Kada izgladnjivanje postane oružje u ratu

Sve su češći i glasniji pozivi na krivično gonjenje izgladnjivanja kao namjerne strategije u oružanim sukobima.

„Glad je ratno oružje, koje se trenutno koristi širom svijeta. To mora prestati jer se time krši međunarodno humanitarno pravo", izjavila je nedavno za DW Shayna Lewis, glavna savjetnica za Sudan u američkoj organizaciji PAEMA (Preventing and Ending Mass Atrocities). Govorila je o gradu Al-Fašir u Sudanu, koji je pod opsadom već godinu dana. Tamo je zarobljeno oko 30.000 ljudi, koji više nemaju hrane. „To je međunarodni zločin i  kao takav se mora procesuirati", rekla je Lewis.

Organizacije za ljudska prava poput Amnesty Internationala i Human Rights Watcha dale su slične izjave o izraelskom djelovanju u Pojasu Gaze: vojsci se prebacuje da blokira isporuku pomoći i hrane. „Izrael izgladnjuje Gazu. To je genocid. To je zločin protiv čovječnosti. To je ratni zločin", rekao je Michael Fakhri, specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za pravo na hranu, prošle sedmice za britanski list „The Guardian".

Izgladnjivanje kao oružje u ratu

Sve su češći zahtjevi da se smrt civila od gladi tretira kao ratni zločin. Jedan od razloga za to je što sukobi sve češće izazivaju glad. „Glad je drevna pojava, koju strane u sukobu koriste stoljećima", kaže Rebecca Bakos Blumenthal, pravna savjetnica u projektu „Starvation Accountability" (Odgovornost za izgladnjivanje) nizozemske fondacije „Global Rights Compliance" (GRC). Posebno u posljednjih deset godina ova taktika se sve češće primjenjuje.

U protekloj deceniji do gladi, izazvane sukobima, došlo je, između ostalog, u Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu, Sudanu, Siriji i Jemenu. Stručnjaci za sigurnost hrane također smatraju da bi ruski napadi na ukrajinsku poljoprivredu mogli biti pravno okarakterisani kao pokušaji korištenja blokade hrane kao oružja u ratu.

„Iako se globalna sigurnost hrane generalno poboljšava, broj gladnih raste", napisao je prošle sedmice Alex de Waal, profesor na Univerzitetu Tufts u SAD-u. „Globalna sigurnost hrane je nejednako raspoređena. To ukazuje na to da se glad koristi kao oružje."

Ako neka strana u sukobu namjerno uskraćuje hranu ili druge osnovne potrepštine civilnom stanovništvu protivničke strane, to se u mnogim državama, ali i shodno različitim međunarodnim pravnim aktima - uključujući Ženevske konvencije i Rimski statut (koji primjenjuje Međunarodni krivični sud – MKS) smatra ratnim zločinom.

Međutim, do sada počinioci, koji koriste ovo „oružje" nikada nisu bili procesuirani isključivo zbog toga: ratni zločin izgladnjivanja nikada nije bio zasebno procesuiran pred međunarodnim sudom, već samo kao dio oko 20 vrsta  ratnih zločina.

Procjena izgladnjivanja kao zločina je, međutim, složena: činjenica da civili gladuju u sukobu ne znači nužno i da je zločin počinjen .

„Jedna od važnih pravnih stavki je pitanje namjere", objašnjava de Waal za DW. „Ratni zločin izgladnjivanja podrazumijeva da je počinilac djelovao s namjerom." Većina pravnih stručnjaka ipak smatra da može postojati i indirektna namjera – kada je jasno da bi moglo doći do gladi, ali se ništa ne poduzima da se to spriječi.

Novi pogledi na glad

Do prije nekoliko godina, glad se uglavnom smatrala razvojnim ili humanitarnim problemom, kaže Blumenthal iz GRC-a. Sada se sve više pažnje posvećuje njenoj kriminalnoj dimenziji. „Stvari se pokreću."

Vijeće sigurnosti UN-a je 2018. jednoglasno usvojilo Rezoluciju 2417, kojom se osuđuje izgladnjivanje civila kao „metoda ratovanja". Godine 2019. izmijenjen je Rimski statut. Od tada se izgladnjivanje smatra ratnim zločinom ne samo u međunarodnim, već i u oružanim sukobima unutar jedne zemlje. Također su formirane UN-ove istražne komisije za sukobe u Južnom Sudanu i Etiopiji (Tigray), koje su se posebno bavile izgladnjivanjem kao ratnim zločinom, objašnjava Blumenthal.

„Sve više međunarodnih i lokalnih organizacija za ljudska prava osuđuje ovu praksu. Upečatljivi primjeri, poput trenutne situacije u Gazi, značajno su podigli svijest o ovom zločinu", ističe ona.

Tako su nalozi za hapšenje, koje je Međunarodni krivični sud izdao protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta u novembru 2024., „istorijska prekretnica", smatra Blumenthal. U njima se izričito navodi optužba za izgladnjivanje kao ratni zločin. Prvi put su izdati međunarodni nalozi za hapšenje zbog navodnog izgladnjivanja kao zasebnog zločina. MKS također vodi istragu u Sudanu. Ni Izrael, ni režim u Sudanu, niti njegovi protivnici ne priznaju nadležnost MKS-a.

Tema izgladnjivanja je, uprkos tome, „nesumnjivo dobila na pažnji" u posljednjih deset godina, kaže de Waal. „Pravni okvir postoji. Ono što nedostaje jeste politička volja za djelovanje."

Pravna obrada i dalje neizvjesna

I dalje postoje pravni izazovi, kaže de Waal za DW. „Ali sam uvjeren da je moguće izreći presude. Samo treba dovesti optužene pred sud."

Blumenthal se slaže. „Postoje nesporazumi u vezi s tim, i mnogi ljudi misle da je glad neizbježan dio rata", kaže ona. „Ali naša istraživanja pokazuju da su ti obrasci vrlo jasni i da se u mnogim situacijama može prepoznati svjesna strategija."

Rebecca Bakos Blumenthal pokazuje oprezni optimizam da će oni, koji namjerno izgladnjuju civile, jednog dana ipak odgovarati pred sudom. „To je svakako naša nada", zaključuje ona. „Na tome svi radimo."