Reforma odbrane BiH: Od uspjeha do prijetnji raspadom

Šta je dovelo do formiranja Oružanih snaga BiH?

Tokom rata 90-tih u Bosni i Hercegovini (BiH) su međusobno ratovale tri vojske - Armija Republike Bosne i Hercegovine, Vojska Republike Srpske (VRS) i Hrvatsko vijeće odbrane (HVO). Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine obustavljeno je neprijateljstvo između Armije BiH i HVO-a, od kojih je formirana Vojska Federacije BiH. Daytonskim sporazumom uspostavljen je mir, a BiH je preoblikovana u državu sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, sa dvije vojske: VRS i Vojskom FBiH. Za provođenje vojnih aspekata Sporazuma bio je zadužen SFOR (Stabilisation Force in BiH - Stabilizacijske snage), dok je civilne aspekte nadgledao visoki predstavnik u BiH, šef OHR-a (Office of the High representative) Paddy Ashdown.

2002. godine su međunarodne snage (SFOR/NATO) otkrile da Zavod „Orao“ u Bijeljini (RS) i Jugoimport SDPR iz Beograda posluju sa Irakom koji je bio pod međunarodnim sankcijama. Paddy Ashdown je poručio vladi RS-a da se odluči „hoće li ići prema Briselu ili prema Bagdadu". Tadašnji čelnik Parlamenta BiH Nikola Špirić (član Saveza nezavisnih socijaldemokrata – SNSD od 2002. godine), danas saradnik predsjednika RS-a Milorada Dodika, poručio je članu Predsjedništva BiH Mirku Šaroviću (SDS – Srpska demokratska stranka) da podnese ostavku. SDS je tada saopštio da je sporni ugovor o poslovanju s Irakom  između preduzeća Orao i beogradskog Yugoimporta potpisan u vrijeme dok je Milorad Dodikbio predsjednik Vlade RS-a (1998-2001).

Šarović je podnio ostavku, a OHR je saopćio da je afera nanijela „nesagledivo štetu“ međunarodnom ugledu BiH. SFOR je proširio istragu na VRS i otkrio da je 410. Obavještajni centar VRS špijunirao organe vlasti u BiH, susjedne države, ostale zemlje i međunarodne organizacije koje djeluju u BiH „što je pojačalo štetu koju je nanijela afera Orao". 

Ti događaji prethodili su reformi odbrane u BiH koja je, uz asistenciju zapadnih zemalja, posebno Sjedinjenih Američkih Država, 2006. dovela do ukidanja entitetskih vojski i formiranja Oružanih snaga (OS) BiH. „Mi u RS-u dobro znamo da je BiH država koja ima svoj suverenitet, stolicu u Ujedinjenim narodima i koja u dogledno vrijeme treba da ima svoju stolicu u Partnerstvu za mir, u perspektivi i u NATO-u", rekao je Dragan Čavić u to vrijeme predsjednik RS-a (2002-2006).

Odluka o ukidanju entitetskih i formiranju zajedničke vojske potvrđena je na svim nivoima vlasti, u entitetima RS-u i Federaciji BiH, kao i na nivou države BiH. Ukinuta su entitetska ministarstva odbrane,  prvi načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH bio je Sifet Podžić, a prvi ministar odbrane BiH bio je Nikola Radovanović, bivši oficir VRS-a. 

Zašto se odbrambena reforma smatra najuspješnijom u BiH?

Za reformu odbrane govori se da je najuspješnija u postdaytonskoj BiH jer je uspjela ujediniti bivše zaraćene strane u jedinstvenu, profesionalnu i multietničku vojsku. Prema ocjeni analitičara, OS BiH su postale primjer funkcionalnosti i saradnje, doprinoseći unutrašnjoj i regionalnoj stabilnosti.

Reforma odbrane omogućila je BiH i njenim OS da postane partner Zapada u međunarodnim mirovnim misijama od Afganistana do Iraka. Provedena u skladu sa NATO standardima, odbrambena reforma krunisana je prijemom BiH u Partnerstvo za mir, za šta su se opredijelili svi politički akteri, uključujući Dodikov SNSD, koji se sada tome protivi. 

Da li su moguće vojne podjele unutar BiH i kako bi to uticalo na stabilnost BiH i regije?

Nove odredbe ustava RS, bude li usvojen, nalažu ponovno formiranje VRS-a. Analitičari upozoravaju da se i u ovom slučaju radi o jednostranim odlukama entiteta koji nastoji poništiti državne zakone i reformske procese. Vojnopolitički analitičar Hamza Višća podsjeća da je Zakon o odbrani BiH jasno precizirao da mimo OS BiH ne mogu biti uspostavljene, obučavane, opremljene ili mobilisane druge vojne snage na teritoriji BiH, te da je vođenje vojne evidencije za potrebe njihovog ustrojavanja kažnjivo odredbama Krivičnog zakona. 

„Još uvijek se čini da do vojnih podjela unutar BiH ne može doći. I ranije je bilo pokušaja komandovanja izvan zakonom predviđenog lanca komandovanja OS BiH, ali su to pripadnici OS BiH odlučno odbili“, kaže Višća za DW. On napominje da OS i druge državne sigurnosne agencije imaju mandat „odlučne borbe" sa eventualnim ilegalnim vojnim snagama na tlu BiH i da su OS BiH još uvijek otporne na „bočne udare političke prirode“. 

Da li je realna mogućnost da RS sklapa vojne saveze?

Prema Ustavu BiH, vanjska politika i odbrana su isključiva nadležnost državnih institucija – u prvom redu Predsjedništva BiH. Pokušaji RS-a da jednostrano sklapa vojne saveze bili bi u suprotnosti s ustavnim poretkom i međunarodnim pravom. Takvi potezi bi izazvali oštre reakcije međunarodne zajednice, moguće dodatne sankcije i izolaciju RS-a. Takođe, potencijalni vojni savezi sa državama koje ne prate euroatlantske vrijednosti dodatno bi narušili stabilnost BiH i regije.

Hamza Višća zato vjeruje da su planirane odredbe novog ustava entiteta RS-a „samo spin za mobilizaciju naroda koji baš i ne pokazuje htijenje da brani pojedinca – Dodika“. Dodik, pojašnjava sagovornik DW-a, i u ovom slučaju svoje osobne nedaće prikazuje kao nasrtaj na RS i srpski narod. „U tom smislu, spin je i uspostava entitetske vojske i njen eventualni ulazak u vojne saveze. Ništa od toga. Predsjednik entiteta za to nema glasnu podršku nijednog međunarodnog subjekta“, kaže Višća.

Gdje je budućnost BiH i OS?

Budućnost BiH i njenih OS, prema ocjenama mnogih analitičara i zvaničnika, je u nastavku euroatlantskih integracija. Uprkos političkim izazovima, jačanje kapaciteta OS BiH kroz modernizaciju i obuku ključni su za očuvanje stabilnosti i sigurnosti u BiH. Za to su neophodna dodatna sredstva, što nailazi na opstrukcije iz RS-a. 

Učešće u međunarodnim misijama i saradnja sa saveznicima omogućava BiH da postane kredibilan partner u globalnim sigurnosnim inicijativama. Za to je neophodna saradnja BiH i NATO-a. Potvrđeno je to tokom nedavne posjete generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea Sarajevu i njegovog susreta sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto (HDZ BiH). „BiH i NATO nastavljaju visok nivo zajedničke saradnje uz osiguravanje mira, stabilnosti i sigurnosti cijele regije", saopšteno je nakon sastanka.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu