Referendumska repeticija Milorada Dodika

Od referenduma do referenduma, od zaključaka do zaključaka Narodne skupštine, kao i zakona kojima se vraćaju nadležnosti sa Bosne i Hercegovine na Republiku Srpsku, u najavi je još jedan referendum. Iako rezultati onog iz 2016. nisu provedeni, niti su neki od njih održani, rukovodstvo RS, odnosno koalicioni partneri na čelu sa SNSD-om očekuju da ovaj sada predstavlja ključ nacionalnog jedinstva. Sve zbog odluke CIK-a BiH da Dodiku oduzme predsjednički mandat. Milorad Dodikse ne planira povući.

„Ja sam tu i ostaću tu. Nemam namjeru da odlazim. Imam obavezu koju mi je narod dao. Pobijediću ih njihovim oružjem – politikom“, rekao je Dodik, navodeći da će referendumsko pitanje biti „da li treba pristati na rušenje Ustava Republike Srpske“.

Otplata zatvorske kazne

Kada će biti raspisan referendum biće poznato već na narednoj sjednici Narodne skupštine koja bi trebala biti održana do kraja ove sedmice. Na njoj bi se osim utvrđivanja referenduma, na dnevnom redu trebalo naći još nekoliko zaključaka o odbacivanju odluka pravosudnih institucija BiH, odnosno one koja se odnosi na potvrđivanje prvostepene odluke Suda BiH koji je Dodika osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Ironično, Dodik je za prvi dio kazne koji se odnosi na zatvor, već poslao zahtjev da se zamijeni novčanim pokrićem u iznosu od 36500 maraka, odnosno 100 maraka po danu, čime je slaže se većina analitičara, priznao odluku Suda.

S druge strane, nakon odluke CIK-a o oduzimanju mandata otvara se niz pitanja koja čak nisu definisana Ustavom. Prvo od njih je institut prijevremenih izbora, s obzirom da Ustav definiše da mandat predsjedniku prestaje u slučaju ostavke ili opoziva, tako da se u slučaju raspisivanja prijevremenih izbora vlast RS može pozvati na kršenje Ustava. Ukoliko se izbori ipak raspišu, najave iz Banjaluke govore da će njihovo održavanje biti teško sprovesti, što bi značilo produbljavanje krize.

„Predaja i odustajanje ne postoje. Predaja nije opcija“, napisao je Dodik na Iksu, rekavši kasnije da su sve odluke političke i zamaskirane u „oblande navodnog pravosuđa“. 

Referendum bez pravne snage

Republika Srpska usvojila je prošle godine svoj Izborni zakon, kojim je predviđeno i da sljedeći izbori na teritoriji Republike Srpske budu organizovani i održani po entitetskom zakonu. Po ovom zakonu, ulogu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj preuzima Republička izborna komisija.

Ipak, Ustavni sud BiH poništio je zakon jer je u suprotnosti sa odredbama državnog izbornog zakona. Iako je zakon osporen, pitanje je da li će se ovaj zakon sprovesti u slučaju da dođe do raspisivanja prijevremenih izbora od strane CIK-a BiH.

Mnogi analitičari vjeruju da se ovoga puta neće ponoviti scenario nakon prvostepenepresude i će cijeli proces „tranzicije“ proći dosta mirnije. I sam referendum je potez koji ne bi imao nikakvu pravnu snagu, već u slučaju održavanja da njegov rezultat bude neka vrsta zaloga za eventualne ustupke.

„Manevarski prostor mu je znatno sužen, a neki planovi i savezi na koje je računao su propali. Njegova stranka je bacila kosku među opozicionare nudeći im vladu nacionalnog jedinstva i prebacujući teret odgovornosti na njih, dok se istovremeno u crvenoj zoni opasnosti drže svi oni koji pokušaju da se ogluše o odluku Suda i spriječe prijevremene izbore“, kaže politička analitičarka Tanja Topić, navodeći da se mnogi unutar samog kruga vlasti nalaze razvučeni između podrške Dodiku i počinjenju krivičnog djela.

Oduzete privilegije  

Odluka o oduzimanju mandata Dodiku, dobro je dočekana u bošnjačkom političkom korpusu, odakle stižu poruke da institucije moraju poštovati.

„Ta priča je za mene završena i pozivam sve da se vratimo u okvire interesa građana BiH i da se bavimo svojim poslovima kako bi opravdali visoke plate političara. Trebamo ljudima olakšati živote i zadržati mlade ljude u BiH", rekao je šef bh. diplomatije Elmedin Konaković.

Potpredsjednik RS Ćamil Duraković, oglasio se na društvenim mrežama, tvrdeći da su mu oduzeta sva prava koja ima kao predsjednik. Uključujući savjetnika, službeno vozilo i stan.

„Rješenje je došlo odmah nakon odluke CIK da se ukida radni status mom savjetniku“ napisao je Duraković, navodeći da su ga kontaktirali iz vlade da napusti zgradu u kojoj boravi.

„Zatim vozilo. Pozvali iz kabineta predsjednika i rekli da se vozilo vrati“, rekao je Duraković, koji u svemu vidi strah od preuzimanja predsjedničke funkcije, iako to nije moguće u ovom slučaju jer se i predsjednik i potpredsjednici direktno biraju na izborima iz tri konstitutivna naroda.

Srbija, Mađarska, Rusija

Dok je odluka o oduzimanju mandata Dodiku, pozdravljena u Federaciji, iz Srbije stižu osude da se radi o nastavku političkog progona. Potpredsjednik vlade Srbije Ivica Dačić, upozorava da se radi o najvećem političkom udaru na srpski narod od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Srpski narod kaže Dačić, neće ćutati na nepravdu.

„Svako ko misli da ćemo na to gledati skrštenih ruku, duboko se vara", rekao je Dačić.

Jasna podrška Dodiku za sada je stigla iz Srbije i Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban rekao da je Dodik osuđen jer „odbija da igra kako Brisel svira“. Mađarska, kaže Orban, odbija da prihvati odluku suda. Presudu je odbacila i ruska Ambasada u BiH. 

Podrška stiže i od Dodikovih koalicionih partnera DNS-a i NPS-a, koji su pozvali pozvali zvaničnike koji dolaze iz RS da napuste institucije BiH i time blokiraju rad i odlučivanje na državnom nivou.

„Prisustvo srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH potrebno je samo ukoliko bi se spriječilo donošenje štetnih odluka po Republiku Srpsku", navodi se između ostalog u zaključcima.

Referendumi

Sa druge strane, ovo nije prva najava referenduma aktuelne vlasti. Jedan od bezbroj najavljenih, prvenstveno onih o samostalnosti RS, održan je 2016. godine. Referendumsko pitanje je bilo „da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske". Ustavni sud je referendum poništio, a vlast ga proglasila anketom.

Upravo su referendumi o ovim političkim pitanjima za opozicionare u RS samo dolivanje ulja na vatru, nakon kojih nema nikakvih političkih efekata.

„Ja sam siguran da će se ovaj referendum održati sedam dana prije predsjedničkih izbora i to će biti sva njegova kampanja“, smatra lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji poručuje da u tome neće učestvovati.

„Ja sam ponosan što sam 2016. bio možda čak i jedini političar RS koji je pozivao da se ne izlazi na referendum. Ostajemo dosljedni principima i nećemo biti dio antisrpske politike stvaranja tenzija“, rekao je Vukanović za N1.

Ponavljanje istorije

U opoziciji vjeruju da je „era Milorada Dodika završena", iako je ostao formalni dio procesa žalbe nakon koje će CIK raspisati prijevremene izbore. Kako će se oni održati, da li će biti otpora iz RS tokom njihovog sprovođenja, te da li će Narodna skupština na narednoj sjednici izabrati lice koje će obavljati ovu funkciju, biće poznato već na najavljenoj sjednici. Sve ostalo je domen špekulacije, iako pravnici ističu da je CIK samo sproveo odluku Suda i da žalba u ovom slučaju ne odlaže izvršenje, zbog čega je CIK morao uz odluku o prestanku mandata, odmah raspisati prijevremene izbore.

Milorad Dodik nije prvi predsjednik kojem je zabranjeno političko djelovanje, ali je sudbina napravila pun krug i ponovila scenario u kojem je upravo Dodik bio jedan od glavnih aktera. Tadašnji visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorf je 1999. godine smijenio tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena. Premijer u ostavci tada je bio Milorad Dodik, koji je podržao njegovu smjenu.