: slabija domaća valuta smanjuje gigantski nacionalni dug, a takođe i trgovinski deficit SAD-a.

Pri tome je trenutna devalvacija dolara od strane Trumpa i njegovih savjetnika više "neplanirana" nuspojava američke carinske politike. Naime, cilj je da se američki kreditori natjeraju da izvrše koordinisanu devaluaciju dolara u narednim danima i sedmicama i na taj način američki izvoz učine konkurentnijim. "Mar-a-Lago sporazum” je tu ključni pojam.

"Dogovor” za devaluaciju dolara?

Iza ovoga stoji ideja Stephena Mirana, novog predsjedavajućeg Savjetodavnog odbora američkog predsjednika za ekonomska pitanja: Na osnovu "Plaza sporazuma" (Plaza Accord) iz 1985. godine, strani kreditori bi trebali pretvoriti svoje američke državne vrjednosne papire u obveznice s ekstremno dugim rokom otplaćivanja od 100 godina - i to sa niskim kamatama ili bez ikakvih kamata.

To je trgovina, koju nijedna zemlja ne bi dobrovoljno prihvatila, osim ako joj se ne prijeti visokim carinama ili ukidanjem vojne zaštite od strane SAD-a.

Trump i Miran se igraju vatrom

Stručnjaci su uvjereni: Miran i Trump se igraju vatrom. Glavni ekonomista LBBW-a Moritz Kremer govori o "izuzetno opasnoj ideji”. Za njega ne postoji sigurniji način da se potkopa povjerenje u dolar.

"U svim finansijskim krizama, američke državne dionice bile su sigurna luka. Ovaj Mar-a-Lago sporazum bi minirao tu luku", upozorava Kraemer. "Rezultat bi bila finansijska kriza globalnih razmjera."

Ugroženo refinansiranje SAD-a

Zapravo bi ukidanje dolara kao svjetske rezervne valute takođe imalo dramatične posljedice po same Sjedinjene Države: potražnja za dolarom više ne bi bila "neelastična", a potražnja za američkim državnim obveznicama i dionicama bi značajno opala. Prihodi - a samim tim i kamate koje bi američka vlada morala da isplati svojim kreditorima - bi u skladu s tim porasli.

Dosadašnje jednostavno refinansiranje dugova američke vlade na finansijskim tržištima bi bilo pred okončanjem. Američka država više ne bi mogla da pozajmljuje neograničene količine novca – iako joj je to hitno potrebno, jer su SAD, u apsolutnim brojkama od skoro 37 biliona dolara, najzaduženija država na svijetu.

Kolaps dolara bi takođe direktno pogodio američke kompanije i potrošače, a samim tim i Trumpove glasače: morali bi da prihvate ogromni pad standarda i gubitke blčgostanja i da na taj način snose posljedice zbunjujuće ekonomske politike svog predsjednika Trumpa. Ekonomisti Goldman Sachsa polaze od toga da čak ni velikodušna smanjenja poreznih stopa to ne bi mogla nadoknaditi.

Trumpov savjetnik iznenađen padom berze

Jesu li Miran i Trump razmišljali o tome? Zapravo, ekonomsko-politički koncept američke vlade do sada se u mnogim segmentima pokazao kao previše kratkovid i loše promišljen, a mnoga Miranova očekivanja se nisu ispunila.

Na primjer, Trumpov savjetnik je u dokumentu napisanom u novembru 2024. predvidio da na berzama, nakon objave američkih carina, skoro da i neće doći do turbulencija. Realnost je, kao što svi znamo, bila drugačija.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu