Republika Srpska plaća dug Viaduktu

Špekulacije o nametanju odluke za isplatu dugovanja slovenačkoj firmi Viadukt u iznosu od 113 miliona maraka, visoki predstavnik realizovao je odlukom o skidanju blokade sa akciza od putarina. Dio rezervi za poravnanje od prihoda ostvarenih po osnovu putarina biće preusmjerene za izmirenje potraživanja Viadukta, a to poravnanje će se realizovati korištenjem udjela Republike Srpske. Tako je stavljena tačka na višemjesečne pregovore o tome da li će dug slovenačkoj kompaniji platiti država ili entitet.

„Ne postoje ozbiljni napori da se ova kritična pitanja riješe. Viadukt će pokušati naplatiti dug od institucija BiH, iako je Republika Srpska odgovorna za dug. Ja ne mogu prihvatiti da država vraća dugove entiteta. To nije moguće", poručio je Christian Schmidt, obrazlažući nametnute odluke.

Ko je dužan, plati

U odluci je navedeno da će dio rezervi od prihoda po osnovu putarina, blokiranih od 2018. godine, biti preusmjeren za isplatu duga firmi Viadukt. Isplata će se realizovati korištenjem udjela Republike Srpske, bez uticaja na budžetsku stabilnost entiteta i bez smanjenja usluga građanima.

„Ovaj pristup je u skladu sa principom da onaj ko napravi dug mora da ga i izmiri", obrazložio je Šmit odluku, naredivši da Javni pravobranilac BiH, Centralna banka i BHANSA hitno preduzmu korake kako bi zaštitili imovinu i interese države.

Pored rješavanja pitanja Viadukta, Šmit je donio odluku da profit Centralne banke BiH bude iskorišten za finansiranje nabavke izbornih tehnologija za Opšte izbore 2026. godine. Pitanje je to oko koga se takođe mjesecima vode „stidljivi“ pregovori unutar BiH, ali bez bilo kakvih rezultata. 

„Ova raspodjela će poslužiti za pokriće svih troškova nabavke izbornih tehnologija koje se uvode za potrebe Opštih izbora u 2026. godini. Sredstva preostala nakon raspodjele biće raspoređena u budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, u korist institucija Bosne i Hercegovine", navodi se u odluci OHR-a. 

Put je otvoren, ali...

„Do sada se niko za to nije pobrinuo. Ovom mojom Odlukom Centralna banka svoj profit sada može staviti na raspolaganje državnim institucijama", naveo je Šmit, naglasivši da se dio sredstva od profita Centralne banke može koristiti i za pripremu državnog budžeta, koji još nije usvojen za ovu godinu.

Paralelno s ovim mjerama, Federacija BiH takođe će dobiti sredstva iz rezervi za putarine u istom iznosu, iako zakonski spor između nje i države ne postoji.

Upravo u ovom kontekstu, Šmit je pozvao domaće političke lidere da hitno usvoje budžet.

„Put vam je otvoren. Građani ove zemlje su dovoljno dugo čekali. Pokazali su strpljenje, sposobnost da se nose sa izazovima i nepokolebljivu želju da žive u mirnoj, demokratskoj i prosperitetnoj zemlji“, poručio je Šmit, pozivajući ih da vode računa o budućim generacijama, da je put ka EU otvoren, ali da neće biti zauvijek.

Reakcije

„Očekujem da Ministarstvo finansija i trezora BiH dostavi novi nacrt Budžeta institucija BiH i novi nacrt konsolidovanog vanjskog duga BiH, usklađen u potpunosti sa odlukom OHR-a. Čim isti stigne u Predsjedništvo BiH, biće zakazana vanredna sjednica Predsjedništva BiH samo sa tom tačkom dnevnog reda", napisao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, na FB stranici. 

Reagovao je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, rekavši da dug moraju snositi oni koji su taj dug i napravili. Pozdravio je odluku visokog predstavnika, kojom se kako kaže osigurava pravednost u raspolaganju javnim sredstvima na državnom nivou. 

„Dug nižih administrativnih jedinica moraju snositi oni koji su dug skrivili. Uplata recipročnog iznosa visini duga RS i u budžet Federacije BiH je dobrodošao iskorak u osiguranju raspolaganja sredstvima koja su oprihodovana od akciza na gorivo“, rekao je Nikšić, očekujući pravilnu raspodjelu sredstava.

„Suvišno je trošiti riječi na objašnjenje značaja uvođenja novih tehnologija i zaštite izbornog procesa od izbornih krađa i manipulacija. Radi se o najvažnijoj mjeri istinske demokratizacije izbornog procesa i zaštite prava građana da izborni rezultat istinito oslikava njihovu volju“, zaključio je Nikšić.

"Prevara vijeka" 

U Republici Srpskoj nisu srećni zbog Šmitove odluke, dovodeći ponovo u pitanje njegov legitimitet kao visokog predstavnika. Iako je cijela priča oko Viadukta već mjesecima u prvom planu zbog sumnjivog ugovora i špekulacija o tome ko su stvarni vlasnici računa na koji treba uplatiti sredstva, vlast u RS oštro se usprotivila ovoj odluci. 

„Gospodine Šmit, danas ste prevršili mjeru i pokazali pravo lice, a to je umiješanost u kriminalne radnje u BiH“, poručio je premijer RS Radovan Višković. On ističe da RS nikada nije bježala od obaveza ali da je u ovom slučaju tužena BiH.

Predsjednik RS Milorad Dodik poručio je da je ova odluka rušenje BiH. Postoje kaže indicije da je oprema za izborni proces prebačena iz Njemačke prije nekoliko godina i da je zbog toga odluka i nemetnuta.

„Zbog svega ovog postavlja se pitanje da li treba razmatrati evropski put BiH, jer taj put najviše ruše upravo briselska administracija, dopuštajući ovakve odluke“, kaže Dodik.

„Što se tiče Viadukta, tu se vidi da se radi o pljački. Neko je vidio da na ovaj način može da izvuče ozbiljan novac. Ovo je prevara vijeka u kojoj su učestvovali advokatski klanovi iz Sarajeva i Banjaluke, a sada i visoki predstavnik koji vidi svoju poziciju u ovom. On ne smije da interveniše na ovaj način“, rekao je Dodik. 

Za opoziciju kriva vlast

Opozicija odgovornost za nametnute odluke prebacuje na aktuelnu vlast. Optužuju ih da su neodgovornom politikom doveli do toga da je Republika Srpska danas ostala bez 120 miliona maraka.

„Umjesto da se 120 miliona maraka iskoristi u pronatalitetne mjere, poboljšanje statusa socijalnih kategorija, izgradnju putne infrastrukture, rekonstrukciju škola i izgradnju obdaništa, neodgovorna politika SNSD-a je dovela do toga da će narod Republike Srpske platiti njihove greške“, navodi Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a u Narovnoj skupštini RS-a, ističući da visoki predstavnik po Dejtonskom sporazumu nema pravo da nameće zakone i odluke. 

„Ali onog momenta kada je Milorad Dodikprihvatio smjenu Nikole Poplašena od strane visokog predstavnika i kada je prihvatio smjenu 59 visokih funkcionera SDS-a u jednom danu, on je legalizovao ulogu visokog predstavnika kojom može da nameće zakone i odluke, a koju nije imao Dejtonskom mirovnim sporazumom", kaže Bodiroga.