Red Pill: Od internet-mema do političke ideologije

Godine 1999. u naučno-fantastičnom filmu Matrix haker Neo stoji pred odlukom: borac otpora Morpheus pruža mu dvije pilule. Ako proguta plavu, sve ostaje kao i prije – ugodan život u prividnom svijetu. Ako odabere crvenu, bit će otrgnut iz iluzije i vidjet će „pravu stvarnost": distopijski svijet u kojem mašine porobljavaju ljude. Neo se odlučuje za „red pill" - crvenu pilulu, dakle za spoznaju, ali i za bol, gubitak i borbu.

Već početkom 2000-ih korisnici na internet forumima počeli su preuzimati ovu metaforu. Najprije u krugovima samozvanih „pick-up-artist" scene, koja je s upitnim tehnikama propagirala „osvajanje" žena, a kasnije i kod američkih aktivista za muška prava. Iz toga je nastala tzv. manosfera: labava mreža blogova i foruma, u kojima se miješaju mizoginija, teorije zavjere i ideali samousavršavanja.

Do danas se u tim krugovima tvrdi da je feminizam zavladao društvom i da drži muškarce potlačenima. Rodne uloge smatraju se biološki i unaprijed zadatim: žene su, navodno, „programirane" da žude za dominantnim, fizički nadmoćnim muškarcima – čak i ako ih takvi ponižavaju ili kontrolišu.

SAD: ideološko središte incel-subkulture

SAD se i danas smatraju ideološkim središtem ove subkulture. Tamo se iz „red pill" foruma razvila tzv. incel-kultura, koja je najkasnije nakon masakra sa šest mrtvih u Isla Visti 2014. godine dospjela u fokus istraživača. „Incel" znači involuntary celibate  - nedobrovoljni (prisilni) celibat i označava digitalne zajednice muškaraca, koji nemaju seksualni kontakt i to doživljavaju kao diskriminaciju. Počinitelj iz Isla Viste ostavio je manifest i videozapise, u kojima je detaljno izložio svoju mizoginiju ali i mržnju prema seksualno uspješnim muškarcima.

Mnogi od tih motiva – od žalopojki o ženskoj površnosti do samopredstavljanja kao „nedobrovoljno celibatnih" – i danas se povezuju sa „red pill" i „incel" scenom.

Figure poput Andrewa Tatea pokazuju koliko su ove subkulture isprepletene s mainstreamom. Britansko-američki bivši kik-bokser dobio je milione pratilaca na TikToku porukama o muškoj dominaciji. Istovremeno mu se sudi zbog trgovine ljudima i optužbi za silovanje.

Činjenica da u SAD-u konzervativni komentatori na američkom Fox Newsu koriste izraz „red-pilled", isto kao i poznate osobe poput Elona Muska ili Kanyea Westa, pokazuje kako je prvobitno subkulturni kod pronašao svoje mjesto u jezičkoj upotrebi.

Digitalni obrasci širenja „red pill" influensera

Posebnu ulogu ima i sama logika platformi. Algoritmi YouTubea ili TikToka nagrađuju provokativan sadržaj, koji izaziva emocije, pa time i antifeminističke poruke. Mnogi „red pill" influenseri ciljano koriste ovaj mehanizam, kombinujući savjete o „optimizaciji samog sebe" (samousavršavanju) s mizoginim porukama. Tako dosežu mladu publiku daleko izvan same scene.

Njemačka: blizina ekstremistima

U Njemačkoj je ova scena postala vidljivija od 2019. godine i to preko YouTubea i Instagrama. Fitness i biznis influenseri poput Karla Essa preuzeli su pojmove i narative „red pill" scene – često pod plaštom samopoboljšanja i treninga uspjeha.

Istraživanja poput Leipziške studije o autoritarizmu 2024. ukazuju na rastuće širenje antifeminističkih stavova. Četvrtina njemačkog društva, prema tim podacima, zastupa zatvoreni antifeministički svjetonazor.

Takvi stavovi često služe kao most prema ekstremističkim miljeima, gdje je antifeminizam ključno ideološko obilježje. Kod atentata u Halleu 2019. godine, kada je desni ekstremista ubio dvoje ljudi, nakon što je bezuspješno pokušao ući u sinagogu, istrage su pokazale kako se u relevantnim forumima „red pill" i „incel" sadržaji stapaju s desničarskim teorijama zavjere.

Masovno tržište „red pill" pokreta

„Red pill" ideologija je postala globalni fenomen. U Brazilu je, na primjer, influenser Thiago Schutz („Coach do Campari") kopirao sadržaje Andrewa Tatea i dostigao stotine hiljada pratilaca, prije nego što je dospio u vijesti zbog prijetnji jednoj glumici.

Istraživači vide strukturne uzroke za širenje takvih teorija. U Brazilu su, recimo, od 2010. rasprave o rodnoj ravnopravnosti sve više politizirane i potisnute iz škola. Na mjesto institucionaliziranih obrazovnih programa došli su influenseri i konzervativni akteri, koji „red pill" sadržaje povezuju s tradicionalnim moralnim shvatanjima.

Muslimanske online zajednice: „Minceli"

Globalno gledano, „red pill" pokret se pokazuje vrlo heterogenim i prilagođava se društvenom okruženju. Vildan Aytekin sa Univerziteta u Bielefeldu istražuje struju „mincela" (muslimanskih incela). Umjesto zapadnih hijerarhija privlačnosti, u muslimanskim društvima dolaze do izražaja koncepti „duhovnosti i muškosti". Ženstvenost se idealizira – ali ne kako bi se uspostavila jednakost, nego da bi se tradicionalne uloge religijski legitimirale.

„Uzroci mnogih frustracija, koje se spominju u incel-sferi, ovdje se pripisuju 'pogrešno usmjerenom' zapadnom životnom stilu. On je snažno obilježen hedonizmom i nihilizmom", objašnjava Aytekin obrasce razmišljanja.

Studija Sahar Ghumkhor i Hizera Mira (ReOrient, 2022) opisuje kako se razvila muslimanska manosfera. Primjeri su online propovjednik Daniel Haqiqatjou ili autor Nabeel Aziz, koji koketiraju s pojmovima poput „White Shariah". Oni spajaju antifeminističke narative s religijskim argumentima i tako grade most između zapadnih subkultura i tradicionalističkih struja u islamu.

Ideje sa „usisavajućom" snagom

Koliko je „red pilll - crvena pilula" zaista relevantna? Brojčano ova scena ostaje manjina, često ograničena na online forume. Ali njeni kodovi i memovi odavno su ušli u mainstream, kaže Brigitte Temel s Bečkog instituta za istraživanje sukoba, koja proučava incele i tzv. Manosferu: „Mnogi mladi ljudi poznaju te pojmove." Austrijske savjetodavne službe za pitanja sekti također bilježe rastuću potrebu za radom. No, stvarni uticaj scene teško je precizno izmjeriti.

Studije ukazuju na to da pokret manje pridobija nove sljedbenike, a više ujedinjuje i pojačava postojeće predrasude. Metafora pilule nudi pojednostavljenu priču, koja lične frustracije prevodi u navodnu veću društvenu istinu. Pored ideološke komponente, kod influensera i trenera važnu ulogu igraju i ekonomski interesi, naglašava Temel: „Oni zapravo samo izvlače novac od nesigurnih muškaraca."

Ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku.