Republika Srpska protjeruje državno pravosuđe i SIPA-u

„Zaključujem posebnu sjednicu Narodne skupštine. Vrlo brzo ćemo vidjeti da li će biti istorijska“, ovim riječima predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, zaključio je posebnu sjednicu na kojoj su usvojena četiri zakona koje je vlada uputila u skupštinsku proceduru kao odgovor na prvostepenu presudu predsjedniku RS Miloradu Dodiku.   

„Set propisa za državni udar" čine Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Pandorina kutija

Zakoni kojima se zabranjuje djelovanje ovih državnih organa i institucija na teritoriji RS, usvojeni su uz podršku poslanika vladajuće većine, dok je opozicija bila protiv.

„Lijepo sam vam sto puta rekao i opet ću da ponovim. Poigravate se sa sudbinom ljudi i naroda. Otvarate pandorinu kutiju“, rekao je poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji je podnio krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika, zbog kako je naveo, ugrožavanja sigurnosti.

To nije poljuljalo namjeru vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a da usvoji zakone i na taj način prvi put pretoči u zakonodavni okvir ono što je prethodnih godina bilo usvajano samo kroz zaključke koji nisu bili obavezujući. Dodik poručuje da neće odustati od sprovođenja ovih zakona i da je to samo početak.

„Republika Srpska će povući svoju saglasnost sa svih zakona. Već jedan danas povlačimo, to je Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS), dali smo još saglasnost za vojsku (Oružane snage BiH op.a) i Obavještajno bezbjednosna agencija. To ide svojim tokom. Onda kada spremimo kapacitete da možemo to efikasno da sprovedemo, onda ćemo to uraditi“, rekao je Dodik, koji je ističe da će poštovati samo procedure koje su definisane Ustavom RS i da će biti odbačeno bila kakva intervencija visokog predstavnika. 

A procedura za stupanje na snagu usvojenih zakona odlaže njihovu primjenu najranije na deset dana, ukoliko se bude žurilo sa procedurom. Zakoni ne mogu stupiti na snagu dok zeleno svjetlo ne da Vijeće naroda, neka vrsta drugog doma iako po definiciji to nije.

Vitalni nacionalni interes

Međutim, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda već je najavio da će staviti veto na zakone, zbog čega se dogovor tražiti na trećem stepenu – Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda. Ukoliko ni tu ne bude dogovora, o sudbini zakona odlučivaće Ustavni sud Republike Srpske, gdje je u ranijoj praksi većina pokrenutih vitalnih nacionalnih interesa bošnjačkog naroda bila odbačena.

Tek tada zakoni mogu biti potpisani od stane predsjednika RS i stupiti na snagu. Nakon toga otvara se mogućnost podnošenja apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, ukoliko ga u međuvremenu ne poništi visoki predstavnik, kao što je to uradio sa ranijim skupštinskim odlukama.

Usvojenim Zakonom o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH propisano je da zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske.

„Lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzimaju se od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH i krivičnim zakonodavstvom Republike Srpske za krivična djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona", navedeno je u zakonu.

Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske propisano je njegovo osnivanje, rad, organizacija i nadležnosti, te ovlaštenja, uslovi i mandat za vršenje sudijske i tužilačke funkcije, imenovanje i premještaj sudija i javnih tužilaca, kao i privremeno upućivanje sudija i javnih tužilaca.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je propisano da će nepoštovanje odluke institucija i organa Republike Srpske u institucijama BiH ili jedinicama lokalne samouprave biti kažnjivo zatvorom od šest mjeseci do pet godina, za sve one koji ne izvrše ili na drugi način ne poštuj odluku institucija RS.

„Ovim stvarate veliki problem prije svega građanima RS, ljudima koji rade u zajedničkim institucijama, a na kraju i vama. Upozorili smo vas i na početku kad ste ulazili u ove avanture… Nije mudro to što radite. Ovo tek nije mudro što radite”, rekao je poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga. 

Strani agenti ispod radara

Usvajanje ovih zakona za analitičare predstavlja udar na suverenitet BiH i koji će samo produbiti ionako veliku krizu u zemlji sa nesagledivim posljedicama. 

„Ukoliko izuzmemo zakon o stranim agentima, o kome više niko gotovo i ne govori, i koji će vjerovatno poslužiti za osvetu i represiju nad neistomišljenicima, zaista je teško predvidjeti na koji način vlast misli spriječiti recimo pripadnike SIPA da vrše uviđaj u RS. Da li će posegnuti za upotrebom fizičke sile? Posljedice bi mogle biti veoma ozbiljne“, kaže komunikolog Mladen Bubonjić, ostavljajući mogućnost da se radi o predstavi i kupovini vremena.

A upravo se u cijeloj ovoj krizi i skupštinskim zasjedanjima, bez puno buke i ispod radara, provukao Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj, kolokvijalno nazvan zakon o stranim agentima. Zakonom, koji je izazvao žestoke kritike iz Brisela sa upozorenjem da će se rukovodstvo suočiti sa posljedicama ukoliko u formi prijedloga bude usvojen, predviđeno je uspostavljanje posebnog registra neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj „koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, njihovo političko djelovanje i političke aktivnosti koje ih određuje kao agente stranog uticaja".

Veliki broj analitičara ali i predstavnika NVO sektora, slaže se da je gotovo maestralno izabran trenutak da se zakon stavi na dnevni red i usvoji po hitnom postupku, bez mnogo pompe. Iako nisu reagovali na zakon o stranim agentima, fokus međunarodne zajednice ali i političkog Sarajeva, bio je na zakonima koji direktno ugrožavaju suverenitet BiH.

Visoki predstavnik Kristijan Šmit održao je sastanak sa ambasadorima evropskih i drugih zemalja u BiH, a tema je bila aktuelna politička situacija i odluke Narodne skupštine RS. Međutim, nakon sastanka nisu poznati detalji, niti da li je bilo zaključaka. Tokom dana ambasadori bi trebali na sastanak sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, koji je osim Šmita, pozvao i šefa Delegacije EU u BiH Luiđija Soreku, ambasadore država članica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC), kao i komandanta EUFOR-a u BiH i komandant NATO štaba u Sarajevu.

Međunarodna zajednica (ne)postoji

Bećirović je veče prije, na prijemu povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH, poručio da je preduzeto niz aktivnosti sa ciljem zaštite institucija BiH. Dok je Bećirović u obraćanju pozdravio predstavnike međunarodne zajednice i zahvalio im se na zaštiti BiH, hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić, obratio se u sasvim drugom, neuobičajenom tonu. U kontekstu najnovije političke krize i aktivnosti Narodne skupštine, Komšić kaže da će se BiH osloniti na vlastite snage i savladati izazove. 

„Ovaj Dan nezavisnosti dočekujemo sa nikad manjim političkim prisustvom stranog faktora u Bosni i Hercegovini. Jasno i glasno se mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH, kao neki konkretan i djelatan mehanizam, više ne postoji. Izbacimo je iz našeg političkog, akademskog i svakog drugog vokabulara, kako bi makar na nivou jezika i misli uhvatili posljednji voz sa savremenim zbivanjima“, rekao je između ostalog Komšić.

Povodom odluka Narodne skupštine RS oglasila se Stranka demokratske akcije, upozorivši da se radi o državnom udaru.

„Namjera da se neustavnim zakonima zabrani rad Suda i Tužiteljstva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i Državne agencije za istrage i zaštitu na teritoriji RS, predstavlja pokušaj rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine" navode u ovoj stranci.

Koalicija Čović – Dodik 

Istovremeno, Dodik je uputio poziv strankama sa sjedištem u Federacijina razgovor oko svih ovih pitanja, ali je poziv u nekima od njih već odbijen. Dok je trajala sjednica Narodne skupštine, održan je sastanak stranaka Trojke i HDZ-a BiH, koalicionih partnera SNSD-a na državnom nivou. Apostrofirali su tri ključna pitanja koja se trebaju zajednički osigurati a to su evropski put BiH, ekonomsku i socijalnu stabilnost u cilju osiguranja mira i sigurnosti, kao i osiguranje potpune ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana u Bosni i Hercegovini.

„Politički predstavnici zajednički su pozvali na suzdržanost od zapaljive retorike i poteza koji bi mogli destabilizovati zemlju, ističući svoju potpunu opredijeljenost hitnom napretku na unutrašnjem i vanjskopolitičkom planu BiH“, saopšteno je nakon sastanka.

A da li će HDZ BiH ostati u partnerskom odnosu sa SNSD-om, moglo bi biti poznato već danas nakon sjednice predsjedništva stranke, iako se prema izjavama zvaničnog Zagreba nakon presude Dodiku, može zaključiti da za sada neće biti značajnijih promjena na tom planu.  

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu